Kultura za ranjive romske skupine

Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj smještena je na petom katu Uli­ce Pavla Hatza 23 u Zagrebu. Nažalost, pogoršanje epidemiološke situacije dovelo je do pooštrenja mjera, k tomu su i pojedini djelatnici knjižnice završili u samoizolaciji, tako da su svi kontakti svedeni na virtualni teren, uz informiranje putem mrežne stranice knjiznica.kalisara.hr. Zahvaljuju­ći susretljivosti Saveza Roma u RH, smješ­tenoga na istoj adresi, razgovarali smo s pred­sjednicom Saveza, Suzanom Krčmar. Ona nas je najprije upoznala s posebnosti­ma i fondom knjižnice, koju je svečano otvo­rio saborski zastupnik romske nacionalne manjine, Veljko Kajtazi.

Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma KALI SARA u Središnjoj knjižnici u Zagrebu/ Snimio: Matija Habljak/PIXSELL

Integracija i inkluzija

Integracija romskog naroda u hrvatsko društvo općenito je veliki problem jer po­stoji niz predrasuda koje sprečavaju intenzivnije kontakte i uzrokuju da dvije zajednice usporedno postoje, ali bez suradnje. Unutar tog problema očituje se i drugi, a to je inkluzija ranjivih romskih skupina – pri čemu su na prvom mjestu po kritič­nosti djeca i nezaposleni. A da bi se olakšala inklu­zija djece i nezaposlenih, pokazalo se da je nužno bolje poznavati ne samo hrvatski jezik i kulturu nego i romsku, a nova knjižnica može biti ključni doprinos na tom području.

„Kao što Vam je poznato, pozicija romskog naroda je specifična s obzirom na to da Romi nemaju svoju matičnu državu. Ka­ko središnje knjižnice nacionalnih ma­nji­na u Hrvatskoj, a u našoj je zemlji deset takvih knjižnica, u pravilu knjiž­nič­nu građu na svojem jeziku i pismu nabavljaju iz matičnih država, Središnju knjižnicu Roma nismo mogli opremiti na takav na­čin. Svoju smo knjižnicu uglavnom punili donacijama, no u cilju prikupljanja što obuhvatnijeg fonda planiramo nabaviti još materijala od domaćih dobavljača i izdavača, antikvarijata te hrvatskih i europskih institucija koje publiciraju izdanja s manjinskom tematikom, s naglaskom na romsku nacionalnu manjinu“, kazala je predsjednica Saveza Roma u RH.

Kada zdravstveni uvjeti dopuste, radno vrijeme knjižnice je ponedjeljkom i utor­kom od 8 do 16 sati, i ono se u pravilu preklapa s radnim vremenom Saveza. Prema dogovoru, knjižnicu je moguće posjetiti i izvan radnoga vremena. Sve detalje oko fonda i ostaloga, ističu predstavnici knjiž­nice, najbolje je pogledati na spomenutoj mrežnoj stranici, a glede planiranoga tek su na pola puta, točnije, još je mnogo po­sla pred njima. Svjesni su koliko izvanredni uvjeti i mjere protiv korone utječu na dobru volju svakoga korisnika da krene Zelenim valom hrvatske metropole i uroni u knjišku oazu.

„Čitav svijet nalazi se u jednoj specifič­noj situaciji, u kakvoj nije bio nikada i svima su ove okolnosti nove i strane. No, vjerujem da će situacija, zahvaljujući cjepivu, uskoro biti drukčija i da će društvo početi funkcionirati uobičajeno“, izrazila je nadu Suzana Krčmar. Kako je navedeno i na mrež­­noj stranici, fond knjižnice pokriva naj­važnija područja vezana uz Rome, oso­bi­to ona tematski povezana s Hrvat­skom. Šire surječje želi se pružiti sadržajem knji­ga iz područja sociologije, demo­gra­fije, po­litike, povijesti, povijesti umjetnosti, re­ligije, kulturne povijesti i književnosti. Među najčitanijim knjigama u prvih šest mjeseci djelovanja knjižnice izdvaja se The Romani Women’s Movement (Romski ženski pokret: rasprave u centralnoj i istočnoj Europi, op. a.) budimpeštanske profesorice Angéle Kóczé.

Iz ponude digitalnih knjiga na stranici knjižnice izdvajamo naslov Romi u Domovinskom ratu Borne Marinića

„Knjižnica sadržava, naravno, knjige na romskom jeziku kako bi se potaknula i proširila uporaba tog jezika i pisma koji sve više blijedi pod utjecajem jezika naro­da zemalja u kojima žive Romi i Romki­nje. Nadalje, u obrazovnom sustavu vrlo se malo uči o povijesti romskog naroda. Čak i u kontekstu velikog genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata, brojne se romske žrtve spominju tek usputno uz Židove i Srbe. Osim knjiga, knjižnica sadržava i peri­o­diku, ali i grafičku zbirku (razglednice, pisma, plakate), zbirku muzikalija i audio-vizualnih materijala (DVD-e, CD-e) te zbirku takozvanog sitnog tiska (katalo­ge izložaba i koncerata, brošure, letke i drugo). Planira se stvoriti i posebna zbirka rom­ske baštine koja će sadržavati različite arte­fakte kao simbole romskog života te zbirka u kojoj će se bilježiti spominja­nje pripadnika romske nacionalne manji­ne u različi­tim književnim djelima, glazbi i osta­lim umjetnostima. Zbog porasta digi­talizacije, građa će se svakako priku­plja­ti i u elektro­ničkom obliku te će se po­sebno koncentri­rati na digitalizaciju rijetkih knjiga“, do­dala je Krčmar, ističu­ći da će djelatnost biti podjednako usmje­rena na prikuplja­nje građe povijes­ne te­matike, kao i na praćenje recentnih struč­­nih publi­kacija i ostalih izvora. U okviru mrežne strani­ce Saveza Roma KALI SARA izradit će se i poseban izbornik koji će sadržavati sve potrebne informacije o knjižnici, uz mogućnost pristupanja mrežnom katalogu.

Četiri knjige dostupne su u PDF izda­nju na mrežnoj stranici pa u ova nesretna vremena svaki viralni posjetitelj može barem čitati kod kuće. Riječ je o djelima Putovanje u pradomovinu Veljka Kajtazija, Romi u Domovinskom ratu Borne Marinića, Rromengo drom (1000 godina migracija Roma) te Pla­nirano i ostvareno (Desetogodišnji rad na međunarodnom pozicioniranju romskoga jezika 2009–2019). Osim elektronskim na­či­nom dostupnih djela, Savez ima više od četr­deset izdanja.

„Imamo i redovne publikacije koje se odnose na obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika te na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu Samudaripen. Zatim su tu publikacije koje se odnose na Svjetski dan Roma, studijska putovanja Saveza, događanja poput Prvog kongresa mladih Roma i sl. Ciljano smo tiskali ono što smo smatrali da je neophodno tako da nitko ne može više reći da nemamo pisani trag, jer tu su i slikovnice, izdanja vezana uz sport, povijest romske književnosti, poslovice, gramatika, dva rječnika i drugo“, nabrojila je, naglašavajući ponos što romska zajednica, nakon gotovo 700 godina boravka na ovim prostorima, ima svoju knjižnicu kao rezultat rada zastupnika Kajtazija i Saveza Roma u RH. Ključne su bile ideje o osnivanju institucije koja služi za istraživanje svih koji se bave i rade na položaju romskoga jezika, istraživanju genocida nad Romima, čuvanju građe i ostalim temama.

Razmjena znanja

„Posebno zadovoljstvo osjećam kada smo u prilici okupiti Rome iz svih dijelova zemlje, predstavnike Vijeća romskih na­cionalnih manjina iz županija, gradova i općina, kada vidim da su na jednome mjestu, okupljeni i zajedno rade na boljitku svoje zajednice. Romi su sve do prije desetak godina bili vrlo razjedinjeni i činjenica da uspijevamo okupiti sve njih zajedno već je ogroman uspjeh i srce mi je uvijek puno kada to vidim“, kazala je čelnica Saveza Roma u RH, očekujući njezin razvoj kao središta kulture i događanja, točnije inter­disciplinarnoga prostora za raz­mjenu zna­nja i informacija.

„Upravo iz tog razloga, kako bi se pripadnici većinskog stanovništva, kao i pri­padnici ostalih manjina, bolje upoznali s tisućljetnim putovanjem Roma, njihovim stradanjima i postignućima, ali i njihovom tradicijom, običajima i kulturom, do­stupne su raznovrsne knjige na hrvatskom i engleskom jeziku koje otkrivaju jedinstvenost romskog naroda i tragove koje su njegovi pripadnici ostavili za sobom tijekom svojih putovanja. Na ovaj način pridonosi se integraciji Roma i Romkinja u društvo, ali i ponovno se pridonosi jača­nju njihovog identiteta. Jer, i oni se sami moraju dodatno informirati o sveobuhvatnom utjecaju svoje kulture na, primjerice, svjetsku glazbenu i plesnu scenu“, prisna­žili su u knjižnici i Savezu Roma KALI SARA. Primarni im je cilj ostvariti suradnju s ostalim knjižnicama i istraživačkim centrima, kako romskima tako i ostalima koji se bave romskom problematikom, zatim sa Sekcijom za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te drugim domaćim i međunarodnim udruženjima. Jedan od planova KALI SARE jest kroz sljedeće dvije godine otvo­ri­ti i Romski edukacijski centar, koji bi, dakako, tijesno surađivao s knjižnicom.

Neizbježno je promišljati o budućnosti knjižnice, ali i otisnute knjige općenito. Digitalni trendovi pomalo „guše“ i mirise ukoričenih izdanja stavljaju u drugi plan.

„Moje je mišljenje da su knjige najveće bogatstvo i da tu ne treba gledati trendo­ve. Knjiga je osnovni model iz koje se ka­snije može napraviti svašta – i digitalna izdanja i filmovi, no obrnuti proces uglav­nom ne funkcionira. Stoga ćemo i dalje inzistirati na pisanoj riječi, posebice jer rom­skoj zajednici toga nedostaje. I da­lje ćemo objav­ljivati na romskom jeziku, o romskoj kul­turi itd. To je naša misija od koje nećemo odustati. Planiramo i nova izda­nja, prijevo­de klasičnih djela na romski, ali radit ćemo u skladu s digitalnim trendo­vima“, zaključila je predsjednica Sa­veza Roma u RH. Poželjet ćemo im ostva­re­nje zacrtanih planova te što više susreta s korisnicima licem u lice, bez maski, u nekom boljem, zdravijem vremenu. S knji­gom u ruci. Una­toč neizbježnoj digitaliza­ciji. Opipljivost knjige je nezamjenjiva.