Inkluzija 18

Inkluzija

U ŽARIŠTU

U moru su svi jednaki

Mehmed Hatipović

Ronilački klub Geronimo dosad je školovao tridesetak ronilaca s različitim vrstama invaliditeta

Programi i mjere za uključivanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj u svrhu odmora i rekreacije idu u dva smjera. Jedan je usmjeren prema stvaranju preduvjeta za razvijanje infrastrukture kojima je cilj gradnja ili rekonstrukcija postojećih sadržaja koji bi olakšali boravak osobama s invaliditetom, dok je drugi smjer stvaranja preduvjeta za razvijanje i realizaciju aktivnosti namijenjenih osobama s invaliditetom.

Druženje i istraživanje – članovi Ronilačkog kluba Geronimo na Braču/ Izvor: Arhiva Ronilačkog kluba Geronimo

Hobi, ljubav, rekreacija

Kao primjer uključivanja osoba s invaliditetom u svakodnevni život može poslužiti rad Ronilačkog kluba Geronimo. Programom ronjenja osoba s invaliditetom počeli su se baviti 2004. u suradnji s IAHD – Adriatic, međunarodnom školom za obuku ronilaca s invaliditetom. Zahvaljujući toj suradnji, njihovi članovi s invaliditetom i njihovi instruktori sudjelovali su i u međunarodnoj ekspediciji ronioca s invaliditetom na Kubi 2010. Osim toga, 2013. posjetili su Zvjezdani grad u Moskvi te kao prvi civilni ronioci na svijetu ronili u Hidrolabu, posebnom bazenu u kojem ruski astronauti vježbaju rad u bestežinskom stanju. Od tada pa do danas školovali su tridesetak ronilaca s različitim vrstama invaliditeta. Najčešće su to bile osobe s paraplegijom. Sedam ronioca koji su osobe s invaliditetom u svojoj ronilačkoj karijeri uspješno je položilo tečaj u skladu s pravilima Međunarodne ronilačke federacije te redovito rone na ronilačkim izletima. Dvoje njih steklo je međunarodno priznate dozvole ronjenja do 40 metara, a ostali zasad imaju dozvolu ronjenja do 20 metara.

Tatjana Varga: ‘Kad ronite, kad ste u moru, osjećate da lebdite, nemate prepreka, nema stepenica’

Jedna od spomenutih ronioca je i Tatjana Varga koja ističe: „Počela sam roniti 2009. također sam u kolicima i ono što mogu reći jest da svaka nova vještina koju čovjek usvoji podiže mu samopouzdanje i na neki mu način malo pomogne vidjeti što može sljedeće. Tako je i meni ronjenje, kako bih rekla, otvorilo jedan novi svijet. Ne samo što se tiče mora, nego zahvaljujući ronjenju i cijeloj toj ekipi iz ronilačkog kluba Geronimo vidjela sam i upoznala ljude i mjesta koje bez ronjenja ne bih nikada, jer puno tih predjela nije praktično obići zbog invalidskih kolica.“ Tatjana Varga inače je voditeljica programa za osobnog asistenta osoba s invaliditetom u udruzi Spinalne ozljede Zagreb, a za ronjenje kaže: „Što se tiče pitanja zašto ronim, meni je ronjenje hobi, ljubav, rekreacija. Osim što obožavam more, prirodu, životinje, odnosno sve što se može vidjeti u podmorju, volim taj neki osjećaj slobode. Kad ronite, kad ste u moru, osjećate da lebdite, nemate prepreka, nema stepenica. Nema nečega što vam smeta, jednostavno ste u nekom bestežinskom stanju, možete kamo želite. Ta nekakva sloboda kretanja meni je najupečatljivija stvar što se ronjenja tiče.“

Sloboda u moru – Tatjana Varga, licencirana roniteljica s invaliditetom/ Izvor: Arhiva Ronilačkog kluba Geronimo

Što se tiče uključivanja u društvo osoba s invaliditetom kroz pristupačni turizam, jedan od primjera je i inicijativa grada Zadra koji je ove godine, uz pomoć Centra za odgoj i obrazovanje iz Zagreba, nekoliko udruga osoba s invaliditetom pristupio EU projektu pod nazivom Tourisam4All. Cilj projekta bila je izrada brošure kojoj je naglasak na tome da smo svi jednaki bez obzira na određena tjelesna oštećenja. Isto tako, Osječko-baranjska županija provodila je projekt kojim se željelo olakšati pristup osobama s poteškoćama prirodnim i kulturnim resursima, rutama, mogućnosti aktivnog turizma i lokalnoj baštini regije, koje su do sad bile nepristupačne za osobe s invaliditetom. Svako putovanje, pogotovo turističko, koje je najčešće putovanje na nove i nepoznate lokacije osobama s invaliditetom iziskuje napore, prije svega informiranjem oko pristupačnosti i pri tome ta planiranja izazivaju frustracije i neizvjesnost. Primjeri koje smo naveli tek su kap u moru potreba koje imaju osobe s invaliditetom kada govorimo o njihovom aktivnom sudjelovanju u društvu, pa i u zadovoljavanju potreba, kako rekreacijskih tako i turističkih. No svaka nova hvalevrijedna inicijativa daljnji je pomak u olakšavanju života osoba s invaliditetom.

Putokaz za podizanje svijesti

Jedan od svijetlih primjera jest plaža prilagođena osobama s invaliditetom u uvali Kostanj, koja se nalazi na zapadnom dijelu grada Rijeke. Dio plaže izgrađen je u terasama koje su visinski denivelirane, a sve površine obrađene su tako da onemogućavaju klizanje. Plaža ima posebnu opremu kao što je naprava za spuštanje osoba s teškim invaliditetom u more, rampu za ulazak osoba s lakšim invaliditetom u more, sanitarni čvor, plažne tuševe, rukohvate i zaštitnu mrežu u moru prilagođenu osobama s invaliditetom. U neposrednoj blizini plaže uređeno je zasebno parkiralište. Grad Rijeka održava plažu te tijekom ljetnih mjeseci organizira službu spašavanja koju je educirao Hrvatski Crveni križ, a koja je uvijek spremna pomoći osobama s invaliditetom.

Osim primjera plaža, Hrvatska je putem projekta pristupačnog turizma u sklopu Svjetske turističke organizacije UNWTO uvrštena u Priručnik primjera dobrih praksi o pristupačnom turizmu u ruralnim i prirodnim područjima. Taj projekt služi kao putokaz u podizanju svijesti o turizmu dostupnom svima. Kao primjer dobre prakse uvršten je projekt Parka prirode Medvednica – Šumska staza Bliznec. Šumska staza Bliznec prva je u Hrvatskoj koja je u potpunosti, konstrukcijom i sadržajem, prilagođena osobama s invaliditetom, bez štete za prirodno okruženje. Osim što je u cijelosti dostupna osobama u kolicima, svi putokazi te opisi životinjskog i biljnog svijeta Medvednice ispisani su na brajici kako bi ih mogle čitati slijepe i slabovidne osobe.

Samo more i ja

Kad govorimo o aktivnostima osoba s invaliditetom, pa tako i u ronjenju, uvijek je iznova potrebno ukazivati na problem pristupačnosti, pa tako i Tatjana Varga ističe: „A što se prepreka tiče, one su najčešće tehničke prirode. I ronilački centri i apartmani, na kraju krajeva i plaže, nepristupačni su za osobe u invalidskim kolicima. Znači, uvijek nam je izazov kako mene staviti na brod, kako me spustiti u more, odnosno kako me iz mora izvući na brod i ponovno s broda na obalu. Uz pomoć cijele ekipe uspijevam to svih ovih godina nekako riješiti. Naravno da su neka područja brdovita pa ne očekujem da se svako brdo izravna ili da se sve živo izbetonira. Ja volim prirodu, ne želim da se neke stvari uništavaju zbog mene, ali ako je napravljen pristup nekoj plaži, možete napraviti pristup i za mene i pojednostaviti stvari da se svi mogu koristiti.“

Tečajevi ronjenja za osobe s invaliditetom koje imaju više od 80% oštećenja su besplatni. Prije korone, održavali su se na bazenu Utrine, no sad je taj posao malo kompliciraniji. Svatko tko želi i zainteresiran je, ističe Tatjana Varga, može se javiti, a kad bude moguće, škola ronjenja za osobe s invaliditetom ponovno će se održavati: „Bili smo na Visu krajem šestog mjeseca i ronili sedam dana – bilo je prekrasno. Sve što čovjek upozna, vidi, obogati ga. Zahvaljujući klubu u kojem jesam, mogu to raditi u kontinuitetu, imam pomoć koja mi je potrebna, prepreke su uglavnom građevinsko-arhitektonske prirode, tako da bez tolike ekipe oko sebe ne bih imala nikakve šanse. U moru su svi jednaki. Kad me dovedu do stupnja da se nalazim u moru, onda više nema problema, nema prepreka, nema zapinjanja, nema rubnika na cesti. Samo more i ja.“

Lošinj – spuštanje u more ronioca s invaliditetom/ Izvor: Arhiva Ronilačkog kluba Geronimo

Za razumnu prilagodbu

Osobe s invaliditetom najveća su manjinska skupina u svijetu i čini ju više od milijardu ljudi - 15% svjetske populacije. Od toga je u Hrvatskoj oko petsto tisuća osoba s invaliditetom ili otprilike 12% od ukupnog broja stanovništva. Najveći postotak osoba s invaliditetom ima otežane uvjete življenja, uzrokovane preprekama kojima su izloženi u svakodnevnom životu. Osim u svakodnevnom životu, poteškoće se manifestiraju i u mogućnostima poduzimanja putovanja ili bavljenja nekim oblikom rekreacije. Kod nas je s obzirom na blisku povijest obilježenu ratnim stradanjima posebno važna uloga koju takvi oblici socijalnog turizma imaju na rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom definira razumnu prilagodbu. Ona znači potrebne i odgovarajuće izmjene i prilagodbe koje ne nameću nerazmjeran ili neprimjeren teret, potrebne u konkretnom slučaju, kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom ravnopravno s drugim osobama uživaju i koriste sva ljudska prava i temeljne slobode. U ovom smislu Konvencija ide i korak dalje, utvrđujući da je uskraćivanje razumne prilagodbe jedan od oblika diskriminacije na osnovi invaliditeta. Taj oblik diskriminacije po definiciji označava – svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovu invaliditeta, čija su svrha ili posljedica umanjivanje ili poništavanja priznanja, uživanja ili korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, ravnopravno s drugim osobama, na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području. Ona uključuje sve oblike diskriminacije, uključujući uskraćivanje razumne prilagodbe. Svi spomenuti pojmovi jasno su definirani u članku 2. UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Gledajući kroz prizmu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, postaje očito da je osiguravanje fizičke pristupačnosti određenoj zgradi zapravo poštivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom, a ljudska prava su neotuđiva i ne možemo im određivati cijenu. Ili barem kao društvo ne bismo trebali dopustiti da se bilo koji pojedinac nađe u situaciji da društvo propituje isplati li se poštivati njegova ljudska prava. 

Inkluzija 18

18 - 15. srpnja 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Stipe Botica, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak