Razvijanje kritičke misli

Mogu li nam društvene mreže pomoći u razvijanju kritičke misli, trebamo li se za aktivizam obrazovati ili je dovoljno samo djelovati, koja je uloga mladih u kontekstu društvenog aktivizma, može li se na društvenim mrežama raspravljati baš o svim temama, gdje je granica slobode izražavanja misli i huškačkog govora ili širenja neistina, dezinformacija, u cilju zastrašivanja ljudi i slabljenja sustava, kako zaštititi najranjivije članove našeg društva – samo su neka od pitanja koja su bila postavljena na simpoziju održanom 20. listopada na Sveučilišnom kampusu Borongaj. Riječ je o 12. studentskom simpoziju Mediji na drukčiji način, u organizaciji Udruge studenata komunikologije Agenda te Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija, na temu medija i aktivizma. Na simpoziju je prisustvovalo šestero zanimljivih i, barem među mlađom publikom, poznatih izlagača koji su svoje teorijsko i praktično iskustvo podijelili te ukazali na važnost aktivizma u svakodnevnom životu. 

Studenti na simpoziju Mediji na drukčiji način u organizaciji Udruge studenata komunikologije Agenda te Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija/ Snimila: Ines Blašković

Medijski odgoj i pismenost

Simpozij je započeo predavanjem Danijela Labaša, vodećeg hrvatskog komunikologa i pročelnika Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu. Labaš je član više strukovnih udruga te Odjela za medije Matice hrvatske i jedan od voditelja Komunikološke škole; predsjednik je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te voditelj projekta Djeca medija, kroz koji sa suradnicima sustavnom edukacijom o medijima pridonosi razvoju medijske pismenosti i komunikacijske kulture građana diljem Hrvatske. Na simpoziju je govorio o obrazovnom aktivizmu, objašnjavajući njegovu ulogu u društvu.

Danijel Labaš: 'Aktivisti imaju određene ciljeve i nastoje učiniti nešto dobro u ovome društvu'

Aktivisti imaju određene ciljeve, lobije, „nastoje nešto dobro učiniti u ovome društvu, zagovaraju“ sve to kako bi se, u konkretnom slučaju, unaprijedila medijska pismenost. U više od deset godina postojanja Djece medija ostvario se niz projekata vezanih uz medijski odgoj i pismenost. Posljednji značajan projekt Inkluzije, navodi Labaš, u suradnji je s Borisom Beckom, i puno očekuje od njega. Njihov aktivizam pet je godina bio isključivo volonterski, a potom su ih institucije prepoznale i počele poticati. Poput svih aktivista, cilj im je utjecati i na politiku, pogotovo obrazovnu; što im je djelomice uspjelo pozivom na sjednicu Hrvatskog sabora u kojoj se govorilo o važnosti medijskog obrazovanja. „Kako bismo puno lakše i brže došli do djece, iskoristili smo moć i utjecaj influencera“, navodi Labaš. Djeca bi se prvo njima javila, oni bi upite proslijedili stručnjacima koji su na njih odgovarali, a zatim bi influenceri takve odgovore pretočili u svoj jezik. Dobra ideja prepoznala se po velikom broju upita koji svakog mjeseca sve više raste te po evaluaciji koja se provodi na kraju.

Mnogo seksizma

Član Svjetskog saveza mladih u Europi i tajnik Svjetskog saveza mladih u Hrvatskoj Luka Poslon završio je diplomski studij filozofije, a trenutačno radi u Svjetskom savezu mladih Hrvatska kao tajnik i voditelj programskih aktivnosti. Zadnjih šest godina aktivno prati teme iz područja bioetike i pitanja relevantnih za mlade u Hrvatskoj pa je tema Poslonova izlaganja bila Društveni aktivizam i mladi, odnosno osvrnuo se na slučaj u Novom Zelandu vezan uz novi Zakon o eutanaziji koji bi trebao stupiti na snagu početkom studenog. Slučaj Novog Zelanda uzet je zbog sličnog broja stanovništva kao u Hrvatskoj, iako je tamo mnogo više mladih, te se raspravljalo o usporedbi agendi koje su korištene u te svrhe i u razvoju društvene osviještenosti o raspravama na slične teme.

Voditeljica Facebook stranice i Instagram profila Seksizam naš svagdašnji Nataša Vajagić na simpoziju je osvijestila i navela svakodnevne primjere seksizma u medijima. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, smjerovi mediji i novinarstvo te odnosi s javnošću. Njezina su polja interesa ženska i LGBT ljudska prava, a aktivizam u praksi provodi na Facebook i Instagram profilima Seksizam naš svagdašnji na kojima objavljuje primjere svakodnevnog seksizma, mizoginije, govora mržnje, homo/bi/transfobije i diskriminacije u medijima, reklamnoj industriji, kao i istupima javnih osoba te osoba na pozicijama moći i šire. Nažalost, i u hrvatskom društvu i u svijetu postoji mnogo seksizma u svakodnevnom govoru, po novinama i portalima, plakatima i reklamama kojima smo izloženi, u političkim i javnim raspravama i svim razinama društvene strukture, te ga često ne primjećujemo „jer smo previše navikli na njega“. 

Interaktivna publika

Nina Radulović i Nikolina Pavićević zajednički su, putem Skypea, izlagale o razvijanju kritičke misli i svijesti uz pomoć društvenih mreža. Članica neprofitne feminističke organizacije Ženska solidarnost Nina Radulović, koja je s djelovanjem započela 2018. godine u formatu Facebook grupe čija je ideja da se uz dijeljenje vlastitih iskustava članova pomogne ženama, govorila je o cilju organizacije. Danas se putem svoje mrežne stranice, Facebooka i Instagrama bave edukacijom o osjetljivim temama kao što su seksizam, institucionalna mizoginija te ostalim oblicima sustavnih i strukturnih problema s kojima se svakodnevno suočavaju pripadnice ženskog spola. Radulović drži kako je „nasilje omogućeno, zato što se to može“, društvena klima je takva da tolerira nasilje nereagiranjem, odnosno sankcije za nasilje su slabe ili nikakve. Smatra kako njezine objave na društvenim mrežama ne utječu previše na promjene u stvarnom životu, ali da su dovoljni i najmanji pomaci po tom pitanju. „Razvijanje kritičke misli i svijesti uz pomoć društvenih mreža“ moguće je, no rasprava uživo i dalje je nezamjenjiva „jer nema zaštitne barijere“ koja postoji ako osoba nije fizički izložena.

Nina Radulović: 'Društvena klima je takva da tolerira nasilje te su sankcije za nasilje slabe ili nikakve'

Voditeljica Instagram profila Kritički Nikolina Pavićević diplomirala je medije i komunikacije u Sloveniji, a od 2018. godine bavi se freelance novinarstvom. Profil Kritički osnovala je 2020. godine kako bi pokrenula rasprave o važnim temama sa svojom interaktivnom publikom, koja broji više od 60.000 ljudi uvijek spremnih za raspravu i sukreaciju sadržaja. Cilj profila je potaknuti kritičko razmišljanje o sadržajima koji se plasiraju na internetu, u mainstream medijima i pop kulturi. Također se bavi osjetljivim temama poput feminizma i položaja žena u društvu, antifašizma, ljudskih prava, alkoholizma i njegovih posljedica. Međutim, zadovoljna je reakcijama ljudi na njezine objave, jer joj se puno mladih osoba otvara putem društvenih mreža i ima velik broj pratitelja. Pavićević svoj utjecaj kao influencer koristi kako bi ohrabrila i osvijestila one koji ju prate na društvenoj mreži da potraže pomoć ili promijene način razmišljanja koji ih je doveo do određene situacije. Budući da se radi o teškim ispovijestima i pričama, potrebne su i periodične pauze od nekoliko dana.

Stalna medijska edukacija

Boris Beck, docent na studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, književnik i publicist održao je vrlo zanimljivo predavanje i pokrenuo veću raspravu. Njegovu karijeru obilježilo je uredništvo u Vijencu, Zarezu i Nacionalu te u drugim časopisima na području kulture i književnosti, kao i autorstvo šest knjiga umjetničke, znanstvene i esejističke proze. U svojim kolumnama pokriva društvene i medijske fenomene, pri čemu nastoji pronaći smisao u onome što se čini besmislenim, a raspravljao je o pitanju je li aktivizam novo novinarstvo. Kako je sam naveo, iznio je „mračniju stranu aktivizma“ i upozorio na problem kada aktivizam izlazi iz područja istinitog. „Istina je nama potrebna i nema mira bez istine“, nastavlja, a „istinu će donijeti novinari“. Aktivist u ime svoje agende reagira odmah, često nema vremena preispitati istinitost i dublje istražiti problem. „Novinar iznoseći laž prestaje biti novinar, ali aktivist iznoseći laž ne prestaje biti aktivist.“ Stoga novinarstvo često klizi u aktivizam, odnosno ideologiju, a vrlo mnogo „uspješnih agendi utemeljeno je na čistim, nedvosmislenim i namjernim lažima“ koje se brzo dijele društvenim mrežama. Beck drži kako se retoričkim smicalicama često ljude „dovitljivo uvjerava kako se zakoni trebaju kršiti i kako su najčešće loši“, što, naravno, nije istina.

Nataša Vajagić: 'Važno je osvijestiti ljude jer mediji imaju velik utjecaj'

Simpozij je vodio predsjednik Udruge studenata komunikologije Agenda Dominik Omerović, a završnom panel-raspravom moderirala je Jelena Jurišić s Fakulteta hrvatskih studija. Raspravljalo se o razlici „online aktivizma“ i „živog aktivizma“, o smislenom utjecaju aktivizma na društvo u cjelini, o tome jesu li potrebne reakcije kako bi aktivizam postojao, o sprečavanju širenja lažnih informacija i možemo li uopće imati povjerenja u objavljene informacije na internetu. Zaključeno je kako se ništa što je online ne može zamijeniti sa stvarnim životom, kako se novi mediji mogu koristiti u dobre svrhe, ali i za širenje laži te da je potrebna stalna medijska edukacija cjelokupnog stanovništva.

'I najmanji korak ima smisla'

Istraživanje o pojavi seksizma u medijima, koje je 2017. provela Libela.org, pokazalo je kako je pet posto ukupnog broja članaka u medijima seksističkog karaktera. Posebno je opasan sadržaj u kojemu se izvještava o slučajevima ubojstava žena od strane muškaraca, odnosno bivših partnera. Naime, često se tada ispituju susjedi, ubojica se simpatizira, a nasilje se banalizira i romantizira. Na pitanje ima li aktivizam smisla, Nataša Vajagić odgovara kako se za neprimjeren sadržaj zaslužuje osuda i opomena, „i najmanji korak ka ravnopravnosti ima smisla“, smatra. Važno je osvijestiti ljude, jer mediji imaju velik utjecaj – „dovoljno je pročitati komentare ispod članka kako bismo to vidjeli“, zaključuje Vajagić.