Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

U broju koji je pred vama vratili smo se uobičajenoj temi broja, koje u prošlom broju nije bilo. Posvećena je Izidoru Kršnjavom i njegovoj ulozi u hrvatskoj kulturi i obrazovnom sustavu. Kršnjavi je, kao i toliki drugi naši izvrsnici, dio svojih zamisli provodio i putem Matice hrvatske, pa to vrlo rado spominjem. Kao predstojnik za bogoštovlje i nastavu, imajući na umu potrebu prijevoda klasika na hrvatski, Matici hrvatskoj je osigurao sredstva za objavljivanje latinskih i grčkih klasika. Matica je izdala njegov prijevod u prozi Danteove Božanstvene komedije s njegovim komentarom. Sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća surađivao je u Viencu prilozima u kojima je obrazlagao potrebu razvitka institucija koje je poslije i ustanovio, poput Obrtne škole ili Muzeja za umjetnost i obrt, a njegova su djela izišla u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti. U šest priloga o Kršnjavom u ovome broju Revije Filip Šimetin Šegvić, Stjepan Matković, Štefka Batinić, Irena Kraševac, Josipa Alviž, Jasmina Nestić i Dragan Damjanović predstavljaju ono najvažnije iz njegova života, uvijek propitivanih političkih uvjerenja te golemog doprinosa hrvatskoj kulturi i obrazovnom sustavu. Uredništvo zahvaljuje Ireni Kraševac za trud pri uređenju najvećeg dijela temata.

U kratkom razdoblju napustilo je hrvatsku kulturu i znanost troje znamenitih ljudi na različite načine povezanih i s Maticom: Julienne Bušić, Lovorka Čoralić i Veljko Barbieri. Opraštamo se od njih podsjećanjem na djela po kojima će biti upamćeni i poštovani.

U ovoj godini nastavljamo osvrte na Tomislavovu godinu, odnosno na vrijeme narodnih vladara. U ovom broju Mirjana Matijević Sokol piše o Višeslavovoj krstionici. Ali, ove, 2026. godine počinjemo još jednu seriju: naime, 2028. godine navršava se sto godina od izlaska prvoga broja Hrvatske revije. Uredništvo je odlučilo već sada krenuti ususret toj visokoj obljetnici prilozima o pojedinim temama i tematskim blokovima u starim Revijama, poglavito u emigrantskoj Reviji, ne bismo li današnjem čitateljstvu predočili »slike iz prošlosti«, pa u ovom broju započinjemo prilogom Sanje Majer-Bobetko o glazbenoj kritici.

U ovom je broju i drugi dio ekološke studije Mladena Šolića »San o Zemlji«, ilustrirane ponovno jedinstvenim fotografijama samoga autora. Iz neobjavljene hrvatske književnosti donosimo dijelove rukopisa iz 2025. Borisa Domagoja Biletića s predgovorom Vinka Brešića. Ivan Rogić pod naslovom Hrvatsko stanovništvo: obrisi povijesti, obrisi stanovništva iznosi razmišljanja o tom ključnom pitanju uz čitanje knjige Anđelka Akrapa Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća. Ines Rešetić piše o umjetničkom putu Ivice Boban, redateljice, koreografkinje i pedagogice svjetskoga glasa koja je prošle, 2025. godine primila nagradu Orlando za sveukupno umjetničko djelo.

Donosimo i pet prikaza knjiga i događaja: Jasna Jeličić Radonić piše o knjizi Magdalene Getaldić Skulptura ranog srednjeg vijeka iz zbirke Gliptoteke HAZU, Vjera Katalinić o međunarodnom znanstvenom skupu »Glazbene migracije i opera na Mediteranu«, Lada Žigo Španić o novoj knjizi Drage Štambuka Pietas, Antonija Bogner-Šaban o knjizi Branka Puheka Djeca Talije: kronika kazališta u Županji (1895. – 2025.): 130 godina kazališta u Županji, a Stevo Leskarac o drugom izdanju pjesničke zbirke Trajanje Dragutina Galića-Hanzeka.

Nije fraza ako kažemo da je ovaj broj doista raznovrstan i da će temama koje je obuhvatio biti od interesa mnogima od vas.

Za uredništvo Hrvatske revije, s poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica