NAŠA TEMA
Tijekom četrnaest mjeseci trajanja projekta SUKUS (Srednjoškolci u kulturnim i umjetničkim sadržajima), od siječnja 2018. do početka ožujka 2019. godine, pedeset pet učenika čakovečkih srednjih škola prošlo je edukaciju u stjecanju vještina uz šest kreativnih radionica koje su vodili mentori s iskustvom. Riječ je o Radionici fotografije (Davor Žerjav), DJ radionici (Saša Mikac), Sviranju (Filip Horvat), Pjevanju (Petra Horvat), Kreativnom pisanju (Ivan Pranjić) i Plesu (Virna Hošnjak). Nositelji zamisli djelatnici su Međimurske županije, a partner Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu.
Ivan Pranjić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i voditelj radionice pisanja s polaznicima/ Izvor: Međimurska županija
Projekt je započela REDEA, agencija Međimurske županije za europske fondove čije su uposlenice načinile program za srednjoškolce koji borave u đačkim domovima, skromnijeg su imovinskog statusa, a edukacija u stjecanju izvannastavnih sadržaja i umjetničkih vještina uglavnom im je nedostupna. Sredstvima Europskog socijalnog fonda i potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske pokrenut je proces čiji su rezultati objelodanjeni 12. veljače 2019. u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu te 20. veljače u Centru za kulturu Čakovec i dvorani Scheier. Glazbene i plesne točke izvedene su u dvosatnom programu pred tristotinjak srednjoškolaca i profesora, fotografije su postavljene na izložbi, a dio književnih i fotografskih radova na predstavljanju zbornika pjesama SUKUS u čakovečkoj Matici. Zbornik je kruna djelovanja Književne radionice tijekom svih tih mjeseci, a radovi Fotografske radionice poslužili su kao ilustracije, od naslovnice do zadnje stranice.
Osim edukacije, učenici su tijekom realizacije projekta mogli posjetiti kazališna, glazbena, plesna, fotografska i književna događanja te izlete (u Zagreb, Graz, Pečuh). Uz posjete galerijama, muzejima i plesnim izvedbama u Zagrebu, Grazu i Čakovcu, posebno zanimljiv bio je posjet hrvatskoj osnovnoj školi i gimnaziji u Pečuhu u kojima se cjelokupna nastava izvodi hrvatskim jezikom. Na tamošnjem Filozofskom fakultetu postoji i Odsjek za kroatistiku koji mnogi mladi Hrvati upisuju nakon završene gimnazije.
Gosti radionica bili su afirmirani hrvatski fotografi, glazbenici, plesači, pjevači i književnici. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 696.205 kn. Za kvalitetnu realizaciju sadržaja nabavljena je oprema u vrijednosti oko 100.000 kuna (prijenosna računala, fotoaparati, kamera, glazbeni instrumenti, DJ player i druga oprema koja je po završetku svih programa ostala na korištenje udrugama, srednjim školama i domovima za izvođenje budućih ovakvih zamisli). Sredstva za prijevoz, obroke, ulaznice i sve ostalo potrebno za realizaciju zadataka osigurana su proračunom projekta.
Na radionici Kreativnog pisanja, tijekom godine dana, radio sam s mladima koji su bili vrlo različitih izražajnih mogućnosti (četrnaest polaznika). Većini njih hrvatski nije materinski jezik, nego je to romski, bajaški. Započeo sam s dvjema skupinama; naprednijom i manje naprednom jer su se neki teško nosili s elementarnom pismenošću. Rad s ovom drugom skupinom jednako je izazovan kao i s prvom, a rezultati jednako važni. Kada netko nepismen, i tom nepismenošću blokiran u komunikaciji s okružjem, stekne kompetencije u elementarnoj pisanoj komunikaciji (zamolbe, pritužbe, prijave, pisma), onda mentor mora biti zadovoljan kao da mu je polaznik dobio književnu nagradu. Samopouzdanje, stjecano s vremenom, pokrenulo je i kod njih kreativne mehanizme koji su dovodili do sjajnih rezultata.
Sukus, zbornik poezije mladih
U skupini učenika koji nemaju velikih poteškoća s pisanim izražavanjem bilo je ipak onih čije pisanje još nije na umjetničkoj razini. Njihovo izražavanje pokrenuo sam prema začudnosti, slikovitosti i metaforičnosti, prema slobodi u uporabi jezičnoga materijala. Slobodniji odnos prema pjesničkim formama otvarao je prostor imaginaciji koja se neometano razvijala.
U kreativnom pisanju problem nije ni gramatičke ni pravopisne naravi. Tekst mora imati snagu neposrednosti, a to se može postići i vrlo škrtim sredstvima. Inzistirao sam na modernim postupcima, prije svega nadrealističkim i ekspresionističkim, slobodnom stihu i jezgrovitosti. Bilo je, dakako, radikalnog kraćenja, mijenjanja reda riječi, ali i izlučivanja zlatnih zrnaca i pravih malih bisera koji bi zasjali u pijesku.
Kako bih privukao polaznike, u početku smo puno svirali, pjevali, vježbali na udaraljkama, a na kraju, gotovo četiri mjeseca, bavili smo se samo književnošću kojoj su se radovali, shvaćajući ju kao igru. Objedinio sam, konačno, obje skupine i principom slobodnih asocijacija postupno oslobađao rukopis tako da su se sami počeli zabavljati onime što je izašlo kao rezultat. Najviše me se dojmio slučaj Manuela Horvata koji je napustio Graditeljsku školu i izgubio pravo na dom, ali je svejedno nastavio dolaziti na Radionicu, dovevši i prijatelja Jasmina Oršoša, čije smo dvije pjesme također objavili u zborniku.
Pisano izražavanje, za razliku od usmenog, ima svoje posebnosti i treba ukloniti barijere pri suočavanju s praznim papirom i zadanom temom kod polaznika. Mnogi mladi ljudi, zbog siromaštva ili nesređenih obiteljskih odnosa, zakinuti su u pristupu oblicima kreativnog razvoja. Ovaj projekt pružio je mogućnost nekima od njih da razviju svoju darovitost i otkriju viši smisao umjetničkog stvaranja. Jezik, kao izraz mišljenja, kako god rudimentaran bio, polazni je potencijal svakoga čovjeka i može se pretvoriti u odličan instrument s kojim se brzo može naučiti svirati. Svaki od tih mladih ljudi, koji zamuckuju u govorenju i pisanju, zna koji put, kada osjeti povjerenje prema sugovorniku, progovoriti autentičnim, snažnim, jezikom. Najveća zadaća nastavnika jezika i književnosti jest probuditi povjerenje u taj autentični, vlastiti jezik. Treba imati vjeru u važnost riječi koja je kao što Krleža piše: „Sviju stvari os“.
Osim u vježbanje kreativnog pisanja, čakovečki učenici bili su uključeni i u rad drugih radionica, kao što je plesna/ Izvor: Međimurska županija
Jedna od posebnih zanimljivosti bila je prevođenje na bajaški, jezik međimurskih Roma. Polaznici su jedni drugima, na radionici, pomagali naći najbolje riječi. U tome je prednjačio Sebastijan Ranilović, učenik prvoga razreda Gospodarske škole u Čakovcu. On je, na kraju pripreme knjige, obavio cjelokupnu redakturu romskih inačica pjesama. Ostali su u pravilu prihvaćali njegova rješenja jer često nisu mogli pronaći najbolju romsku riječ za neki izraz. Teže im je pisati na romskom nego na hrvatskom jeziku iako romski tečnije govore. Uzroci su nepoznavanje bajaškog pravopisa i uporaba materinskog jezika samo u usmenoj komunikaciji. Sebastijan je prevodio s lakoćom. Tekstove nismo dali na prevođenje profesionalcima, svjesni svih nedostataka učeničkih prevoditeljskih dometa, jer smo željeli da zbornik bude potpuno radionički proizvod.
S Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu kao partnerom u projektu organizirali smo uključivanje polaznika u književna predstavljanja. Dvorana, knjižnica i sva infrastrukturna sredstva Ogranka korištena su u djelovanju radionice. Skupina je sudjelovala i u programima književnih susreta u vrtu Galerije Ladislava Kralja Međimurca te dvorani Scheier.
Osim literarnim temama, bavili smo se i temeljnim funkcionalnim modelima pisanja: zamolbama, pritužbama, prijavama, pismima, pa pomalo i esejistikom. Brzo je proletjela ta godina dana, shvatio sam da je lijepo raditi ne samo u gimnaziji nego u bilo kojoj školi. Vjerujem da je zbornik poezije SUKUS dokaz kako darovitost prekoračuje sve, pa i jezične granice.
Veliki teret u realizaciji cijelog projekta, od početka do kraja, ponijele su djelatnice Međimurske županije: Sonja Tošić-Grlač, Morana Kiš i Valentina Biševac, uposlenice agencije REDEA: Petra Pavičić, Sandra Majsan i Izabela Balog te Marjana Zdolec, tadašnja tajnica Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Posebnu zahvalnost dugujem kolegicama i kolegama odgojiteljima u Učeničkom domu Graditeljske škole u Čakovcu i ravnateljima Graditeljske i Srednje škole u Čakovcu, Vladimiru Novaku i Gordani Ramušćak na strpljenju i susretljivosti prema svim našim zahtjevima.
Nakon završetka Radionice i nekoliko predstavljanja zbornika u Međimurju, mnogi njezini polaznici, pri susretu u gradu, pitali su me hoćemo li ikada nastaviti s radom. Prema nekim signalima iz Međimurske županije, u pripremi je novi, sličan projekt, koji bi osim mladih uključio i pripadnike generacija 50+.
Učenici srednjih škola prošli su edukacije u šest područja kreativnog izražavanja/ Izvor: Međimurska županija
SUSRET
Kristali pjenušca,
gitara na stolu,
svjetlo na slici,
sat ljubavi.
NJI AFLNJ
Svitlzešči šampanjacu,
gitara p mas,
svijetla p slik,
šasur d plkut.
Mateo Kalanjoš
LJETO
Naslonio se slikar na jutro,
razvlačeći žubor pjesme,
vreli poljubac Sunca, buđenje ljeta.
Svjetlo se žari.
Žetva.
VAR
U naslunulit slikaru p điminjac
mce zvuku d knčit,
ars buz d Sori, skulače d var.
Lumina arđi.
S adun.
U DAN
Slušam jutarnju pjesmu
dok silazimo niz ulicu.
Kad sam te poljubio
Nešto si šapnula
I okrenula lice prema
Izlazećem Suncu.
M ZUV
Aud điminjaca knčit
Knd vinjenj žo dp ulic.
Knd čam surutat
Ševa maj zs
š aj ntors ubrazu ping minj
kum vinji Sorije afar.
SVE
Mogu sve!
Otvorenim očima sanjati;
u tišini vrisnuti,
sjajem tvoga oka u mraku se igrati
i jako glasno šutjeti.
Mjesečevu zraku u zlato pretvoriti,
vosak svijeće po oblaku izliti.
Svojim malenim rukama s neba zvijezdu svaku skinuti;
čak i pred vragom strah svoj ne pokazati,
ali tebe izgubiti?
Snaga vode i vjetra u jedra odjednom bi mi se stvorila,
sva tuga i patnja ovog svijeta u dušu bi mi srasla.
Mogu li ja onda baš sve?!
Prilog Vijenca za promicanje socijalne uključenosti
Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2
10000 Zagreb
Za nakladnika
Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske
Voditelj projekta
Goran Galić, glavni urednik Vijenca
Koordinatorica projekta
Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca
Urednik Inkluzije
Boris Beck
Projektna administratorica
Tamara Kvas
Prijelom i dizajn tiskanog izdanja
Borovac i Bence d.o.o.
Lektura
Elizabeta Pernar
Adresa uredništva
Redakcija Vijenca - Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, 10 000 Zagreb
E-adresa
Tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Radnička cesta 210, 10000 Zagreb
Za više informacija o EU fondovima
strukturnifondovi.hr
Prilog Inkluzija izdan je u okviru projekta Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca koji provodi Matica hrvatska s partnerima Udrugom Pragma i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Sadržaj priloga Inkluzija isključiva je odgovornost Matice hrvatske.
Klikni za povratak