Inkluzija 18

Inkluzija

EUROPSKA ISKUSTVA U INKLUZIJI

Turizam za sve

Tamara Kvas

Europska Unija sufinancira niz projekata u kojima se mogu proširiti mogućnosti za razvoj turizma namijenjena socijalno osjetljivim skupinama

Pametan rast, uključiv i održiv razvoj, društvena i teritorijalna kohezija, horizontalno i vertikalno umrežavanje. Mnoštvo pojmova koji dolaze u paketu uz članstvo u Europskoj Uniji, a koji i dalje nisu posve jasni prosječnom građaninu EU. U hrvatskom javnom prostoru, još od prije pridruživanja, vodi se diskusija o tome je li EU zajednica primarno ekonomskih interesa ili zajedničkih vrijednosti, nužno zlo ili jedino rješenje. Ipak, postoje pojedinci i zajednice koji ne sudjeluju u javnim raspravama takve vrste i koji su osnovne pojmove iz rječnika EU vrlo brzo i spretno primijenili u praksi i provode pozitivne promjene u okolini u kojoj žive.

Suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti jedan je od posebnih ciljeva Europske Unije i država članica u području socijalne politike. Ovaj cilj nastoji se ostvariti i kroz razvoj turizma i razvijanje mogućnosti putovanja te dostupnost sadržaja za sve skupine u riziku od socijalne isključenosti. EU je pokrenula brojne konkretne inicijative čiji je cilj uključiti društveno ugrožene skupine u turističke tokove i njihovu bolju integraciju u društvo. Ponuda još uvijek nije u potpunosti razvijena, no EU na razne načine nastoji stimulirati zemlje članice na proaktivan pristup razvoju ponuda u turizmu. Dodjeljuje se velik broj financijskih potpora i nagrada koje potiču i motiviraju predstavnike lokalnih vlasti, kulturne institucije, ugostiteljske i smještajne objekte, sportske organizacije, neprofitne organizacije i brojne druge na dostizanje ciljeva Turizma za sve.

Priljev sredstava iz fondova često se navodi kao najveća prednost integriranja u EU. U procesu povlačenja sredstava mogu sudjelovati oni koji prepoznaju probleme, mogu ih analizirati i na njih odgovoriti u obliku projekta. Ukratko, potrebno je razumjeti strateško planiranje, postavljanje financijskih i vremenskih okvira s jasnim i mjerljivim ishodima koji vode do određenog cilja.

Pristupačni gradovi

Teme Europskih destinacija izvrsnosti EDEN svake su godine osmišljene tako da pokazuju raznolikost koju nude male i ne toliko poznate europske destinacije, uključujući prirodne ljepote, povijest i baštinu, tradicionalna događanja i lokalnu gastronomiju. Od 2006. godine na teme ruralnog turizma, nematerijalne baštine, zaštićenih područja, turizma uz vode, prenamjene fizičkih lokaliteta, pristupačnog turizma, gastronomije, wellness i well-being turizam te kulturnog turizma izabrano je devet pobjedničkih nacionalnih EDEN destinacija izvrsnosti u Hrvatskoj. Ukupno je 35 destinacija članica mreže EDEN u Hrvatskoj. Pobjednička destinacija u nacionalnom izbornom postupku dobiva priznanje na svečanoj dodjeli nagrada koju organizira Europska komisija te priznanje na Danima hrvatskog turizma. Destinacije izvrsnosti iz 27 zemalja sudionica potpisuju Memorandum o razumijevanju, tzv. Deklaraciju o europskoj mreži destinacija izvrsnosti za održivi turizam, s kojom se obvezuju na međusobnu suradnju i razmjenu znanja i informacija o razvoju turizma.

Prošlo je deset godina kako se dodjeljuje nagrada EU za pristupačnost grada, a dodjeljuje se gradovima za njihov izniman napredak u poboljšanju pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Europska komisija dodjeljuje novčani poticaj za tri pobjednička grada svake godine. Gradovi koji su do sada dobili nagradu za pristupačnost razlikuju se po veličini i nalaze se u različitim zemljama i kulturama. Dvije su značajke zajedničke svim dobitnicima. Snažna i trajna politička usmjerenost na postizanje pristupačnosti te stalni angažman grada i organizacija osoba s invaliditetom i starijih osoba u utvrđivanju prioriteta i praćenju provedbe.

U južnom dijelu Nizozemske nalazi se grad Breda koji je 2019. godine bio pobjednik europskog natječaja za pristupačnost. Grad ima potpuno pristupačan javni prijevoz i vozače koji su prošli posebnu edukaciju i trening za pomoć osobama s invaliditetom, više od 800 pristupačnih trgovina i kafića, a mrežne stranice namijenjene građanima i turistima služe se jednostavnim jezikom i pristupom, kreirane u suradnji i sa slijepim i slabovidnim osobama. Još jedan nizozemski grad koji se ističe kao dobar primjer jest Rotterdam. Osigurava da svi pločnici nemaju grbe veće od 3 centimetra. Za svaku uočenu nepravilnost, građani putem aplikacije Better Outdoors slikaju pločnik i prijave to nadležnima. Oni poprave pločnik u roku od tri dana, a građanin koji je prijavio nepravilnost putem aplikacije prati cijeli proces. Za osobe s invaliditetom tu je i služba koja je dostupna 24 sata dnevno i izlazi na teren ako je potrebna fizička pomoć. Vigo, grad u Španjolskoj poznat kao ribarska luka, poznat je i po projektu Vertikalni Vigo. Gradskim dizalima povezane su lokacije različitih razina, čime su smanjili visinske razlike za od 10 do 20 metara. Za turiste s invaliditetom organizirane su pristupačne ture kroz stari grad i ribarsko naselje, u ponudi su panoramske vožnje brodom i opcije iznajmljivanja kolica i pomagala. U Njemačkoj se istaknuo Berlin, gdje je izrađena aplikacija accessBerlin. Aplikacija kroz mapu prikazuje staze i rute do hotela, restorana i atrakcija koje su prilagođene osobama s invaliditetom.

Putovati u trećoj dobi

Dok se europski gradovi natječu u prevladavanju prepreka za osobe s invaliditetom, svakim danom povećava se broj osoba treće životne dobi. Iako ne postoji natjecanja za gradove dostupne starijim osobama, Svjetska zdravstvena organizacija WHO 2005. je godine objavila Program i smjernice za gradove prilagođene starijoj životnoj dobi. Tako postoji Globalna mreža gradova i zajednica prilagođenih starijoj dobi, a kako bi postali dio mreže, moraju zadovoljiti kriterije programa. Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje mreža je na europskoj razini kojoj se mogu priključiti oni koji žele raditi na poboljšanju mogućnosti za osobe starije životne dobi.

Od 2017. godine postoji nagrada za srebrno gospodarstvo. Cilj nagrade je promicanje europskih partnerstava u okviru vizije Europe prilagođene starijoj životnoj dobi. Dodjeljuju se tijelima javne vlasti, profitnim i neprofitnim organizacijama. Dobitnici Europske nagrade za srebrnu ekonomiju vode se Sporazumom o demografskim promjenama. Sporazum o demografskim promjenama otvorena je mreža koja okuplja više od 150 lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i neprofitne i profitne dionike koji se obvezuju na suradnju i provedbu rješenja utemeljenih na dokazima kako bi se podržalo aktivno i zdravo starenje. U tom smislu Pakt funkcionira kao mreža koja različitim europskim dionicima omogućuje razmjenu znanja i dobrih praksi te promicanje razvoja i provedbe inovativnih proizvoda, usluga i inicijativa na temelju potreba starijih građana.

Putovati i upoznavati

Mlade se u sklopu turizma i odmora potiče na rad i učenje. U rizične skupine mladih spadaju oni koji su u riziku od siromaštva, a u sustavu su obrazovanja ili oni koji su izašli iz sustava obrazovanja i nakon toga su nezaposleni. Moglo bi se reći da je većina gradova u Europi dostupna mladima, a posebno oni koji nude obrazovni turizam, volontiranje, programe rada i putovanja, sportski turizam. Erasmus+ podupire mobilnost mladih u svrhu formalnog i neformalnog učenja. Volonterski turizam vuče svoje korijene s početka 20. stoljeća, kada je Švicarac Pierre Ceresole, užasnut posljedicama Prvog svjetskog rata, osnovao Međunarodnu državnu službu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije UNWTO, dvije najveće skupine koje sudjeluju u volontiranju su studenti i osobe koje ulaze u mirovinu. Programi rada i putovanja popularni su među mladima koji imaju strast za putovanjem. Tijekom takvog programa ostvaruju prihode, a imaju priliku i putovati, upoznati lokalne običaje i naučiti jezik. Ideja je krenula iz SAD-a, a tijekom godina proširila se u Australiji, Kanadi, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Prema podacima UNWTO-a, više od 7% globalnog tržišta putovanja mladih povezano je s radom u inozemstvu. Brojni mladi uključeni su u turizam kroz sport. Ove godine ACES Europe imenovao je Zadar gradom sporta, a Međimurska županija proglašena je europskom regijom sporta 2022. godine. U Antwerpenu, glavnom gradu sporta 2013. godine, aktivnost ljudi porasla je za 10%. Značajna je i uloga medija i vidljivost koju dobivaju gradovi sporta. Omogućena je i razmjena najboljih praksi s drugim gradovima i sudjelovanje na nekoliko kongresa. ACES Europe svake godine uključuje te gradove u različite EU projekte i pozive. Tijekom te godine brojni događaji donose život gradu. U Torinu, europskoj prijestolnici sporta 2015, odigralo se 1000 događaja.

Nada u poboljšanje

Hrvatska pripada zemljama koje privlače posjetitelje zahvaljujući prirodi i bogatstvu kulturno-povijesne baštine. Mnogo je prostora za unapređenje ponude, osobito za skupine u riziku od socijalne isključenosti. Ostaje vjera da u skorije vrijeme glavne vijesti o hrvatskom turizmu neće biti brojke dolazaka, noćenja, fiskaliziranih računa, vijesti o broju automobila na naplatnim postajama u razdoblju od dva mjeseca. Takve vijesti dobro bi zamijenile priče o mjestima poput ruralnog turističkog objekta Stancija 1904. u središtu Istre, koji je 2013. godine proglašen nacionalnim pobjednikom Europske destinacije izvrsnosti kada je tema bila Pristupačni turizam.

Inkluzija 18

18 - 15. srpnja 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Elizabeta Pernar

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak