Slikovnice – dječji prozor u svijet

Čitanje djeci i čitanje s djecom koja čitaju sama poseban je osjećaj prisutnosti, dijeljenja osjećaja, međusobnog povezivanja, upoznavanja, razumijevanja i učenja. Nijedna druga aktivnost ne može nadomjestiti bliskost i nove spoznaje koje se razvijaju čitanjem djeci ili s djecom. Prvi put knjige sam čitala djeci koju sam čuvala kao dadilja tijekom svojih avantura na američkom kontinentu u Atlanti. Tada jednogodišnja Birdie nije sama birala knjige, ali ja sam birala one koje su joj mamile osmijeh na lice. Trogodišnja Isla voljela je knjige u kojima je pronalazila sebe pa smo redovito čitali o nespretnoj djevojčici koju su svi voljeli i dani su joj bili sretni unatoč svim padovima, prolivenim pićima, poderanim hlačama i izgubljenim stvarima. Voljela je i knjigu o dječaku kojem je mama dopustila da jedan dan jede samo slatkiše. Petogodišnji Fin volio je sve knjige o Marvelovim junacima i knjige o životinjama. Da sačuvam duh tih trenutaka, i u mojem se domu na polici nalaze slikovnice koje izdaju hrvatske nakladničke kuće, a koje sam čitala njima. Zanimljivo mi je proučavati na koji način moj šestogodišnji sin percipira iste knjige koje sam čitala njima. Zašto su birali određene slikovnice u danom trenutku, slikovnice koje su mogli čitati uvijek iznova, koje su prerasli, koje su birali zbog ilustracija, slikovnice koje su im bile jako važne i citirali su ih u svakodnevnim aktivnostima. Police moga, ali i drugih hrvatskih domova i knjižnica, odsada će krasiti i dvije nove.

Marija Radonić, Slavica Stojan, Ninoslav Kunc i Stjepan Sučić na predstavljanju slikovnica Ivan Gundulić i Zločesta godina, te knjige o povijesti Dubrovnika na engleskom jeziku, The Story of Dubrovnik/ Snimio: Mirko Cvjetko

Priče o Dubrovniku i Dubrovčanima

Riječ je o slikovnicama Ivan Gundulić i Zločesta godina Slavice Stojan, predsjednice Ogranka MH u Dubrovniku i članice Matičina Glavnog odbora, koje su zajedno s njezinom novom knjigom The Story of Dubrovnik, predstavljene 5. studenoga u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Uz autoricu, u predstavljanju su sudjelovali koautorica slikovnice Zločesta godina, Marija Radonić, ilustrator knjige The Story of Dubrovnik i slikovnice Ivan Gundulić, Ninoslav Kunc i urednik slikovnica Stjepan Sučić.

Ideja je da se niz povijesnih i književnih informacija spoji u jednu sažetu i informativnu formu

Slikovnice Ivan Gundulić i Zločesta godina namijenjene su nešto starijoj djeci u osnovnim školama, no svi prisutni na predstavljanju složili su se oko toga da su slikovnice prigodne i za srednjoškolce, studente, ali i za odrasle. Profesorica hrvatskog jezika iz II. gimnazije Zagreb, Ana Širinić, istaknula je kako sama ideja da se niz povijesnih i književnih informacija spoji u jednu sažetu i informativnu formu koja se razlikuje od biografija koje se čitaju u udžbenicima omogućuje profesorima da učenicima ponude nešto za što znaju da će im olakšati procesuiranje većeg broja informacija. Profesorica Ana Širinić na promociju knjige i slikovnica dovela je i učenike trećih i četvrtih razreda. Učenik po imenu Ivan, kao i lik iz slikovnice Ivan Gundulić, izrazio je iznenađenje koje su učenici doživjeli kada su čitali slikovnicu o Ivanu Gunduliću. Od samog osjećaja da hodaju baroknim gradom zahvaljujući ilustracijama, do zanimljivog prenošenja povijesnih činjenica pretočenih u priču te spoznaje koliko se puno informacija može zapamtiti uz jednu ovakvu formu. Fascinirala ih je situacija u kojoj sam književnik postaje lik u književnom djelu. Slikovnica Ivan Gundulić u prvom je redu poučna i informativna slikovnica, no prema dojmovima učenika II. gimnazije Zagreb ona djeluje i na maštu i ukus.  

Slikovnica Ivan Gundulić

Rana pismenost

Druga slikovnica, Zločesta godina, vrlo je aktualna jer govori o epidemiji na primjeru epidemije kuge koja je pogodila Dubrovnik na prijelazu iz 1526. u 1527. godinu. U pripremi ove slikovnice sudjelovale su liječnica Marija Radonjić i mlada ilustratorica iz Dubrovnika, Andrea Vukoja. Autorica knjige Slavica Stojan na predstavljanju slikovnice ispričala je kako je nastao naziv knjige. Riječ zločesto upotrebljavala se za riječ bolest u vrijeme Dubrovačke Republike. Tako se pri dolasku kod liječnika nije govorilo bolestan sam, već zločest sam. Koautorica slikovnice Marija Radonjić voditeljica je Odjela za pedijatriju OB Dubrovnik i autorica je nekoliko slikovnica. Sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije poticanja čitanja od 2017. do 2022. tadašnjeg Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Takav se program u Dubrovniku provodi već 15 godina, a riječ je o promociji rane pismenosti kroz rano glasno čitanje u pedijatrijskim ordinacijama. Pedijatri s djecom na redovitim sistematskim pregledima čitaju djeci slikovnice, koje im zatim poklanjaju. Marija Radonjić kaže kako na taj način djeca do odlaska u školu imaju svoju malu biblioteku od četiri slikovnice, ne da bi naučili čitati i pisati, već da se razvije ljubav prema knjizi. Uvođenjem ovakve prakse u bolničko liječenje Marija Radonjić dala je doprinos humanizaciji bolničkog liječenja djece i promociji glasnog čitanja djeci kao dio preventivnih programa u pedijatriji u RH. 

Slikovnica Zločesta godina

Autorica knjige Slavica Stojan, ujedno i članica Glavnog odbora MH, objasnila je kako je povijest zapisana u knjizi The Story of Dubrovnik nastajala tijekom njezinog rada sa studentima tijekom 25 godina predavanja kolegija Povijest Dubrovačke Republike na Fakultetu hrvatskih studija. Kolegij je temeljen na dugogodišnjim istraživanjima u Državnom arhivu u Dubrovniku.Puno je informacija iz vremena Dubrovačke Republike koje se ne mogu naći u knjigama, nego u stvarnim dokumentima iz svakodnevnog života Dubrovnika u 16, 17. i 18. stoljeću, npr. u kaznenim spisima Suda. Spoznaje iz arhiva u sinergiji s time kako su pisci toga vremena vidjeli svakodnevnu zbilja Dubrovnika Slavica Stojan pretvorila je u književno djelo. Iz navedenih dvaju izvora nastao je najveći dio ove knjige koja jenamijenjena prije svega turistima i avanturistima koji dolaze u Dubrovnik, kako je na predstavljanju knjige rekao sam ilustrator knjige, Ninoslav Kunc, poznati ilustrator, autor stripova, animiranih filmova i dizajner. Kunc je u svojoj karijeri ilustrirao devedesetak knjiga za djecu i mlade. Ilustracije knjige The Story of Dubrovnik i slikovnice Ivan Gundulić prihvatio se jer je u tome vidio izazov. Kako kaže, kod ilustracije slikovnica i knjiga o povijesti nema puno prostora za improvizaciju, treba proučiti materiju i držati se povijesnih činjenica. Veselilo ga je ilustrirati slikovnicu o čuvenom hrvatskom književniku Ivanu Gunduliću i stvoriti njegov lik u novom obliku. 

Knjiga The Story of Dubrovnik namijenjena turistima

Slikovnice nastoje razviti ljubav prema gradu kod mlađih naraštaja, a grad žele približiti i svima koji dolaze u njega

Urednik slikovnica Stjepan Sučić, član Glavnog odbora MH, govorio je na samom kraju predstavljanja te je prenio niz poruka o važnosti hrvatske pisane riječi za sve, pa tako i one najmlađe. Smatra kako je autorica jako dobro iz Gundulićeve Dubravke iščitala kako su razumni starci u Dubrovniku imali zadaću kod mladih otvoriti ljubav za slobodu i opće dobro. Osvrnuo se na sve što Ivan Gundulić i njegova književnost znače za Hrvatsku. Drago mu je da postoje autori koji nastoje približiti povijest i povijesne ličnosti mlađim generacijama do kojih je u današnje vrijeme teško doprijeti. 

Ljubav i strast

Knjiga i slikovnice nastale su iz ljubavi i strasti autorica prema svome gradu i povijesti književnosti, ljubavi prema ljudima koji nose povijest grada u kojem živi i djeluje, ali i prema ljudima koji su sadašnjost grada. Osim toga, nastoji razviti ljubav prema gradu kod mlađih naraštaja, a želi grad približiti i svima koji dolaze u njega. Tu ljubav i strast prepoznali su i ugledni predstavnici svoje struke kao što su Stjepan Ćosić, arhivist, povjesničar i sociolog te Vesna Miović, upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku, kao i svi ostali suradnici koji su bili na predstavljanju knjige i slikovnica i uključili su se u stvaranje istih. 

Ove će godine Fin, Isla i Birdie s početka priče umjesto božićne čestitke u sandučiću naći knjigu The Story of Dubrovnik. Bit će zanimljivo čuti kako je tko od njih doživio knjigu i što im je bilo najzanimljivije, koja im je nova pitanja otvorila i, naravno, što bi najviše voljeli vidjeti kada dođu u Dubrovnik. Sada kada su osnovnoškolci, sigurna sam da bi im se svidjele i slikovnice Ivan Gundulić i Zločesta godina koje bi dobro predstavljale Hrvatsku kada bi bile izdane na većem broju svjetskih jezika, kao što je slučaj s nekim ranijim slikovnicama vrijednih dubrovačkih matičara.

Znameniti Dubrovčani

Autorica slikovnica, Slavica Stojan, književna povjesničarka i književnica te ujedno predsjednica Ogranka MH u Dubrovniku i članica Glavnog odbora MH, napisala je tri djela koja govore o prošlosti i sadašnjosti, a daju i uvid u budućnost Dubrovnika. Do sada je objavila niz pripovijetki i monografija, a uvijek voli naglasiti da je posebno ponosna na biblioteku slikovnica koje donose priče iz života znamenitih Dubrovčana, koju je pokrenuo Ogranak MH u Dubrovniku prije desetak godina. Do sada su izašle slikovnice koje govore o Marinu Držiću, Marinu Getaldiću, Ruđeru Boškoviću, Cvijeti Zuzorić, Jaketi Palmotiću Dionoriću, Stjepanu Gradiću i Vici Stjepoviću Skočibuhi. Zbog nedovoljno istraživanja i premalo literature o slikovnici i dječjem nakladništvu te slabe medijske pozornosti, ne postoje precizni statistički podaci koji bilježe točan broj nakladnika slikovnica na današnjem hrvatskom tržištu. Zna se samo da broj nakladnika raste, kao i trend objavljivanja novih slikovnica.