Digitalno pile uči koku

„Ovo je projekt koji je po mnogočemu poseban“, govori o SMaRT-u Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacij­sku i medijsku kulturu i profesor na Fa­kultetu političkih znanosti te pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske. „U nje­mu se prvi put razvijaju radionice o medij­skoj pismenosti za umirovljenike. Projekt SMaRT EU – nije ograničen samo na jednu dobnu ili društvenu skupinu; on obu­hvaća radionice medijskog opismenja­vanja za sred­njoškolce, učitelje i umirovljenike, dok se u sklopu projekta razvijaju aktivno­sti i osmišljavaju nove radionice za međugene­racijsku suradnju kroz korištenje društvenih medija kao oruđa obrazovanja. Ta­kođer, na razini Europske Unije bit će pro­vedeno istraživanje studije slučaja koji se bave ovom temom i područjem. Ovaj je projekt sufinancirala Europska Unija, a u Hrvatskoj Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske, kroz Ured za udruge.

Dosad su umirovljenici bili zanemareni

Te radionice provode se ne samo u Hrvatskoj, već usporedno i u Španjolskoj, Belgiji, Estoniji, Luksemburgu i Portugalu. „Specifičnost ovog projekta leži u tome da osim što se održavaju klasična preda­vanja kojima imamo pristup te interak­tiv­ne radionice, kao osnovni element pro­vedbe projekta su individualne konzulta­cije“, kaže Kanižaj. Mladi, pripadnici digitalnih generacija, uz podršku mentora i vo­dećih znanstvenika u ovom području pomažu u obrazovanju umirovljenika. „Svaki umirovljenik ima mogućnost individualnog rada sa studentom, volonterom i članom DKMK-a i tako može steći dodatna znanja, vještine, riješiti određene pro­bleme i naučiti koristiti razne aplikacije“, ističe Kanižaj. „Ovo je doista prvi put da, kao i u DKMK, bilo gdje postoji ovakva ini­cijativa istodobnog grupnog i individualnog pristupa te mogućnosti individualnih konzultacija. To je daleko najveća razlika u odnosu na slične projekte koji su se provodili u Hrvatskoj.“

Umirovljenici brzo svladavaju medijsku pismenost i točno i detaljno prepoznaju dezinformacije

Potreba cijele društvene skupine uka­zala se kroz redoviti rad i razgovor DKMK-a sa svim društvenim skupinama: „Uvidjeli smo veliku potrebu za ovim oblikom i temama edukacija te smo odlučili dati svoj maksimum. Uz to, bitno je istaknuti i znanstveno-istraživačku komponentu ovog projekta, uz onu primarnu i naj­važniju edukativnu – u sklopu projekta bit će održane i fokus-grupe u kojima će uz umirovljenika sudjelovati njegov unuk, što će dati jedan poseban pogled na te dimenzije i taj odnos koji nije dovoljno naglašen“, prenosi Kanižaj. „Ono što smo još uvidjeli kroz razgovore i pregled dosadaš­njeg odnosa na razini društva jest da smo tijekom ovih godina zanemarili umirov­ljenike kao vrlo važne aktere unutar procesa medijske pismenosti. Sada to ispravljamo.“

Alati za umirovljenike

Temeljni cilj i motivacija provedbe ovog projekta jest borba protiv dezinformacija, ali i medijsko opismenjava­nje kroz međugeneracijski medijski odgoj. „Unu­tar projekta naglasak je na medij­skoj pismenosti, odnosno na kritičkom vrednovanju sadržaja kojima su umirovljenici izloženi svakodnevno, kao i na radionicama koje s njima provodimo“, kaže Kanižaj. Teme specijalizirano usmjerenih edukativnih radionica koje umirovljenici prolaze obuhvaćaju teme dezinformacija u medijima, društvenih medija i dobrog ponašanja, privatnosti i digitalnog otiska, uloge influencera te prepoznavanja mamili­ca kako bismo na hrvatskom mogli nazvati clickbate.

„Kroz sve te teme mi nastojimo poticati kritički pristup, kroz vrlo konkretne i kontekstualizirane primjere iz hrvatskih medija pokazujemo na što obratiti pozornost te u zajedničkom radu nastoji­mo da počnu samostalno uočavati neke elemente tih često prikrivenih poruka koje prije nisu primjećivali niti dovoljno razumijevali“, kaže Kanižaj. Od posebnih cjelina i funkcionalnih elemenata o koji­ma uče umirovljenike, Kanižaj nam isti­če primarne analize medijskih i komunikacijskih narativa, tekstova, fotografija, audio i videozapisa: „To sve ovisi s kojim primjerima radimo – tako smo recimo na dosadašnjim radionicama o dezinformacijama imali primjere koji se odnose na de­zinformacije u vrijeme potresa i pandemi­je u 2020.“

„Na konkretnim primjerima iz različitih hrvatskih medija i medijskih formata potaknuli smo raspravu i dobili nalaze i uvid u umirovljeničku percepciju te što smatraju spornim, a kroz detaljnu analizu došli smo do razvoja procesa identifikacije dezinformacija te po kojim elementima one zadovoljavaju te kategorije“, govori Kanižaj i nastavlja: „Nakon prolaska kroz analize i formiranja tog analitičkog okvira, u skladu s njihovim interesima i temama koje ih posebno zanimaju, modificiramo individualne edukacije – najčešće su to upute kako koristiti WhatsApp, Viber i ostale aplikacije za dopisivanje te ih i u toj sferi učimo koje su opasnosti takvih apli­ka­cija te gdje se u njima mogu pojavi­ti dezinformacije kojih možda prije nisu bili svjesni.“

Međugeneracijski problem

„Dosad se kao najveći izazov pokazao sâm koncept i način uporabe pametnih te­le­fona jer su u tome dosad imali najmanju pomoć. To se dosta jasno pokazalo tijekom radionica u Domu za starije osobe Sveta Ana u Zagrebu i u Zakladi Zajednički put. Tu smo vidjeli da oni sami procjenjuju kako im nedostaje osnovnih informatičkih kompetencija kako bi mogli maksimalno i samostalno iskoristiti sve što određene aplikacije nude“, istaknu je Igor Kanižaj. Doduše, umirovljenici nisu nužno skupina koja o medijskom dobu i snalaženju u digitalnim okolnostima zna najmanje. „U drugom dijelu većine radionica osobno me iznenadilo koliko su točno i detaljno prepoznali dezinformacije unutar primje­ra koje smo pokazali, i to iz prve, bez pomoći“, naglašava Kanižaj. „To je posebnost koju nisam doživio niti kod određenog dijela roditelja koji su mlađi i novi mediji i tehnologije su im bliže, a s kojima smo radili slične radionice na projektima provedenim prethodnih godina.“

Umirovljenici u cjelokupnom procesu medijskog međugeneracijskog odgoja imaju važnu ulogu, a njihovo opismenjavanje pokazalo se vrlo važnim: „Medijsko opismenjavanje umirovljenika iznimno je bitno zbog generacijskog odgoja; često se događa da kada djeca idu na čuva­nje kod djedova i baka, sva pravila korište­nja medija te odabira sadržaja koji se konzumira padaju u vodu; konzumiraju se sadržaji koji su neprimjereni, recimo nasilni, te se brišu sve granice koje postavljaju rodite­lji“, govori Kanižaj.

Bitno je uključiti djedove i bake kako bi zajednički s roditeljima razvijali medijsku pismenost djece i unučadi

„Zato je iznimno bitno uključiti djedo­ve i bake kako bi zajednički s roditeljima razvijali medijsku pismenost djece i unu­čadi. Taj je model vrlo učinkovit, lako se koordinira uz dogovor uključenih te se ti­me djeci omogućuje normalan razvoj, a odraslima omogućuje razmjenu informacija o ponašanju djeteta. To ne iziskuje neki poseban trud, već vrlo jednostavno postavljanje okvira i očekivanog ponaša­nja daje izvrsne rezultate“, ističe Kani­žaj. „Kada se umirovljenicima objasni što se i zašto radi, bake i djedovi tu mogu ja­ko puno napraviti za djecu te sad kada su i oni uključeni u programe medijskog opisme­njavanja, čini mi se da smo u potpuno­sti zatvorili krug – medijski odgoj u cilju medij­skog opismenjavanja ima smisla tek ako krenemo od predškolskog uzrasta i obuhvatimo uzraste sve do umirovljenika.“

Trajno obrazovanje

„Mi dajemo trajni oslonac na ovakvim tipovima projekata“, kaže Kanižaj, i na­stav­lja: „Nakon provedbe projekta ne ne­sta­je­mo, već smo trajno prisutni i dostup­ni te zapravo tek onda intenziviramo ak­­tivnosti. Sve dosad opisano samo je jedna faza projekta DKMK-a; razvijat će se poseb­ni multimedijalni materijal na YouTu­beu, snimat će se webinari u kojima će se na kraju pojavljivati konkretna pita­nja umirovljenika na koja će biti ponuđeni odgovori. Tako planiramo u ovo vrijeme pandemije pružiti pristup tim vrijednim informacijama umirovljenicima koji se možda nalaze u izolaciji i onima koji ne mogu doći uživo sudjelovati u predava­nji­ma. Te će snimke biti javno dostupne svima, iako su primarno namijenjene umi­rovljenicima. Uz to, unutar projekta bit će razvijena i brošura te još neke dodatne aktivnosti poput recimo online tečaja o de­zin­formacijama s bes­platnim pristupom. Njemu u primarnom fokusu nisu umirovljenici, ali bit će prilagođen tako da i oni mogu konzumirati dio sadržaja.“

Međunarodni projekt

Igor Kanižaj izvanredni je profesor no­­vinarstva na Fakultetu političkih zna­­nosti Sveučilišta u Zagrebu. Potpred­sjed­nik je Društva za komunikacij­sku i medijsku kulturu (DKMK) te koautor UNESCO-ove Pariške deklaracije o medij­skoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba iz 2014. Od 2016. do 2019. bio je nacionalni koordinator najvećeg europskog istraživanja o medij­skim online navikama djece i roditelja EU KIDS Online. Član je Vijeća za djecu Republi­ke Hrvatske, pročelnik Odjela za medije Mati­ce hrvatske i član suradnik Znanstvenog vijeća za odgoj i obrazovanje HAZU. Od 2020. suradnik je i istraživač znanstvenog projekta JOURLAB – Istra­živački no­vinarski laboratorij – vjerodo­stojnost me­di­ja kroz kulturu eksperimen­ta i ino­va­cije u redakcijama koji će trajati do 2024. Nositelj projek­ta SMaRT EU – na hr­vatskom Alat za kri­­­tičko vred­no­va­nje društ­venih mreža je COFAC – Crl Training And Cultu­ral Anima­tion Cooperative iz Portugala s part­­ne­rima iz Španjolske, Belgije, Esto­nije i Luksembur­ga te, dakako, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu iz Hrvatske.

Igor Kanižaj na predstavljanju istraživanja EU Kids Online 2017, s Antom Šalinovićem iz Ipsos Pulsa, Robertom Tomljenovićem iz Vijeća za elektroničke medije i Natašom Rapaić iz HT-a/ Snimio Marko Prpić/ PIXSELL