Inkluzija 19

Inkluzija

STUDENTSKI PROJEKTI

Novi odnosi i prijateljstva

Mehmed Hatipović

Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta u Zagrebu neprofitna je organizacija koja objedinjuje sve studentske udruge na Fakultetu

„Na Filozofski fakultet dolaze studirati osobe iz svih dijelova Hrvatske pa se tako i u rad studentskih udruga podjednako uključuju studenti iz Zagreba i oni koji nisu iz Zagreba. Takva bogata raznolikost odaje priznanje univerzalnim vrijednostima i radu svih studentskih udruga, kao i jedinstvenom doprinosu aktivnostima čiji su ciljevi poboljšanje kvalitete studija, ali i studentskog života u cjelini na našem fakultetu. Omjer mlađih i starijih studenata u svakoj udruzi varira, no najaktivniji su studenti između 3. i 4. godine studija“, ističu iz tajništva Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta Bruno Perić i Vlaho Kavain. 

Studenti na Filozofskom fakultetu skupljaju pomoć za stradale u potresu u Petrinji/ Snimio; Željko Lukunić/PIXSELL

Studentske udruge kompenziraju edukativne i socijalne aspekte koje studiji često ne pružaju, a kojih sve više nedostaje u ovoj pandemiji

Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta u Zagrebu doprinosi akademskoj socijalizaciji studenata te jačanju osjećaja pripadnosti kolektivnom identitetu, kako u pojedinačnim studijima tako i na cijelom Filozofskom fakultetu. Uz navedeno, udruge predstavljaju i društveni centar oko kojeg se okupljaju studenti kroz organizaciju zabava, druženja i humanitarne akcije. 

Prebacivanje u online format

Kako kažu Bruno Perić i Vlaho Kavain: „Kao studenti imamo odgovornost da sa svojim vještinama i znanjem pridonesemo pojedincima, različitim grupama te društvu u cjelini i tako pronađemo svoje mjesto na tržištu rada. Za razliku od nekih drugih gospodarskih djelatnosti, studenti FFZG-a suočeni su s izazovom rada s fenomenima čiji se učinci teže i sporije primjećuju te koji indirektno utječu na sve ostale društveno-gospodarske procese, a za čiju su realizaciju osobno odgovorni kad završe studij.“ 

Trenutne okolnosti s pandemijom otežale su rad udruga na fakultetu. Velik broj događaja nemoguće je organizirati zbog epidemioloških mjera te je velik dio aktivnosti prešao u online domenu, s čime puno udruga nema prethodno iskustvo: „Većina udruga iskoristila je ovo razdoblje puno ograničenja da prepoznaju određene prilike koje mogu iskoristiti za dugoročno poboljšanje vlastitog rada. Na primjer, simpoziji, koji predstavljaju jednu od najznačajnijih aktivnosti svih udruga, održavaju se online, što organizatorima pruža više vremena da se mogu fokusirati na sastavljanje zbornika radova samog simpozija. Časopisi su se prebacili u online format zahvaljujući dostupnosti digitalnih platformi te održali standard kvalitete rada. Svijetla točka pandemije bila je uspješna i prijeko potrebna digitalizacija određenih segmenata udruga koja je održala najvažniji doprinos udruga svojim članovima – povezivanje i stvaranje novih odnosa i prijateljstava“, s ponosom objašnjavaju Bruno Perić i Vlaho Kavain.

Napredak društva i civilizacije

Udruge su se okrenule određenim inovativnim aktivnostima: organiziraju online radionice u cilju razvijanja komunikacijskih i govorničkih vještina ili radionice financijske pismenosti. Drugim riječima, pandemija je omogućila voditeljima da razmisle o svrsi i funkciji svojih klubova, pogotovo u financiranju, pa iako se sredstva za rad osiguravaju članarinama, donacijama, sponzorstvima, natječajima za studentske projekte na razini Fakulteta i Sveučilišta, sve članice udruge sastavnice saveza planiraju uskoro krenuti i s projektima koji su financirani iz EU fondova. Pri tome u Savezu pojašnjavaju: „Mi kao Savez imamo iskrenu želju i namjeru realizirati sve ključne vještine i znanja svih struka Filozofskog fakulteta koji daju značajan doprinos širem društvenom razvoju. Time ne želimo samo realizirati dodanu vrijednost u našoj kulturi, znanosti i struci, već učiniti kvalitativni doprinos društvu čiji smo dio i budućnost. Humanističke i društvene znanosti uvijek su stvarale presudan doprinos za napredak društva i civilizacije općenito.“

‘Interesi naših studenata vjerojatno su najbogatiji i najraznovrsniji u Hrvatskoj’

Većina udruga na Filozofskom fakultetu ima program mentorstva za brucoše, pri čemu se brucošima dodjeljuje stariji student ili studentica kao osoba kojoj se mogu uvijek javiti s pitanjima o studiranju. Temeljna zadaća svake udruge jest dodatna edukacija koja se provodi na više načina. Jedan od načina je edukacija kroz radionice. Svaka od sastavnica udruge ima svoje radionice, pa je tako između ostalih radionica tu i Prezentaonica, radionica komunikacijskih i govorničkih vještina koju održava Klub studenata fonetike Eufonija. 

Projekt Prezentaonica zamišljen je kao dvije povezane radionice u kojima će se na interaktivan način obrađivati i obuhvatiti teme kao što su kompozicija govora, profiliranje publike i strah od javnog nastupa te govorna izvedba, neverbalna komunikacija i izgovor. Osim toga,radionice prezentiranja organizira i Klub studenata pedagogije. Osim njih, svake godine na Lošinjskim danima bioetike Udruga studenata filozofije organizira Studentsku bioetičku radionicu. Od ostalih aktivnosti sastavnica Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta u Zagrebu je uređivanje studentskih časopisa. Jedan od njih je, primjerice, Pro tempore, časopis studenata povijesti s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji izlazi od 2004. 

Brojne aktivnosti

Osim radionica i časopisa, članovi Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta u Zagrebu organiziraju i različite seminare, festivale, skupove, simpozije i konferencije. Jedan od festivala je u okviru popularizacije povijesti kao znanosti – Kliofest, kao i Sutra dolazi danas u organizaciji Kluba studenata pedagogije, K(r)onferencija u organizaciji Kluba studenata kroatistike SKUP, simpozij Anglophonia Kluba studenata anglistike, Psihozij Kluba studenata psihologije STUP, konferencija Mladi turkolozi, tradicionalni simpozij Kluba studenata sociologije Diskrepancija s ovogodišnjom temom Društvo zdravlja i bolesti. Radom svojih istraživačkih sekcija mogu se pohvaliti Klub studenata psihologije STUP, Klub studenata sociologije Diskrepancija koji je proveo istraživanje zadovoljstva studenata sociologije vlastitim studijem, te koji ove godine obrađuje temu underground glazbene scene. Također je važna prevoditeljska sekcija Kluba studenata turkologije koja prevodi govor prvoga turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka: „Ono što zasigurno možemo reći jest da su interesi naših studenata vjerojatno najbogatiji i najraznovrsniji u Hrvatskoj. S druge strane, udruge i sam Savez je tu da maksimalno pomogne, kako strukovno tako i financijski, da svi studenti dobiju najviši standard obrazovanja. Sad je dostupno mnogo više mogućnosti financiranja naših projekata, ali ono što nijedna organizacija izvan našeg fakulteta ne može kompenzirati su edukativni i socijalni aspekti koje studiji često ne pružaju, a kojih sve više nedostaje u kontekstu trenutne pandemije“, objašnjavaju u Savezu studentskih udruga Filozofskog fakulteta.

Kad epidemiološke mjere dopuštaju, klubovi organiziraju kulturno-umjetničke aktivnosti pa tako većina udruga organizira brojne filmske večeri, dok Klub studenata komparativne književnosti organizira i predstave kroz Teatar K. Organiziraju se i velik broj različitih događanja, kao što su brdski i livadski susreti, Noć Rudija Supeka u organizaciji Kluba studenata sociologije Diskrepancija, brucošijada i legendarni Open Air festival Kluba studenata Filozofskog fakulteta, Prvi dan proljeća i Svinja kup Kluba studenata psihologije, te susret kroatista u prirodi. Savez također u suradnji sa Studentskim zborom Filozofskog fakulteta sudjeluje i u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava za studente Filozofskog fakulteta pogođene potresom. Do sada su prikupili i donirali više od dvadeset tisuća kuna. Uz sve aktivnosti udruga članica, u sklopu Saveza studentskih udruga organiziraju i tematske sjednice o cjelovitom upravljanju udruga na kojima se raspravlja o problemima s kojima se udruge susreću.

Pomoć i oplemenjivanje

Na kraju Bruno Perić i Vlaho Kavain ističu: „Naše struke i znanosti kroz 23 odsjeka na Fakultetu posebne su utoliko što se u svojoj srži bave kulturom življenja. Kao studenti, mi se ne osjećamo kao neka izdvojena skupina od društva, već osjećamo odgovornost i brigu da kao stručnjaci u svojim uvaženim poljima pomažemo i oplemenimo život svima, tako da svakoj osobi, zajednici te društvu u cjelini bude bolje. Naše udruge predstavljaju određeni most između studenata, institucija i organizacija koje su povezane s našim strukama. Upravo udruge potiču studente da u slobodno vrijeme konzumiraju različite kulturne i supkulturne manifestacije te tako stupaju u kontakt sa svojim stručnim područjem i aktivno sudjeluju u kulturnom životu.“

Bogata izdavačka djelatnost

Časopis imenom K je studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju, dok časopis Ka/Os objavljuje književne tekstove mladih autora, suvremene kritike i prijevode dosad neprevedenih ili kod nas slabo dostupnih književnih tekstova.Antropološki almanah je časopis Kluba studenata antropologije Prometheus, a časopis Kazivač izdaju studenti etnologije i kulturne antropologije. U sklopu udruge studenata sociologije izlazi časopis Diskrepancija u kojemu se objavljuju izvorni znanstveni članci, stručni ili pregledni radovi te recenzije i prijevodi stručnih radova. Tu je i časopis Psychē studenata psihologije, u kojem se objavljuju pregledni i istraživački radovi, s prikazima rezultata provedenih istraživanja. Budući da se radi o studentskom časopisu, Psychē objavljuje i osvrte na filmove i knjige psihološke tematike te izvještaje o aktualnim događanjima relevantnima za studente psihologije. Časopis pak pod nazivom Čemu? jest časopis studenata filozofije koji se bavi recentnim radovima iz područja filozofije, dok je XA Proceedings časopis studenata anglistike u kojem objavljuju radove iz područja anglofonih književnosti i kultura, jezikoslovlja, poučavanja jezika te prevoditeljstva na engleskom jeziku. 

Inkluzija 19

19 - 9. rujna 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak