Inkluzija 13

Inkluzija

KNJIŽNICA ZA INKLUZIJU

Kultura za ranjive romske skupine

Tomislav Šovagović

Uz Svjetski dan Roma, koji se obilježio prošli mjesec, u razgovoru s predsjednicom Saveza Roma u RH Suzanom Krčmar upoznali smo početak djelovanja Središnje knjižnice Roma u Hrvatskoj, koja je namijenjena i djeci

Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj smještena je na petom katu Uli­ce Pavla Hatza 23 u Zagrebu. Nažalost, pogoršanje epidemiološke situacije dovelo je do pooštrenja mjera, k tomu su i pojedini djelatnici knjižnice završili u samoizolaciji, tako da su svi kontakti svedeni na virtualni teren, uz informiranje putem mrežne stranice knjiznica.kalisara.hr. Zahvaljuju­ći susretljivosti Saveza Roma u RH, smješ­tenoga na istoj adresi, razgovarali smo s pred­sjednicom Saveza, Suzanom Krčmar. Ona nas je najprije upoznala s posebnosti­ma i fondom knjižnice, koju je svečano otvo­rio saborski zastupnik romske nacionalne manjine, Veljko Kajtazi.

Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma KALI SARA u Središnjoj knjižnici u Zagrebu/ Snimio: Matija Habljak/PIXSELL

Integracija i inkluzija

Integracija romskog naroda u hrvatsko društvo općenito je veliki problem jer po­stoji niz predrasuda koje sprečavaju intenzivnije kontakte i uzrokuju da dvije zajednice usporedno postoje, ali bez suradnje. Unutar tog problema očituje se i drugi, a to je inkluzija ranjivih romskih skupina – pri čemu su na prvom mjestu po kritič­nosti djeca i nezaposleni. A da bi se olakšala inklu­zija djece i nezaposlenih, pokazalo se da je nužno bolje poznavati ne samo hrvatski jezik i kulturu nego i romsku, a nova knjižnica može biti ključni doprinos na tom području.

„Kao što Vam je poznato, pozicija romskog naroda je specifična s obzirom na to da Romi nemaju svoju matičnu državu. Ka­ko središnje knjižnice nacionalnih ma­nji­na u Hrvatskoj, a u našoj je zemlji deset takvih knjižnica, u pravilu knjiž­nič­nu građu na svojem jeziku i pismu nabavljaju iz matičnih država, Središnju knjižnicu Roma nismo mogli opremiti na takav na­čin. Svoju smo knjižnicu uglavnom punili donacijama, no u cilju prikupljanja što obuhvatnijeg fonda planiramo nabaviti još materijala od domaćih dobavljača i izdavača, antikvarijata te hrvatskih i europskih institucija koje publiciraju izdanja s manjinskom tematikom, s naglaskom na romsku nacionalnu manjinu“, kazala je predsjednica Saveza Roma u RH.

Kada zdravstveni uvjeti dopuste, radno vrijeme knjižnice je ponedjeljkom i utor­kom od 8 do 16 sati, i ono se u pravilu preklapa s radnim vremenom Saveza. Prema dogovoru, knjižnicu je moguće posjetiti i izvan radnoga vremena. Sve detalje oko fonda i ostaloga, ističu predstavnici knjiž­nice, najbolje je pogledati na spomenutoj mrežnoj stranici, a glede planiranoga tek su na pola puta, točnije, još je mnogo po­sla pred njima. Svjesni su koliko izvanredni uvjeti i mjere protiv korone utječu na dobru volju svakoga korisnika da krene Zelenim valom hrvatske metropole i uroni u knjišku oazu.

„Čitav svijet nalazi se u jednoj specifič­noj situaciji, u kakvoj nije bio nikada i svima su ove okolnosti nove i strane. No, vjerujem da će situacija, zahvaljujući cjepivu, uskoro biti drukčija i da će društvo početi funkcionirati uobičajeno“, izrazila je nadu Suzana Krčmar. Kako je navedeno i na mrež­­noj stranici, fond knjižnice pokriva naj­važnija područja vezana uz Rome, oso­bi­to ona tematski povezana s Hrvat­skom. Šire surječje želi se pružiti sadržajem knji­ga iz područja sociologije, demo­gra­fije, po­litike, povijesti, povijesti umjetnosti, re­ligije, kulturne povijesti i književnosti. Među najčitanijim knjigama u prvih šest mjeseci djelovanja knjižnice izdvaja se The Romani Women’s Movement (Romski ženski pokret: rasprave u centralnoj i istočnoj Europi, op. a.) budimpeštanske profesorice Angéle Kóczé.

Iz ponude digitalnih knjiga na stranici knjižnice izdvajamo naslov Romi u Domovinskom ratu Borne Marinića

„Knjižnica sadržava, naravno, knjige na romskom jeziku kako bi se potaknula i proširila uporaba tog jezika i pisma koji sve više blijedi pod utjecajem jezika naro­da zemalja u kojima žive Romi i Romki­nje. Nadalje, u obrazovnom sustavu vrlo se malo uči o povijesti romskog naroda. Čak i u kontekstu velikog genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata, brojne se romske žrtve spominju tek usputno uz Židove i Srbe. Osim knjiga, knjižnica sadržava i peri­o­diku, ali i grafičku zbirku (razglednice, pisma, plakate), zbirku muzikalija i audio-vizualnih materijala (DVD-e, CD-e) te zbirku takozvanog sitnog tiska (katalo­ge izložaba i koncerata, brošure, letke i drugo). Planira se stvoriti i posebna zbirka rom­ske baštine koja će sadržavati različite arte­fakte kao simbole romskog života te zbirka u kojoj će se bilježiti spominja­nje pripadnika romske nacionalne manji­ne u različi­tim književnim djelima, glazbi i osta­lim umjetnostima. Zbog porasta digi­talizacije, građa će se svakako priku­plja­ti i u elektro­ničkom obliku te će se po­sebno koncentri­rati na digitalizaciju rijetkih knjiga“, do­dala je Krčmar, ističu­ći da će djelatnost biti podjednako usmje­rena na prikuplja­nje građe povijes­ne te­matike, kao i na praćenje recentnih struč­­nih publi­kacija i ostalih izvora. U okviru mrežne strani­ce Saveza Roma KALI SARA izradit će se i poseban izbornik koji će sadržavati sve potrebne informacije o knjižnici, uz mogućnost pristupanja mrežnom katalogu.

Četiri knjige dostupne su u PDF izda­nju na mrežnoj stranici pa u ova nesretna vremena svaki viralni posjetitelj može barem čitati kod kuće. Riječ je o djelima Putovanje u pradomovinu Veljka Kajtazija, Romi u Domovinskom ratu Borne Marinića, Rromengo drom (1000 godina migracija Roma) te Pla­nirano i ostvareno (Desetogodišnji rad na međunarodnom pozicioniranju romskoga jezika 2009–2019). Osim elektronskim na­či­nom dostupnih djela, Savez ima više od četr­deset izdanja.

„Imamo i redovne publikacije koje se odnose na obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika te na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu Samudaripen. Zatim su tu publikacije koje se odnose na Svjetski dan Roma, studijska putovanja Saveza, događanja poput Prvog kongresa mladih Roma i sl. Ciljano smo tiskali ono što smo smatrali da je neophodno tako da nitko ne može više reći da nemamo pisani trag, jer tu su i slikovnice, izdanja vezana uz sport, povijest romske književnosti, poslovice, gramatika, dva rječnika i drugo“, nabrojila je, naglašavajući ponos što romska zajednica, nakon gotovo 700 godina boravka na ovim prostorima, ima svoju knjižnicu kao rezultat rada zastupnika Kajtazija i Saveza Roma u RH. Ključne su bile ideje o osnivanju institucije koja služi za istraživanje svih koji se bave i rade na položaju romskoga jezika, istraživanju genocida nad Romima, čuvanju građe i ostalim temama.

Razmjena znanja

„Posebno zadovoljstvo osjećam kada smo u prilici okupiti Rome iz svih dijelova zemlje, predstavnike Vijeća romskih na­cionalnih manjina iz županija, gradova i općina, kada vidim da su na jednome mjestu, okupljeni i zajedno rade na boljitku svoje zajednice. Romi su sve do prije desetak godina bili vrlo razjedinjeni i činjenica da uspijevamo okupiti sve njih zajedno već je ogroman uspjeh i srce mi je uvijek puno kada to vidim“, kazala je čelnica Saveza Roma u RH, očekujući njezin razvoj kao središta kulture i događanja, točnije inter­disciplinarnoga prostora za raz­mjenu zna­nja i informacija.

„Upravo iz tog razloga, kako bi se pripadnici većinskog stanovništva, kao i pri­padnici ostalih manjina, bolje upoznali s tisućljetnim putovanjem Roma, njihovim stradanjima i postignućima, ali i njihovom tradicijom, običajima i kulturom, do­stupne su raznovrsne knjige na hrvatskom i engleskom jeziku koje otkrivaju jedinstvenost romskog naroda i tragove koje su njegovi pripadnici ostavili za sobom tijekom svojih putovanja. Na ovaj način pridonosi se integraciji Roma i Romkinja u društvo, ali i ponovno se pridonosi jača­nju njihovog identiteta. Jer, i oni se sami moraju dodatno informirati o sveobuhvatnom utjecaju svoje kulture na, primjerice, svjetsku glazbenu i plesnu scenu“, prisna­žili su u knjižnici i Savezu Roma KALI SARA. Primarni im je cilj ostvariti suradnju s ostalim knjižnicama i istraživačkim centrima, kako romskima tako i ostalima koji se bave romskom problematikom, zatim sa Sekcijom za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te drugim domaćim i međunarodnim udruženjima. Jedan od planova KALI SARE jest kroz sljedeće dvije godine otvo­ri­ti i Romski edukacijski centar, koji bi, dakako, tijesno surađivao s knjižnicom.

Neizbježno je promišljati o budućnosti knjižnice, ali i otisnute knjige općenito. Digitalni trendovi pomalo „guše“ i mirise ukoričenih izdanja stavljaju u drugi plan.

„Moje je mišljenje da su knjige najveće bogatstvo i da tu ne treba gledati trendo­ve. Knjiga je osnovni model iz koje se ka­snije može napraviti svašta – i digitalna izdanja i filmovi, no obrnuti proces uglav­nom ne funkcionira. Stoga ćemo i dalje inzistirati na pisanoj riječi, posebice jer rom­skoj zajednici toga nedostaje. I da­lje ćemo objav­ljivati na romskom jeziku, o romskoj kul­turi itd. To je naša misija od koje nećemo odustati. Planiramo i nova izda­nja, prijevo­de klasičnih djela na romski, ali radit ćemo u skladu s digitalnim trendo­vima“, zaključila je predsjednica Sa­veza Roma u RH. Poželjet ćemo im ostva­re­nje zacrtanih planova te što više susreta s korisnicima licem u lice, bez maski, u nekom boljem, zdravijem vremenu. S knji­gom u ruci. Una­toč neizbježnoj digitaliza­ciji. Opipljivost knjige je nezamjenjiva.

Inkluzija 13

13 - 6. svibnja 2021. | Arhiva

Impressum

Inkluzija

Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti

Nakladnik

Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb

Za nakladnika

Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske

Voditelj projekta

Goran Galić, glavni urednik Vijenca

Koordinatorica projekta

Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca

Urednik Inkluzije

Boris Beck

Projektna administratorica

Tamara Kvas

Prijelom i dizajn tiskanog izdanja

Borovac i Bence d.o.o.

Lektura

Tihana Pšenko Miloš

Adresa uredništva

Redakcija Vijenca - Matica hrvatska

Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb

Tisak

Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb

Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr

Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.

Klikni za povratak