Inkluzija 26

Inkluzija

PROJEKTI

Civilizacija se liječi kroz umjetnost

Monika Vukušić

Sa Snježanom Radetić razgovarali smo o izazovima rada Pučkog otvorenog učilišta u Poreču te o privlačenju djece, mladih i ostalih osjetljivih skupina u kazalište

 Snježana Radetić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Poreč/ Arhiva Pučkog otvorenog učilišta Poreč

„U želji da značaj našeg učilišta, a time i grada Poreča raste, uvijek nam je na prvome mjestu čvrsta veza pojedinca i lokalne zajednice, njihova što bolja kulturna i obrazovna interakcija i integracija, što je preduvjet vlastitog samoostvarenja, a i s time povezanog rasta kvalitete življenja“, kaže Snježana Radetić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Poreč. Na čelu je te ustanove od 2017, a prije toga provela je 27 godina kao učiteljica hrvatskog jezika i književnosti u Srednjoj školi Mate Balote u Poreču.

Koliko je i kako ovo netipično vrijeme utjecalo na zanimanje društva za kulturne sadržaje? 

Rekla bih da zanimanje ne jenjava. Dapače, trebamo ih još i više. Sve se više vidi koliko je ljudima potrebna zabava, ljepota, umjetnost, sadržaji koji će učiniti da ste na trenutak daleko od svega što vas pritišće. U vrijeme lockdowna bilo je drukčije, ljudi su se manje usudili kretati i tada smo se borili za svakog posjetitelja. Međutim, već je ljeto 2020. donijelo novu energiju i mi smo doista, živeći dan po dan, realizirali sve svoje planirane programe. Ljudi jesu pribjegli mnogim online izborima, no ono što umjetnost daje u interakciji, u neposrednom doživljaju, ne može se nadoknaditi.

Kakve programe trenutačno nudite?

Kao ustanova koja postoji već šest desetljeća, organiziramo i provodimo jednako stare programe koji se tradicionalno održavaju u našem gradu u spomenicima nulte kategorije. Tako se ostvaruje dodatna vrijednost ljetnih programa. Ove smo godine u Istarskoj sabornici otvorili 61. Annale, najstariju skupnu izložbu suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, proslavili smo 60. obljetnicu koncerata u Eufrazijani izvedbom Zagrebačkih solista, na otvorenju i tijekom ljeta uživali u probranim koncertima klasične glazbe u UNESCO-ovom spomeniku kulture. Najstariji kulturni programi koje ustanova organizira i provodi tijesno su povezani sa strateškim pristupom jačanju turističke ponude i porastom porečkog turizma.

Još jedan program star pola stoljeća jest susret zborova Naš kanat je lip. Vrijednost ove manifestacije jest očuvanje istarske ljestvice koja je na listi svjetske nematerijalne kulturne baštine. U lapidariju Zavičajnog muzeja Poreštine već se 26. godinu održava jazz-festival kao i ostali naši ljetni programi.

Naglasak se s ljetnih programa tijekom vremena prebacio na cjelogodišnje djelovanje naše ustanove. Imamo vrlo aktivnu zimu u gradu, festival dokumentarnog filma Porečdox, festival komedije i smijeha Zlatni zub, vrlo bogatu kazališnu zimsku sezonu, međunarodnu studentsku kiparsku školu Montraker i niz manjih sadržaja, događaja ili programa, radionica, tečajeva ili edukacija. Jedan od novijih festivala Tjedan kulture življenja nastoji objediniti cjelogodišnji rad Učilišta na razini tema i ciljeva te ga predstaviti našim sugrađanima. 

Kakve su reakcije na vaš projekt KUP 54+ i imate li u planu neki sličan projekt ili rad s tom starosnom skupinom u društvu?

Projekt KUP 54+ jedan je od dražih projekata koje smo provodili. Bilo je zadovoljstvo sudjelovati u stvaranju kazališnog komada koji su kreirali naši sugrađani umirovljenici, a neprocjenjivo iskustvo vidjeti njihov entuzijazam i zadovoljstvo koje ih je nosilo kroz premijerno i sva ostala predstavljanja u porečkom kazalištu. Publika je oduševljeno svjedočila novom kazališnom događaju, a razdraganost i veselje pratili su svaku njihovu izvedbu. Vjerujemo da smo tim projektom osvijestili naše sugrađane da svi mogu sudjelovati i uključiti se u kulturno-umjetničke programe, kao stvaratelji ili kao promatrači. S udrugom umirovljenika u našem gradu imamo dugogodišnju lijepu suradnju, povremeno organiziramo radionice u području njihova interesa, rado se odazivaju i lijepo surađujemo. Situacija koju nam je donijela korona i protuepidemijske mjere sve su naše suradnje, nažalost, stavile zasad na čekanje. Ipak, umirovljenici imaju besplatan ulaz na koncerte klasične glazbe i umirovljenički popust na ulaznice za kino, kazalište i sve ostale događaje.

Mogu li se i, ako mogu, kako kulturni sadržaji bolje približiti marginaliziranim skupinama?

Kroz rad ustanove nastojimo implementirati koncept promicanja vrijednosti uključivosti i raznolikosti, tolerancije i demokratskog sudjelovanja. Promicati univerzalni pristup obrazovanju s obzirom na nediskriminirajuće demokratske vrijednosti, podržavati otvoreno i svima dostupno okruženje za učenje te razvijati digitalnu pismenost učinkovitom uporabom ICT-a. Ustanova posebnu pozornost usmjerava na uključivanje osoba s invaliditetom (OSI) u sve vidove obrazovanja odraslih.

Inkluzija se konceptualno prilagođava u skladu s europskim smjernicama i novonastalim problemima koje uzrokuje pandemija. Potreban je kontinuirani profesionalni razvoj, revidirati i razvijati ključne kompetencije predavača i osoblja kako bi obrazovanje odraslih u našoj ustanovi postalo stvarno inkluzivno mjesto gdje se nitko ne osjeća isključeno ili „problematično“. Mogu istaknuti i vrlo plodonosnu suradnju s Probacijskim uredom u Puli posljednjih osam godina. U našoj su Ustanovi mnoge osobe izvršile sankciju rada za opće dobro, a njihova je pomoć u realizaciji naših programa ili nekih drugih popratnih poslova bila važna i dobrodošla.

Koliko je zanimanje mladih za kulturu?

Zanimanje za kulturu konstantno je s tendencijom rasta, a kod mladih bi, ipak, odgovor trebalo potražiti u njihovim primarnim obrazovnim ustanovama. Mi nastojimo ostvarivati suradnju sa školama i pri organizaciji svojih programa uključivati ih u radionice, amaterske aktivnosti, tematske projekcije ili kazališne predstave kao korisnike ili kao volontere. Ta suradnja sigurno može biti puno bolja jer se i dalje mladima ne približavamo na način koji bi njima bio u potpunosti prihvatljiv. Osobito je izazovan rad sa srednjoškolcima jer je u tome uzrastu presudan sadržaj, način komunikacije, dinamika ponude i zabave. Pitanje je kroz koji medij i kanale mladi najviše konzumiraju kulturne sadržaje, a to se razlikuje od generacije do generacije. Milenijalci sigurno više koriste digitalne medije, društvene mreže i platforme, mi se tome prilagođavamo kako najbolje znamo, za početak strateškim promišljanjem i oglašavanjem naših aktivnosti na društvenim mrežama. Nastojimo im pokazati da umjetnost nije dosadna i da svatko može biti sudionik. Treba komunicirati njihovim jezikom, biti im na putu s temama i ljudima koji su im zanimljivi. Sadržaji su zaista raznoliki, povodimo se mjerilom jednakog zastupanja svih medija, pluralističkim pristupom, i to svim dobnim skupinama.

Koliko skupine koje se bore s primarnim životnim potrebama uopće pokazuju zanimanje za kulturu, umjetnost i obrazovanje?

Ako primarne potrebe nisu zadovoljene, vjerujem da kulturni sadržaji ipak padaju u drugi plan, iako uvijek postoje izuzeci koji će ovo pobiti. Kulturne navike oblikuju se prije svega kroz odrastanje u obitelji, a tijekom obrazovnog procesa može se izrazito pobuditi zanimanje za umjetnost i kulturu do te mjere da postanu neodjeljivi dio života. Kada tome pridodamo pojedinačne afinitete i interese, sve su to preduvjeti da zanimanje za kulturu tinja i raste kroz život jedne osobe, bez obzira na to što on donese. Dakle, dok gradiš naviku i učiš, kultura ti ne može biti skupa. Izabereš što voliš i koliko možeš financijski podnijeti, a nagrada je višestruka.

Nudimo popuste za djecu, studente, umirovljenike, osobe s invaliditetom. Galerijski sadržaji besplatni su i pristupačni svima, a često nudimo i besplatne glazbene i ostale zabavne sadržaje, otvoreni smo i surađujemo s udrugama koje se bave kulturom i ti sadržaji također su, gotovo uvijek, besplatni. U Učilištu tradicionalno njegujemo amaterizam kroz kazalište, likovno i glazbeno stvaralaštvo, članstvo je besplatno ili vrlo simbolično. Omogućujemo besplatno obrazovanje ranjivih skupina koristeći sredstva EU-a ili HZZ-a prema projektnim ciljevima i prateći tržište rada.

Nastojimo kroz edukacije i radionički rad omogućiti svakom zainteresiranom pojedincu sudjelovanje u kreativnom procesu i tako demistificirati umjetnost kao veličinu za odabrane. Upravo je ovo vrijeme ono pravo kada umjetnost djeluje u punom smislu, kada ne treba ostavljati prostora strahu ili očaju jer civilizacija se liječi kroz umjetnost.

Potrebe ranjivih skupina

„Potreba nadogradnje znanja i vještina uvelike se rješava kroz sudjelovanje u ERASMUS+ mobilnostima“, kaže Snježana Radetić i pojašnjava: „Jedan takav projekt ERASMUS+ programa naš je najnoviji projekt EQUALITY – jednake mogućnosti u obrazovanju odraslih, gdje će naši djelatnici kroz mobilnosti usvojiti potrebna znanja. Trenutačno očekujemo odobrenje za početak još jednog projekta EU-a usmjerenog na potrebe ranjivih skupina pod nazivom EDUKOSI.TURIZAM. Svrha projekta je edukacija osoba s invaliditetom kako bi se kroz različite projektne aktivnosti motivirale i osposobile te tako postale ljudski potencijal za zanimanja u turizmu. U tom cilju organizirat će se edukacije i psiho-socijalna savjetovanja za OSI te provesti program osposobljavanja za poslove internetske prodaje u turizmu u cilju njihove integracije na tržište rada u sektoru turizma i ugostiteljstva. Kroz projekt će se educirati i informirati i poslodavci kako bi ih se senzibiliziralo i potaknulo na zapošljavanje OSI. Povezivanju svih dijelova toga dijela tržišta rada svakako će pridonijeti digitalna platforma koja je zamišljena kao burza rada za OSI.“

Inkluzija 26

26 - 16. prosinca 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak