REPORTAŽA
Nepoznato, skriveno, ali slikovito selo Vinkovec u općini Preseka, 45 minuta udaljeno od Zagreba, prava je mala oaza umjetničkog stvaranja, prirodnih ljepota i epicentar okupljanja svjetskih glazbenika, muzikoterapeuta, pedagoga i svih ljudi dobre volje. U selu se nalazi edukacijsko-terapijsko imanje Vinkovec koje uspješno vodi muzikoterapeutkinja, profesorica klavira i Orff glazbena pedagoginja dr. sc. Ksenija Burić i Branko Meštrić, dipl. inženjer, šumar i graditelj u drvu. Od isprva planiranog telefonskog intervjua, neposredna, jednostavna i pristupačna gospođa Burić pozvala je redakciju Vijenca na druženje i razgovor o muzikoterapiji koji se dogodio toplog svibanjskog poslijepodneva. U prigorske brežuljke zaputili su se: Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca, Tamara Kvas, projektna administratorica na projektu Inkluzija i moja malenkost.
U sklopu projekta Inkluzije prisustvovali smo webinaru o muzikoterapiji u organizaciji udruge Pragma na kojem smo stekli teorijsko znanje, a odlazak u Vinkovec bila je izvrsna prilika da iz prve ruke doznamo kako muzikoterapeuti rade s djecom i kakav je trenutačni status muzikoterapije u Republici Hrvatskoj. Osim formalnog obrazovanja, doktorata na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i završene Muzičke akademije u Zagrebu, gospođa Burić kontinuirano se usavršava i realizira različite projekte vezane uz glazbu u suradnji s drugim udrugama koje djeluju u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom.
Branko Meštrić ispred kuće u Vinkovcu gdje se odvija rad s djecom, Snimila: Jelena Gazivoda
Nakon kraće vožnje iz Zagreba, stižemo na naše odredište koje je blizu Zagreba, a opet dovoljno daleko da se odmaknemo od gradske vreve. Tamo nas dočekuju srdačni i susretljivi domaćini, Ksenija Burić i Branko Meštrić, u pratnji njihovih životinja. Druženje započinjemo razgovorom o projektu Interaktivni koncerti prema načelima Orff Schulwerka koji financira Ministarstvo kulture i medija, a ostvarili su ga korisnici udruge Ozana u suradnji s muzičarima i muzikoterapeutima iz Hrvatske Orff Schulwerk udruge. Projekt se provodio tijekom protekle školske godine kada su Ozanovci stvarali muziku i improvizirali na Orffovom instrumentariju, kao što su i uživali u skladbama izvođenima na klarinetu, violini, gitari i blok flautama. Dio programa korisnici Ozane, muzičari i muzikoterapeuti predstavili su na završnim koncertima 7. i 8. lipnja ispred Ozane, a krajem lipnja koncerti su održani i na ETI Vinkovec.
Carl Orff rodio se u Münchenu 1895. te je u njemu skladao i živio do 1982. Najpoznatiji je po scenskoj kantati Carmina Burana, skladanoj 1937, ali veoma je važan i njegov pedagoški rad. Osim što je skladao za djecu, napisao je i knjigu Glazba za djecu, a u nastavu je uveo tzv. Orffov instrumentarij, koji svi mi dobro poznajemo iz osnovne škole: instrumente prilagođene djeci, poput batića, činela i triangla. Projekt je bio namijenjen djeci i mladima s teškoćama u razvoju, a voditeljica projekta, Ksenija Burić, ističe: „U udruzi Ozana radi se s djecom vrtićke dobi i s mladima iznad 18 godina jer su te populacije na neki način najmanje zbrinute. Program koji se provodi u udruzi toliko je plemenit da ja nemam dovoljno lijepih riječi pohvale za taj cijeli koncept. Rad s djecom bio je neposredan, prilagodljiv, a naš odnos s djecom jest bezuvjetno prihvaćanje, tolerancija i potpora, a to nam može donijeti samo dobro. U Ozani smo radili interaktivne koncerte u sklopu jednogodišnjeg projekta, a sada apliciramo za drugu fazu projekta koji mislimo proširiti i na izradu instrumenata s obzirom na to da su naši dragi korisnici Ozane vješti u radu s glinom.“
Muzikoterapija je znanstveno utemeljeno interdisciplinarno područje, a predstavlja profesionalnu uporabu glazbe i njezinih elemenata u cilju poboljšanja kvalitete života. Trenutačno najveći izazov muzikoterapeuta u Hrvatskoj jest registrirati struku. Docentica Ana Katušić, predsjednica Hrvatske udruge muzikoterapeuta, i Ksenija Burić, dopredsjednica udruge, zajedničkim se snagama bore za uspostavu zvanja muzikoterapeut kako bi se zaštitila struka te omogućilo djelovanje po propisima i standardima. Muzikoterapeut kao dio stručnog tima mora imati zavidne muzičke vještine i suvereno vladati instrumentima te biti u mogućnosti improvizirati, kao i posjedovati široki spektar znanja iz područja rehabilitacije i psihologije. Biti muzikoterapeut znači konstantno usavršavanje, superviziju i obnavljanje licence.
„Orff Schulwerk je jedan plemeniti koncept bavljenja muzikom koji nema granica, a temelji se na kreativnom pristupu glazbi i pokretu koji su razvili njemački skladatelji, dirigenti i pedagozi Carl Orff i Gunild Keetman. To je prilično otvoreni koncept u kojem svatko može dati svoj doprinos sukladno afinitetu i mogućnostima. Neki umjetnici koji rade po načelima Orff Schulwerka vrsni su instrumentalisti, a oni samo djeluju kao da se igraju kada sviraju na pozornici“, otkriva nam Ksenija Burić. Iza toga stoji znanje, vježba, ulaganje i sve ono što je potrebno da bi neka izvedba bila okarakterizirana kao kvalitetna. Postoji struktura u stvaranju, ali ona je fleksibilna. U radu Carla Orffa polazište elementarnog muziciranja bio je ples i tjelesni pokret – pljeskanje, pucketanje prstima, tapkanje nogama. Orffova supruga Gertrud Orff prema Orffovoj je filozofiji, da je svako dijete muzikalno i uz Orffov instrumentarij, osmislila Orff muzikoterapiju. U muzikoterapiji se koristi kompletan Orffov instrumentarij – različite zvečke, bubnjevi i udaraljke.
Polaznicima radionica stoji na raspolaganju kompletan Orffov instrumentarij – različite zvečke, bubnjevi i udaraljke, Snimila: Jelena Gazivoda
Gotovo sva djeca i mladi s razvojnim teškoćama imaju ozbiljnih problema senzomotoričke prirode koji im onemogućavaju spoznajni razvoj. Da bi se potakao njihov razvoj u skladu s njihovim mogućnostima, koriste se razne metode senzomotoričke stimulacije. S obzirom na to da se radi o integralnom procesu, iznimno je važno imati mogućnost uporabe različitih oblika stimulacije razvoja tako da se izradom posebnih, jednostavnih, ali zvučnih instrumenata ciljano pospješuje opuštanje i koncentracija, razvoj osjetilne percepcije (taktilne, optičke, akustične, prostorne) te koordinacija.
Ksenija Burić objašnjava da djeca ne uče napamet ljestvice i funkcije u ljestvici, nego oni to mogu zorno primjenjivati na instrumentima. To je djeci puno prirodnije i jednostavnije. Prema načelu Carla Orffa, muzika je za sve i svi su u nju dobrodošli, bez obzira na njihove intelektualne i motoričke sposobnosti, a svatko može sudjelovati i stvarati ju.
Gospođa Ksenija Burić završila je sva četiri stupnja Orff Schulwerk edukacije u Sloveniji, a zanimljivo je da je njezina profesorica Ida Virt bila jedna od prvih Orffovih studentica. Hrvatska Orff Schulwerk udruga HOSU osnovana je 2002, a od listopada 2020. godine HOSU je jedina udruga u Hrvatskoj koja kao licencirana članica Carl Orff zaklade može koristiti oznaku ORFF®, što je velika čast i povjerenje koje je dobiveno radom i potvrda je kvalitete i izvornosti.
Najčešća pogrešna pretpostavka o muzikoterapiji jest da korisnici moraju posjedovati prethodno muzičko znanje, no Ksenija Burić napominje kako to nije točno i kako je to terapija široke primjene, te je primjenjiva na svim dobnim skupinama i najrazličitijim oštećenjima. S korisnicima se ne vježbaju muzičke vještine, nego se kroz muziku korisnici osnažuju za provođenje svakodnevnih aktivnosti. Muzika uči strukturi i disciplini, a onda je to itekako korisno i važno kod djece i mladih gdje nedostaju koncentracija i pažnja. U radu s osobama s teškoćama muzikoterapija je komplementarna terapija i ona je dobrodošla jer je izvrsna nadopuna uvriježenoj terapiji. U razgovoru se gospođa Burić prisjeća i primjera u radu s učenikom koji je imao poremećaj pažnje ADHD. „Dječak je na početku polazio muzikoterapijske seanse da bi kasnije prirodno prešao na satove muzike i na satove klavira. Učeniku je prvo bilo potrebno dati strukturu i usmjeriti njegove misli da bi naposljetku bio u stanju fokusirati se na sviranje klavira.“
Ozanovci su stvarali kompoziciju i koreografiju, a djelić naučenog predstavili su na koncertima 7. i 8. lipnja, Snimila: Astrid Sarapa
Nakon ručka posjetili smo smještajne kapacitete ETI Vinkovec i veliku ugodnu dvoranu u kojoj se održavaju radionice i svečani koncerti. Složili smo se da seosko imanje osigurava vrhunske uvjete za rad i boravak u sredini okruženoj prirodom. Svake godine na imanju se održava Ljetni kamp za djecu s bogatim i raznovrsnim umjetničkim i ekološki orijentiranim programom. Edukacija koja se tradicionalno ljeti održava na imanju je i Sound of garden, petodnevno druženje, učenje i stvaranje, namijenjeno stručnjacima, podijeljeno na nekoliko tematskih cjelina: Orff Schulwerk – osnovni principi, muzikoterapija – teorija i praksa, vrtne aktivnosti i izrada instrumenata te muziciranje. Od jeseni 2021. na ETI Vinkovec započinju i kampovi namijenjeni studentima s programom koji obuhvaća primjenu i uporabu umjetnosti – muzika, drama, ples i pokret, likovna umjetnost u poticanju osobnog razvoja. Osim polaznika edukacija i umjetnika zaduženih za kulturna zbivanja, na imanje ETI Vinkovec dobro su došle obitelji djece s teškoćama u razvoju koje ondje mogu naći svoje mjesto za opuštanje i uživanje u prirodi i muzici jer i Oliver Sacks, poznati neurolog, prirodoslovac i književnik navodi njihovu esencijalnu važnost. „U četrdeset godina medicinske prakse otkrio sam da su samo dvije vrste nefarmaceutske terapije od vitalnog značaja za pacijente s kroničnim neurološkim bolestima: glazba i vrtovi”, riječi su Olivera Sacksa.
Ksenija Burić s instrumentom kućne izrade koji služi u muzikoterapiji, Snimila: Jelena Gazivoda
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak