Humani odnosi za suživot

Zagrebački dječji vrtići Gajnice, Potočnica, Vladimir Nazor i Različak već niz godina razvijaju svoj kurikulum i odgojno-obrazovnu praksu u skladu s humanističko-razvojnim pristupom, novim znanstvenim spoznajama i dokumentima koji reguliraju prava djece, osobito prava djece s teškoćama u razvoju. Stoga se početkom ove godine, uz stalnu financijsku pomoć Ministarstva, u inkluzivnu potporu spomenutih vrtića uključio i Grad Zagreb.

Odgojno-obrazovna integracija u predškolskoj dobi stvara temelje za aktivnu i punopravnu participaciju osoba s invaliditetom u široj zajednici

Kako je napomenuto iz Grada: „U Programu javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za 2022. godinu jedan od ciljeva je i stvarati uvjete za širenje vrsta programa za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, djecu pripadnike nacionalnih manjina, drugu potrebitu djecu (npr. djeca azilanata) te uvoditi i provoditi druge programe ovisno o potrebama i interesu djece i roditelja/skrbnika.“ Drugim riječima, interes države i gradova jest poticati inkluzivnost u vrtićima jer je izražen broj djece s teškoćama u razvoju koja su integrirana u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja.

Podrška djeci s teškoćama

Jedan od dobrih primjera inkluzivnih vrtića jest dječji vrtić Gajnice, ujedno i jedan od najvećih u Zagrebu, s 36 odgojnih skupina i tri skupine s programom predškole, a broji 74 djece s teškoćama u razvoju. „Kao podršku djeci s teškoćama Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade osigurava u ovoj pedagoškoj godini za naš vrtić deset dodatnih odgojitelja, jednog njegovatelja te jednog komunikacijskog posrednika kako bi bila integrirana u skupine s redovitim odgojno-obrazovnim programom“, kaže ravnateljica vrtića Iva Mondecar, te ističe kako im je takva vrsta potpore neophodna kako bi pružili adekvatnu podršku djeci s teškoćama. „U svojem smo radu orijentirani na pružanje podrške djeci s teškoćama o čemu svjedoči i sudjelovanje Dječjeg vrtića Gajnice u EU projektu Mreža rane podrške za bolju integraciju djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav čiji je sam vrtić bio nositelj, a Grad Zagreb i Osnovna škola bana Josipa Jelačića u Zagrebu partneri. Ukupna vrijednost projekta bila je 116.975 eura, od čega je sufinanciranje iznosilo 91.708 eura. Provedba je trajala 15 mjeseci, od kolovoza 2013. do studenog 2014.“ Cilj je bio pridonijeti uspješnijem uključivanju djece s teškoćama u redoviti obrazovni sustav te poboljšati kvalitetu integracije djece, kao i unaprijediti znanja i vještine odgojitelja, učitelja i stručnih suradnika u području rada s djecom s teškoćama u razvoju. Zahvaljujući tom projektu i podršci, opremili su i adaptirali dvoranu, provodili kontinuirane logopedske tretmane u vrtiću i uključivali takvu djecu u dodatne programe, zapošljavali pomagače, proveli edukacije roditelja, odgojitelja i stručnih suradnika, izradili mrežne stranice sa sadržajima koji će promicati spoznaje senzorne integracije te educirali učitelje i stručne suradnike lokalnih osnovnih škola kroz stručna predavanja za rad s djecom s teškoćama.

„Uspostavom odgojno-obrazovne integracije već u predškolskoj dobi stvaramo osnove za aktivnu i punopravnu participaciju osoba s invaliditetom u široj društvenoj zajednici. Tako od predškolske dobi nastojimo senzibilizirati okolinu za potrebe djece s teškoćama u razvoju, razvijamo međusobnu toleranciju, učimo poštivanju različitosti, stvaramo humane odnose za suživot s takvim osobama u društvu“, tvrde iz DV-a Potočnica. Dječji vrtić Potočnica otvorio je 1998. skupinu za predškolsku djecu s motoričkim teškoćama u redovitom sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, kao prvi takav program izvan specijalizirane ustanove. Program počiva na ideji da je svakom djetetu potrebno omogućiti optimalne prilike za maksimalan razvoj svojih sposobnosti. Trenutačno je u vrtiću Potočnica upisano 35 djece s teškoćama. Oni se nalaze u posebnom programu i u inkluziji u skupinama s redovitim programom. „Osnovna zamisao je, ovisno o psihomotornom statusu djeteta, pripremiti dijete za odlazak u skupine s redovitim programom, a kasnije i u redoviti sustav osnovnoškolskog obrazovanja“, napominje ravnatelj vrtića Tomislav Ljutić.

Individualizirani programi

Godine 2002. verificiran je program za inkluziju djece s teškoćama u skupine s redovitim programom koji je DV Potočnica u potpunosti primijenio. Specifičnost programa očituje se u pristupu djeci kojim se nastoji omogućiti odrastanje u minimalno ograničavajućoj okolini. Vrtić Potočnica ima 18 skupina, a u njih 13 nalaze se djeca s teškoćama uz podršku dodatnih odgajatelja ili pomoćnika za njegu, skrb i pratnju. Materijalna sredstva za opremanje programa i zapošljavanje dodatnog osoblja osigurao je Grad Zagreb, a uz sustav javnih potreba i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Interes lokalne zajednice jest poticati inkluzivno društvo (Pixabay)

Od predškolske dobi razvijamo međusobnu toleranciju i učimo poštivanju različitosti

U svakodnevnom radu provodi se individualizirani edukacijsko-rehabilitacijski program stimulacije psihomotoričkog razvoja, njeguju se sve vrste likovnog i glazbenog izražavanja te izražavanja kroz pokret, kao i svi ostali segmenti odgojno-obrazovnog rada i aktivnosti. Zbog specifičnih potreba djece u skupini je i pomoćni zdravstveni djelatnik. Djeca su uključena u logopedski tretman, a ako za to posjeduju potrebnu dokumentaciju, i u tretman fizioterapeuta. „Naš je vrtić 2013. i 2014. s partnerima provodio i projekt Malim koracima do prave integracije koji je u iznosu od 232.000 eura financirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda kroz pretpristupne fondove za Integraciju skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav“, ističe Ljutić. Osnovna svrha projekta bila je povećanje broja djece s neurorazvojnim teškoćama u redovnom sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja. Osim poboljšavanja materijalnih uvjeta - ugradnja lifta, prilagodba sanitarnih čvorova, nabava specijalizirane opreme - važan rezultat projekta je i edukcija svih djelatnika za pojedine oblike podrške djeci s teškoćama. Također, nastoji se osvijestiti djecu i njihove roditelje o potrebama i mogućnostima uključene djece te proširiti rezultate akcije na više od stotinu predškolskih ustanova u Gradu Zagrebu i šire. Uče se o alatima i metodologiji za olakšavanje i poticanje djece s teškoćama na aktivno uključivanje i veću samostalnost u predškolskoj ustanovi ili kod kuće.

Vrtić Potočnica od 2020. uključen je i u realizaciju četverogodišnjega znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost Modeli odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece izložene riziku socijalne isključenosti u ustanovama RiPOO, ili skraćeno MORENEC, u cilju što ranijeg otkrivanja pokazatelja nepovoljnih ishoda razvoja djece te potom njihove prevencije. „Osnovna zamisao našeg rada jest omogućiti pristup djeci s težim teškoćama u sustav redovitog predškolskog odgoja i obrazovanja“, zaključuje Ljutić.

Sloboda i dostojanstvo

Zagrebački dječji vrtić Različak također aktivno sudjeluje u posebnim programima potpore za djecu s teškoćama u razvoju. Namijenjen je djeci od tri godine do polaska u školu, a uključuju se djeca s višestrukim teškoćama u razvoju. Program traje osam sati dnevno, pet dana tjedno, a dijete u njemu može boraviti dvije godine. Nakon dvije godine uključuje se u redovnu skupinu vrtića kojem pripada prema mjestu prebivališta ili u posebnu ustanovu. Program se provodi u objektu na Kaptolu u kojem rade rehabilitator, odgojitelj i njegovatelj. Posebno je vrijedan njihov projekt Kućica kojemu je cilj da se određena skupina djece u 31 dječjem vrtiću Grada Zagreba, a koja su u socioekonomski nepovoljnom položaju, uključi u redovni predškolski program. Svrha projekta je smanjenje rizika ranog napuštanja školovanja te rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.

Pružanjem podrške uključivanju djece iz navedenih skupina povećat će se broj djece koja sudjeluju u predškolskim programima te se očekuje da će se kroz provedbu aktivnosti pridonijeti njihovu razvoju, ispuniti individualne dječje potrebe te postaviti temelje za usvajanje jezika, uspješno cjeloživotno učenje, socijalnu integraciju i osobni razvoj. Pravo djece na život u zdravoj sredini, odnosno društvena obveza osiguravanja optimalnih uvjeta za njihov rast, razvoj i učenje u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i razumijevanja, uređeni su brojnim našim i međunarodnim dokumentima. Tako se u Konvenciji o pravima djeteta između ostalog ističe da djeca s teškoćama u razvoju imaju prava kao i sva druga djeca: razvojna prava, prava sudjelovanja, zaštitna prava, pravo na posebnu skrb i pomoć, na veselo i bezbrižno djetinjstvo u društvu svojih vršnjaka, kao i na uključenost u odgovarajuće programe ranog odgoja i obrazovanja.

Inkluzivna potpora

Inkluzivna potpora uključuje i stručne pomagače u odgoju i obrazovanju djece s teškoćama u razvoju. Djeci s oštećenjima sluha i vida osobito je potrebno osigurati podršku kod inkluzije u sustav, uključivanjem komunikacijskih posrednika, odnosno prevoditelja znakovnog jezika. Komunikacija s takvom djecom je specifična i složena, jer dijete s oštećenjima sluha bez primjerene podrške može biti ograničeno u stjecanju neposrednih iskustava o sredini u kojoj živi, budući da se razvija bez slušnog i govornog iskustva. U uvjetima odgoja i obrazovanja na svim razinama, od dječjeg vrtića do sveučilišta, komunikacijski posrednik omogućuje prevođenje na znakovni jezik i s njega.