RAZGOVOR
Za Inkluziju govori Danijel Labaš, profesor na Fakultetu hrvatskih studija, predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu – DKMK – i predstojnik Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija. Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu različitim projektima promiče i osvještava potrebu medijskog opismenjavanja svih građana i zalaže se za uvođenje medijskog odgoja u škole.
Danijel Labaš, profesor na Fakultetu hrvatskih studija i inovator u promicanju medijske pismenosti/ Snimila Dubravka Dubravec Labaš
Naše Društvo potaknulo je mnoge pozitivne procese u našem odgojno-obrazovnom sustavu i u samome društvu. Samo da smo bilježili sve radionice i predavanja od trenutka kada smo se počeli okupljati, još tamo 2008. nakon Komunikološke škole Matice hrvatske, vjerojatno bismo došli i do više od 1.500 održanih predavanja i radionica o medijskoj pismenosti te do više od četrdeset i pet tisuća polaznika i sudionika po vrtićima, školama, raznim stručnim i znanstvenim skupovima, centrima za djecu, mlade i obitelji, knjižnicama, župama i drugdje.
Osnovali smo ga kako se medijima, medijskim odgojem i obrazovanjem ne bismo bavili samo teorijski i pišući članke o potrebi poboljšanja medijske i komunikacijske kulture naših sugrađana nego i kako bismo djelovali praktično. Ideja je došla od naših studenata, većim dijelom polaznika Komunikološke škole Matice hrvatske, koju vodimo sadašnji pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i potpredsjednik DKMK-a profesor Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti i ja. S nama je od 2008. kao polaznica Komunikološke škole Matice hrvatske i docentica i potpredsjednica DKMK-a Lana Ciboci, koja je sa svojim kolegicama i kolegama bila i ostala svojevrsni spiritus movens mnogih naših inicijativa i projekata.
Lana Ciboci, potpredsjednica DKMK-a, spiritus movens mnogih inicijativa i projekata/ Izvor: VŠKM Edward Bernays
Cilj i svrha Društva jest poboljšanje medijske i komunikacijske kulture građana Republike Hrvatske sustavnom edukacijom o medijima svih slojeva društva. Time želimo potaknuti rast što većega broja osviještenih korisnika medija, koji će različitim medijskim sadržajima znati pristupati s razumijevanjem i kritičkim odmakom. Mi sve svoje edukativne programe i projekte temeljimo i na istraživanjima koja provodimo bilo samostalno bilo s partnerskim organizacijama.
Da. Ali sa svakim novim projektom raste. Ovdje treba upozoriti da neki pogrešno shvaćaju medijsku pismenost, jer je prisvajaju kao dio svoje agende i oni koji su iz različitih i nejasnih motiva ušli u ovo područje. Zato je građane nužno stalno upozoravati da je medijska pismenost daleko više od provjeravanja činjenica koje se kod nas trenutačno provode bez objektivnih kriterija za analizu.
Kako biste se mogli upoznati s političkim programima i idejama, starima i novima, morate biti medijski pismeni – morate moći znati pristupiti političkim sadržajima i temama s kritičkim odmakom, znati analizirati različite ponude. To se ne može bez visoke razine medijske pismenosti, jer nam mediji o tim šarolikim političkim sadržajima pišu i izvještavaju na razne načine. Potrebno je znati čitati između redaka, shvatiti i naučiti tko financira pojedini medij i zašto, kakve su mu ekonomske implikacije, kako svaki medij može konstruirati stvarnost umjesto da ju bilježi i prenosi itd.
S tim se mišljenjem nije teško složiti. Mjerodavnije bi vam mogao odgovoriti politolog, a ja kao promatrač mogu reći da nijedna ideologijska polarizacija ne može pridonijeti ni objektivnosti ni boljoj političkoj praksi. Različitost da, polarizacija ne.
Medijski je pluralizam prihvatljiv. Vjerujem da tako misli i većina vaših čitatelja. Jednako tako mislim da većina čitatelja misli da mediji ne smiju i nemaju pravo srozavati kulturne dosege našega društva i da sve što se danas proglašava kulturom to zapravo i nije. Ali, to je druga tema.
Sve dok je meni kao čitatelju razvidno tko je lijevo, a tko desno i sve dok mogu birati sadržaj koji ću pratiti, ja s time nemam problema. Reagirao bih i reagiram kada vidim da netko, bilo lijevi bilo desni, nešto želi nametnuti kao jedinu istinu i kada se netko ponaša kao jedini vlasnik istine.
Sve ih je više i sve su agresivniji. Baš zato trebamo medijsku pismenost – da naučimo zaštititi svoju slobodu i pravo na izbor, bez nametanja i nabijanja osjećaja krivnje koji proizlazi iz različitih vrsta prozivanja.
Ne možemo reći da mediji ne snose odgovornost i da nema sankcija. No, meni se čini da je riječ o pojedinačnim slučajevima, pojedinim medijima ili novinarima koje tuži neka privatna osoba zbog uvrede časti, klevete ili iznošenja neistina.
Nesankcioniranje loših medija povezujem s nedostatkom medijske pismenosti i nerazvijenim osjećajem publike koja ima pravo žaliti se i usprotiviti medijima koji ne zastupaju interese svih slojeva našega društva.
Digitalna medijska pismenost u samoj je srži našega djelovanja. Svjesni smo da je internet velika, slobodna i necenzurirana platforma na kojoj se plasiraju svakakvi sadržaji i da se prosječnom građaninu teško snaći u toj džungli te zaštititi i očuvati svoju sigurnost i privatnost. Mnogi nas servisi jednostavno prate, preuzimaju naše podatke i onda ih prenose, da ne kažem prodaju drugima, što nije ni moralno ni zakonski prihvatljivo. Zato smo posebno posvećeni podizanju svijesti o potrebi zaštite i sigurnosti vlastitih podataka, sprječavanju širenja nasilja među djecom i mladima, upozoravanju na širenje govora mržnje i netrpeljivosti, nametanja lažnih ideala ljepote i stereotipizacije drugih i drukčijih, zaštiti privatnih podataka i poštivanju vlastite privatnosti i intime, ali i pozitivnim stranama interneta. Zato naše korisnike učimo kako birati kvalitetne sadržaje, kako čuvati svoje dostojanstvo i pravo na privatnost.
Osobno, premalo je dobroga i moralnoga i lijepoga i ljudskoga. Ali ipak to nalazim, prema onoj biblijskoj: Tko traži, nađe! Zato nastojim pratiti samo one medije u kojima to prepoznajem, pa su moje štivo – uz neizbježno praćenje vijesti u tisku, na radiju, televiziji i internetu – jedan tjednik, jedan dvotjednik i jedan mjesečnik. Slažem se da treba potaknuti odgovornost medija, ali treba poticati i odgovornost publike: Ne moramo sve čitati, slušati i gledati. Birajmo!
Meni se čini da pitanje nije treba li, nego zašto još nismo i kada ćemo!? Kako ćemo bez tog odgoja, koji je pismenost za 21. stoljeće!?
Jednom je Nicholas Carr, a onda i Manfred Spitzer, pitao: Zaglupljuje li nas Google? Pritom je mislio na razne tražilice i različite medije koji nam nude odgovore do kojih dolazimo uz relativno malo truda. Problem je što mediji sve više šokiraju, estradiziraju, spektakuliziraju, a neki dodaju da emocionaliziraju sve o čemu izvještavaju.
Profesor Kanižaj jednom je lijepo rekao: Nevladine udruge ne postoje, postoje samo organizacije civilnoga društva. Ja to njegovo pojašnjenje rado koristim. Naša udruga, kao organizacija civilnoga društva, sa svojim partnerskim udrugama, ne postoji kao nekakva oporba, pseudopolitička platforma za podrivanje bilo koje vlasti, nego ona pridonosi, poboljšava i po potrebi korigira javne politike kako bi promicale određene pozitivne ideje u društvu.
Naš projekt Djeca medija i njegova mrežna stranica potaknuli su i neke ustanove i organizacije, među ostalima i Agenciju za elektroničke medije, da pokrenu po uzoru na našu stranicu – koja je postojala prije i koju smo čak prijavljivali Agenciji na natječaj Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija na kojem nismo prošli – vrlo vrijednu stranicu medijskapismenost.hr na kojoj i mi surađujemo. Uz to, naše je Društvo uspjelo s Uredom pravobraniteljice za djecu 2014. godine potaknuti i organizirati prvu saborsku raspravu o medijskoj pismenosti u kojoj su sudjelovala čak tri saborska odbora, po čemu smo bili prvi u zemljama Europske Unije. Prepoznala je to i Zaklada Evens – najveći promotor medijske pismenosti u Europskoj Uniji – pa je našem projektu Djeca medija dodijelila posebnu nagradu žirija 2017. godine, na što smo iznimno ponosni.
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak