GODINA ČITANJA
Zatvorenička populacija, nakon izlaska iz zatvora, doživljava ekskluziju iz društva, a ta skupina ljudi nerijetko završava na marginama društvene zajednice ili u recidivu. Ivana Zanze iz udruge Roda, koja već sedam godina radi sa zatvorenicima u hrvatskim zatvorima, upozorava kako je povrat počinitelja kaznenih djela u zatvor u Hrvatskoj visok. Civilno društvo u Hrvatskoj zadnjih desetak godina sve više prepoznaje potrebu i prostor za angažman u podršci zatvorenicima i/ili njihovim obiteljima, dok je u Europi ta praksa već dugo prisutna i prepoznata od institucija kao vrijedna podrška sustavu i zajednici. Ivana Zanze ističe: „Zatvorenici i njihove obitelji su u pravilu višestruko marginalizirani, često se radi o pripadnicima etničkih manjina, nezaposlenima, slabije obrazovanima, bez jače socijalne podrške. Nakon počinjenja kaznenoga djela, ne samo zatvorenik, već i cijela obitelj izložena je i stigmi okoline, a posebno su ranjiva djeca, njih više od 12.000 godišnje u Hrvatskoj. Ako nakon izlaska iz zatvora osoba nema neko svoje sidro, bila to obitelj, posao, prijatelji koji su podrška, lakše se vratiti na stari način.“
Predstavljanje projekta Pisci u zatvoru Udruge Skribonauti u klubu Booksa – gostujući književnici večeri Aleksandra Kardum, Gordan Duhaček i Marinko Koščec/ Snimio: Robert Anić,PIXSELL
Više od trideset organizacija civilnog društva udružilo se u Platformu za resocijalizaciju koja bi trebala omogućiti učinkovitiju rehabilitaciju i resocijalizaciju počinitelja kaznenih djela i pružanje podrške njihovim obiteljima. Osnivanje platforme inicirale su Udruga Roda koja s organizacijama Hrabri telefonom, Status M i Ekonomskom klinikom provodi projekt Moto#R – Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije, koji se financira sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda.
Udruga Roda svoj rad u zatvorskom sustavu ponajviše je usmjerila na problem djece zatvorenika koji su nevidljiva skupina, a u Europi ih zovu „siročićima pravde”, te na jačanje roditeljskih vještina zatvorenika i ostvarivanje bliske komunikacije djece s roditeljima, kada je to u interesu djeteta. Ivana Zanze smatra da je za uključenje bivših zatvorenika u zajednicu bitno njihovo zapošljavanje: „Strana iskustva pokazuju da ako se osoba ne zaposli unutar nekoliko mjeseci nakon izlaska iz zatvora, šanse za ponavljanje kaznenih djela su 70%.“ Stoga je bitno da zatvorenici i u zatvoru imaju mogućnost rada, da se tamo razvijaju programi koji će ih osposobiti za današnje tržište rada i da po izlasku imaju ideju o tome koji se poslovi traže i kome se javiti. Nevladine organizacije usmjerene su i na individualni rad s počiniteljima kaznenih djela kroz mentorstva i savjetovanja o njihovoj životnoj situaciji te na izradu individualnih financijskih planova s konkretnim ciljevima i rokovima koji im mogu pomoći u vođenju i discipliniranju. Tijekom projekta Moto#R održala se jednodnevna konferencija za potencijalne poslodavce u Zagrebu, provele su se osmišljene i organizirane edukacije i izrađen je priručnik o osobnim financijama i mogućnostima na tržištu rada.
Ivana Zanze, supokretačica čitateljskog programa za zatvorenike i njihovu djecu/ Snimio: Robert Anić/PIXSELL
Platforma za resocijalizaciju u svoje je redove primila udruge koje se bave umjetnošću i kulturom. Udruga Skribonauti do sada je realizirala ciklus književnih događanja u šest zatvora te umjetničke radionice u osam zatvora i dvije kaznionice. Programi Skribonauta do sada su uključili više od 400 zatvorenika i zatvorenica, koji su u evaluacijama radionica većinom isticali potrebu prisutnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja u zatvorskom sustavu.
Udruga Skribonauti, iza koje stoje Paula Zore, članica Ženske sobe i Platforme za reproduktivnu pravdu, i splitska kroatistica, anglistica i spisateljica Luiza Bouharaoua, sa svojom mrežom suradnika, djeluje desetu godinu. Predsjednica udruge Skribonauti, Paula Zore, ispričala nam je o početku svojeg rada: „Prvotna ideja bila je da se napravi udruga koja bi se bavila promocijom književnosti, ali na malo drukčiji način. Želja nam je bila da to bude socijalno angažirana priča, da radimo sa skupinama koje nemaju mogućnost pristupa književnim tribinama i kulturnim događajima. Počeli smo raditi književne tribine u domovima za starije i nemoćne osobe i u domovima za nezbrinutu djecu, a onda je jedan kolega došao s idejom da održimo književne tribine u zatvorima. Prva radionica održana je u zatvoru na Bilicama u Splitu. Kada smo prvi put ulazili u zatvor, nismo imali predodžbu o tome što je to i kako život tamo izgleda. Povratna informacija koju smo dobili od zatvorskog osoblja jest da u zatvorima nedostaje ovakvih aktivnosti te da ima interesa publike i potrebe za takvim događajima.“
Uz književne tribine Skribonauti organiziraju radionice izrade stripa, stop animacije, radijskog rada, kreativnog pisanja te filmske tribine. Pozitivne reakcije na umjetničke radionice ima i zatvorsko osoblje i zatvorenici – kažu kako su zatvorenici kroz zajednički rad ojačali svoje komunikacijske i socijalne vještine, a dio zatvorenika istaknuo je da je fini precizni rad na radionicama izrade stripa i stop animacija na njih djelovao terapeutski.
Jedan od umjetničkih radova zatvorenika na kreativnoj radionici Skribonauta/ Snimila: Nina Klarić
U Ženskoj kaznionici u Požegi djeluje njihov književni klub u kojem se čita isključivo hrvatska suvremena književnost, primjerice djela Kristiana Novaka, Dubravke Ugrešić, Zorana Ferića, Korane Serdarević, Ivane Bodrožić i Ivane Sajko. Skribonautice pri dolasku u kaznionicu kupuju knjige koje se daju na čitanje zatvorenicama, a nakon tri tjedna organizira se sastanak književnog kluba na kojem se raspravlja o tom književnom djelu. Knjige ostaju na dar knjižnici kaznionice. Zatvorske čitateljice svake godine odabiru jednog autora ili autoricu čije su djelo čitali, a koga im članice udruge Skribonauti dovode na književnu večer da govori o svojem tekstu. Mnogim zatvorenicama to je bio prvi razgovor i promišljanje o književnosti. Kroz književni klub zatvorenice dobivaju priliku izreći svoje mišljenje te razumjeti i čuti tuđu perspektivu.
Na filmskim tribinama u kaznionicama u Lipovici i Požegi te u zatvoru u Zagrebu rade se projekcije hrvatskoga suvremenog filma, a Skribonautice svaki put pred zatvorsku publiku dovedu redatelja filma, koji ima priliku progovoriti o svojem filmu i čuti komentare zatvorenika. Zanimljiva je reakcija filmske i čitateljske publike koja je rekla da su tek kroz programe Skribonauta shvatili da hrvatska kultura ima mnogo toga zanimljivog za ponuditi. Ispravljanje je to pogrešne predodžbe o vlastitoj kulturi koju imaju zatvorenici, jednako kao i opća javnost.
Ilustracija projekta Nastavi priču u kojoj surađuju zatvorenice i etablirane književnice/ Ilustracija: Luiza Bouharaoua
Krajem veljače 2021. Skribonautice je obradovala vijest kako je njihov projekt Nastavi priču odabran između 299 projekata i službeno nominiran za međunarodnu nagradu za društvenu inovaciju Sozial Marie koja će se dodijeliti 1. svibnja 2021. Radi se o projektu koji je začet unutar zidova požeške kaznionice, književnog kluba i radionica kreativnog pisanja. Iz tih radionica nastali su fragmenti priča koji su ponuđeni autoricama kratkih priča. Spisateljice Marija Andrijašević, Lana Bastašić, Tanja Mravak, Nora Verde, Staša Aras, Jelena Zlatar Gamberožić, Luiza Bouharaoua, Marija Rakić Mimica, Ivana Bodrožić, Korana Serdarević, Maša Kolanović i Jasna Žmak odazvale su se na suradnju te su, inspirirajući se fragmentom ili uvodeći taj fragment u priču, napisale svoje priče. Napisani tekstovi objavljeni su kao zbirka priča krajem 2020.
Vezano uz rad udruge u vremenu pandemije, Paula Zore rekla nam je kako Skribonautice u posljednje vrijeme nemaju pristup zatvoru. Ipak, raduje ih činjenica da i bez njihovog prisustva zatvorenice u Požeškoj kaznionici samostalno organiziraju sastanke i nastavljaju s čitanjem. Razdoblje pandemije udruga Skribonauti koristi za rad na jednom međunarodnom projektu Gusjenica i leptir - autobiografski putevi penološke pedagogije s još šest organizacija civilnog društva koje sve rade u zatvorskim sustavima Španjolske, Slovenije, Italije, Francuske, Portugala i Nizozemske. Sudjeluju u izradi priručnika koji se bavi metodom autobiografskog pripovijedanja i pisanja, a koji može pomoći rehabilitaciji i resocijalizaciji zatvorenika. Sadržaj priručnika vodit će zatvorenike kroz pisanje osobne životne priče, promišljanje o svojim životnim odlukama i načinu na koji mogu promijeniti svoj život nabolje.
Ivana Zanze iz Udruge Roda rekla nam je kako postoji puno prostora za rad udruga iz polja kulture i umjetnosti u zatvoru. „Umjetnički rad u zatvorima je višestruko koristan, za zatvorenike, ali i za umjetnike koji s njima rade u tim prilično rigidnim uvjetima. I same smo u Rodi svjedočile, kroz projekte Rešetke nisu prepreke koje smo provodile s dizajnerima i Studijem dizajna u dvije kaznionice, u Požegi i Lepoglavi, kako kreativni procesi i participativni rad utječu na ljude koji se nikad nisu doživljavali kao kreativci. Tako imate priliku raditi s mladićem u kaznionici koji ima iznimnu vještinu crtanja, a da nitko nikad, ni u obitelji ni tijekom školovanja, nije to prepoznao ili ga barem jednom pohvalio. Ti zatvorenici kroz kreativne, ispunjujuće procese jačaju svoje samopouzdanje, a na kraju i mijenjaju svoje negativne stavove koje su vjerojatno imali o formalnom obrazovanju i povećavaju si prilike rada na sebi, učenja i resocijalizacije nakon izlaska. U kaznenim tijelima provode i inače različite kreativne radionice sa zatvorenicima zbog terapeutskog učinka koji takav rad ima na osobu, ali iskustvo koje donose udruge koje se bave kulturom za zatvorenike i zatvorenice nije samo korisno nego stvarno transformativno.“
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak