Hrvatska povjesničarka Lovorka Čoralić (1968–2026)

U Zagrebu je 14. ožujka 2026., u 58. godini života, iznenada preminula istaknuta i međunarodno priznata hrvatska povjesničarka dr. sc. Lovorka Čoralić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Znanstvenom odjelu za ranonovovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Ispraćaj pokojnice bio je 18. ožujka u Zagrebu na Mirogoju, a pogreb 19. ožujka u njezinu zavičajnom Biogradu.

Lovorka Čoralić rođena je 8. veljače 1968. godine u Zadru od oca Ferida (1937– 2023) i majke Ane rođ. Vuletin (1927– 2017). Osnovnu školu završila je u Biogradu, a gimnazijsko školovanje u Zadru. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1990. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Lovorka Čoralić (1968–2026), foto: Mirko Cvjetko

Prvo radno mjesto bilo joj je ono znanstvene asistentice u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sve­učilišta u Zagrebu (1992–1997) na znanstvenoistraživačkom projektu »Hrvatsko društvo od 15. do 18. stoljeća« pod voditeljstvom prof. dr. sc. Nenada Moačanina. U to je vrijeme bila i stipendistica organizacije Alpe Adria i Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije (Odsjek za kulturne veze) te se u dva navrata (1992. i 1994. godine) stručno usavršavala u Veneciji – gradu koji će je trajno obilježiti. Njezin znanstvenoistraživački rad u najvećoj je mjeri posvećen hrvatsko-talijanskim povijesnim i kulturnim vezama odnosno povijesti hrvatske obale u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Rezultiralo je to već tada objavom brojnih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u domaćoj i inozemnoj periodici.

Na poslijediplomskom magistarskom studiju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stekla je 1995. godine magisterij znanosti radnjom »Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama« (mentor prof. dr. sc. Tomislav Raukar). Prerađen i dopunjen objavljen je kao knjiga Put, putnici, putovanja. Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama (Zagreb: AGM /Biblioteka Povjesnica/, 1997). Kao mlada znanstvenica imenovana je glavnom urednicom za struku povijest u Hrvatskom leksikonu (sv. I. /A–K/, sv. II. /L–Ž/, ur. Antun Vujić, Zagreb: Naklada leksikon d. o. o. i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1996–1997).

Od 1. prosinca 1997. Lovorka Čoralić zaposlenica je Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu obranila je 1998. godine doktorsku disertaciju naslovljenu »Hrvati u Mlecima« (606 str.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Stijepa Obada. Odmah potom stječe zvanje i radno mjesto znanstvene suradnice u Hrvatskom institutu za povijest. Doktorat joj je kao knjiga – U gradu svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima – publiciran u Zagrebu, u izdanju Golden marketinga 2001. godine.

U svom znanstvenom radu, a koji je bez prekida bio vezan za Hrvatski institut za povijest, prošla je sva znanstvena zvanja (u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest) i radna mjesta (viša znanstvena suradnica 2003., znanstvena savjetnica 2006., znanstvena savjetnica – II trajno zvanje, današnji trajni izbor, 2011).

Lovorka Čoralić proučavala je političke, vojne, gospodarske, kulturne i crkvene teme iz povijesti istočnojadranske obale u dugom razdoblju od kasnoga srednjeg vijeka do kraja ranoga novog vijeka, te predano radila na objavi izvornog arhivskoga gradiva. Tu je do izražaja najviše dolazila tematika i problematika migracija te nazočnosti i djelovanja iseljenika s istočne obale Jadrana u Mlecima i na širem području regije Veneta, a čemu je bila posebno posvećena. Svoja minuciozna istraživanja temeljila je poglavito na arhivskom gradivu Državnog arhiva u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia) i Državnoga arhiva u Zadru te u Istorijskom arhivu Kotor, ali i u drugim arhivima uz obalu.

U svojstvu mentorice i savjetnice posebnu je pozornost pridavala radu sa studentima, napose na poslijediplomskim i doktorskim studijima, a s kojima je uspješno surađivala i zajednički objavljivala radove i uredničke knjige. Kao vanjska suradnica nastavu je držala na Hrvatskim studijima (sada Fakultet hrvatskih studija) Sveučilišta u Zagrebu (dodiplomska nastava na studiju povijesti »Povijest Venecije do 1797. godine« i »Povijest Italije u XIX. i XX. stoljeću«; mentorica i predavačica na poslijediplomskom doktorskom studiju Povijesti), na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (nastava na poslijediplomskom doktorskom studiju – specijalizaciji »Crkva i kršćanstvo u Hrvata i pomoćne povijesne znanosti«, nositeljica kolegija »Bratovštine na hrvatskom prostoru« i »Hodočašća«), na javnoj ustanovi Republike Slovenije za obrazovnu i istraživačku djelatnost sa sjedištem u Kopru Univerza na Primorskem / Università del Litorale (nastava na poslijediplomskom studijskom programu »Povijest Europe i Sredozemlja«, nositeljica kolegija »Jadran u europskom i svjetskom kontekstu od VI. do XVIII. stoljeća«), na Sveučilištu u Dubrovniku (predavačica na dodiplomskom Studiju mediteranistike, nositeljica kolegija »Venecija i Mediteran«), na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (kao predavačica na poslijediplomskom doktorskom studiju Predmoderne povijesti), te na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu (predavačica na dodiplomskom studiju Odjela za povijest, nositeljica kolegija »Hrvati i Mletačka Republika«).

U gradu svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima (2001)

Iz prošlosti Boke. Odabrane teme (2007)

Upravo je 26. travnja 2001. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu temeljem stručnog izvješća i održanog nastupnog predavanja naslovljenoga »Hrvatski prinosi mletačkoj toponomastici« stekla naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti (znanstveno polje povijesti).

Kao djelatnica Hrvatskog instituta za povijest bila je suradnica ili konzultantica na brojnim znanstvenim projektima kako vlastite kuće tako i u drugim institucijama. Od njih možemo izdvojiti sljedeće: »Hrvatski staleški sabor« (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), »Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. st. do 1918.« (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), »Vlast to smo mi. Društvene mreže i upravljačke strukture u hrvatskom novom vijeku« (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), »Hrvati kao dio multikulturalnog identiteta okolnih zemalja« (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb), »Srednjovjekovna znanstvena baština Hrvata« (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), »Hrvatsko-talijanski književni odnosi« (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), »Graditeljstvo i inventar od XVI. do XIX. stoljeća u Dalmaciji« (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu) te napose »Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća« i »Izvori za hrvatsku povijest – istraživanje, kritičko izdavanje i analiza« (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb). Suradnja na potonja dva projekta rezultirala je objavom vrijednog arhivskoga gradiva: Pisma i poruke rektora Dalmacije i Mletačke Albanije, sv. I. Pisma i poruke rektora Bara, Ulcinja, Budve i Herceg-Novog (prepisali i uredili Lovorka Čoralić i Damir Karbić, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. LV, HAZU, Zagreb, 2009), Pisma i poruke rektora Dalmacije i Mletačke Albanije, sv. II. Pisma i poruke rektora Korčule, Brača, Omiša, Makarske i Klisa (prepisali i uredili Lovorka Čoralić, Damir Karbić i Maja Katušić, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. LVI, HAZU, Zagreb, 2012), odnosno Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. I. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1768. – 1770.) (prepisali i uredili Juraj Balić, Lovorka Čoralić i Filip Novosel, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. LVII, HAZU, Zagreb, 2014), Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. II. Spisi zadarskoga bilježnika Antonija Calogere (1772. – 1772.) (prepisali i uredili Juraj Balić, Lovorka Čoralić i Filip Novosel, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. LVIII, HAZU, Zagreb, 2018), Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. III. Spisi zadarskoga bilježnika Franje Sorinija (1656. – 1659.) (prepisali i uredili Lovorka Čoralić i Filip Novosel, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. LX., HAZU, Zagreb, 2022) i dr.

Samostalno je vodila značajne znanstvene projekte »Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku« (2007–2013., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske), »Problematske teme za društvenu i vojnu povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku« (2019–2021., interinstitutski projekt, Hrvatski institut za povijest, Zagreb) te bila koordinatorica za hrvatsku stranu suradnje projekta bilateralne suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta (Ministrstvo za izobraževanje, znanost, kulturo in šport) Republike Slovenije »East Adriatic Coast between the Republic of Venice and the Habsburg Monarchy in the Late Middle Ages and Early Modern Age« (2012–2013).

U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću (2013)

Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku /
Fontes spectantes historiam Adriatici orientalis priscae aetatis recentioris

Bila je stalna i pouzdana suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu na njegovim temeljnim edicijama: Hrvatski biografski leksikon (članica vanjskoga Uredništva) i Hrvatska enciklopedija. Kao glavna urednica bila je zadužena za struku povijest u Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga (sv. I–XX, glavni urednik Antun Vujić, Zagreb: Pro leksis i Večernji list, 2005–2009). Osim toga bila je suradnica Leksikona hrvatskoga srednjovjekovlja (prir. Franjo Šanjek i Branka Grbavac, Zagreb: Školska knjiga, 2017) i Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina (ur. Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatska matica iseljenika, 2020).

Članstvom je bila prisutna u uredništvima časopisa Povijesni prilozi (Hrvatski institut za povijest, Zagreb), Croatica Christiana periodica (Institut za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Annales – Anali za istrske in mediteranske študije / Annali di Studi istriani e mediterranei / Annals for Istrian and Mediterranean Studies: Series Historia et Sociologia (Zgodovinsko društvo za južno Primorsko – Koper / Società storica del Litorale – Capodistria i Inštitut IRRIS za raziskave, razvoj in strategije družbe, kulture in okolja, Marezige), Acta Histriae (Zgodovinsko društvo za južno Primorsko – Koper / Società storica del Litorale – Capodistria), Hercegovina. Časopis za kulturno i povijesno naslijeđe (Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru – Studij povijesti i Hrvatski institut za povijest, Zagreb), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (Državni arhiv u Splitu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu), Miscellanea Hadriatica et Mediterranea (Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru) i Kotorski zbornik. Časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske (Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj), ali i brojnih drugih publikacija.

U svom je znanstveno-stručnom radu aktivno i plodno surađivala s brojnim znanstvenim i kulturnim institucijama u domovini i inozemstvu, objavljujući u njihovim časopisima i zbornicima brojne svoje priloge te redovno nastupajući na brojnim znanstvenim skupovima. Posebno je bila posvećena povijesnoj i kulturnoj baštini istočnojadranskih krajeva, gradova i manjih naselja.

S Maticom hrvatskom te njezinim ograncima i odjelima Lovorka Čoralić bila je povezana mnogostruko. Kao prvo, bila je dugogodišnja članica uredništva Hrvatske revije – časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu življenja (od 2001. do 2012. godine). Tadašnji glavni urednik Mladen Klemenčić desetogodišnju suradnju s Lovorkom ovako je sumirao: »Kolegica Lovorka Čoralić bila je zadužena za suradnju povjesničara, ponajprije onih iz sastava njezina matičnog Hrvatskog instituta za povijest, ali i iz drugih ustanova. Od njih smo redovito primali vrijedne priloge, a češće od ostalih surađivali su njezini institutski kolege Zlatko Matijević, Mario Jareb, Vladimir Geiger, Robert Skenderović, Gordan Ravančić, Stjepan Matković, Stanko Andrić i Mario Kevo, kao i brojni povjesničari iz drugih ustanova – Franjo Šanjek, Zoran Ladić, Ivica Zvonar, Damir Karbić, Ante Nazor, Lucija Benyovsky, Željko Holjevac, Mateo Bratanić, Castilia Grgin te Mirko Sardelić, autor posljednjeg priloga zaprimljenog u našem mandatu. Od povjesničara svakako još moram spomenuti i meni posebno dragoga kolegu Ljubu Antića, koji nam je u više navrata priredio vrlo stručne, ali i publicistički atraktivne priloge. (...) Radili smo u malobrojnom ali postojanom sastavu. Prvih osam godina imao sam tri suradnice. U osmišljavanju tema, pronalaženju suradnika i dogovaranju suradnje uz mene je bila povjesničarka Lovorka Čoralić. U svojem sada već prilično dugačkom radnom vijeku, pouzdaniju osobu od Lovorke nisam sreo. Svako toliko nas dvoje bi pretresli trenutačno stanje i napravili plan za nekoliko brojeva unaprijed. Te, obično višesatne razgovore najčešće smo vodili u mom uredu u Leksikografskom zavodu, ali i na drugim mjestima, primjerice u kafiću na Laništu, kultnoj konobi Hilton u Biogradu ili pak za vožnji Dalmatinom na relaciji Zagreb–Biograd, kojom smo stjecajem okolnosti više puta zajedno putovali« (»Deset godina Hrvatske revije«, Hrvatska revija X /2010/ 4).

Lovorka Čoralić prva je izvršila sve svoje zadatke na velikom Matičinu projektu, ali ujedno i najvećem hrvatskom historiografskom projektu od osamostaljenja Republike Hrvatske, »Povijest Hrvata« u sedam knjiga. I upravo je svezak koji je preuzela na sebe, okupila suradnike i pedantno uredila, prvi izišao iz tiska: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću (Zagreb: Matica hrvatska /Biblioteka Povijest Hrvata, sv. V/, 2013). Također je sudjelovala na znanstvenim skupovima i predstavljanjima različitih publikacija u Matici hrvatskoj, a upravo je i njezin posljednji javni nastup – samo pet dana prije iznenadne smrti – bio upravo u Matici hrvatskoj, u Dvorani Jure Petričevića, 9. ožujka 2026. prilikom predstavljanja dvaju izdanja Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj – dvobroja Kotorskoga zbornika i fotomonografije Tivatski spomenar.

Bez imalo sumnje može se konstatirati kako je Lovorka Čoralić bila najplodnija hrvatska povjesničarka. Više od tisuću bibliografskih jedinica dostatno svjedoče tomu kao i niz knjiga koje ovdje kronološkim redom popisujemo: Hrvati u procesima mletačke inkvizicije (Zagreb: Hrvatski institut za povijest /Biblioteka Hrvatska povjesnica. Monografije i studije III/15, Dom i svijet, 2001), Šibenčani u Mlecima (Šibenik: Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« /Knjižnica Faust/, 2003), Hrvatski prinosi mletačkoj kulturi. Odabrane teme (Zagreb: Dom i svijet /Biblioteka Povjesnica/, 2003), Kraljica mora s lagunarnih sprudova. Povijest Mletačke Republike (Samobor: Meridijani /Bibliotheca Historia Croatica, knj. 35/, 2004), Barani u Mlecima. Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice (Zagreb: Dom i svijet, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, 2006), Iz prošlosti Boke. Odabrane teme (Samobor: Meridijani, 2007), Odabrane teme iz povijesti albansko-hrvatskih odnosa u kasnom srednjem i ranom novom vijeku (Zagreb: Zajednica Albanaca grada Zagreba i Zagrebačke županije, Hrvatski institut za povijest, Albanisches Institut – St. Gallen, 2023) i Kapetani, pukovnici i crkveni dostojanstvenici. Odabrane teme iz povijesti Perasta (Perast: Gospa od Škrpjela /Biblioteka »Gospa od Škrpjela« – 84/, 2025).

Tu su i zasebne edicije kao Hrvatski tragovi u Mletcima (Zagreb: »Korabljica« – prinosi za povijest književnosti u Hrvata, Sekcija Društva hrvatskih književnika za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, god. XII, br. 8, 2002) i Hrvatska/Italija. Stoljetne veze: povijest, književnost i likovne umjetnosti (Croazia/Italia. I rapporti nei secoli: storia, letteratura, arti figurative) (dvojezično izdanje/Edizione bilingue, prir. Natka Badurina, u: Most/The bridge. A Journal of Croatian Literature, Biblioteka Relationes, Zagreb, 1997., poglavlja »Povijest«, str. 9–88/245–332 i bibliografija, str. 503–508).

Urednički i suurednički potpisuje: Povijest Hrvata, knj. II (Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata) (gl. ur. Mirko Valentić i Lovorka Čoralić, Zagreb: Školska knjiga, 2005), Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka (ur. Lovorka Čoralić i Slavko Slišković, Zagreb: Dominikanska naklada Istina /Dominikanska baština, knj. 6/ i Kršćanska sadašnjost /Analecta Croatica Christiana, sv. 40/, 2009), Hrvatsko-crnogorski dodiri / crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja. Zbornik radova (ur. Lovorka Čoralić, Zagreb: Hrvatski institut za povijest i Matica hrvatska, 2009) i Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara (ur. Lovorka Čoralić et al., Zagreb: Hrvatski institut za povijest /Biblioteka Hrvatska povjesnica. Monografije i studije III/70, 2016).

Za svoj rad dobila je (doduše) tek nekoliko nagrada. Tako je za svoju kapitalnu knjigu U gradu svetoga Marka. Povijest hrvatske zajednice u Mlecima dobila Nagradu Matice hrvatske za znanost (2001). Državna nagrada za znanost za 2007. godinu koju dodjeljuje Hrvatski sabor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa za znanstveno područje humanističkih znanosti (polje povijest, znanstvena grana hrvatska povijest) Lovorki Čoralić uručena je 2008. godine za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti za znanstveno djelo Iz prošlosti Boke. Odabrane teme (2007). U obrazloženju je navedeno kako je to »djelo velike znanstvene vrijednosti, a predstavlja i otkriva složenu ulogu autorice kao znanstveno utemeljene pronositeljice poruke o trajnosti snažnih korijena hrvatske opstojnosti i samobitnosti na istočnojadranskom pročelju Europe«. Najzad, zajedno s F. Novoselom bila je laureat Nagrade »Tadija Smičiklas« za objavljivanje arhivskoga gradiva Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu: Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. IV / Fontes spectantes historiam Adriatici orientalis priscae aetatis recentioris, vol. IV: Spisi zadarskoga bilježnika Franje Sorinija (1659. – 1662.) / Acta notarii Iadrensis Francisci Sorini (1659–1662) u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, njezinoj glasovitoj seriji »Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium« (2024). Tom je prigodom u obrazloženju istaknuto sljedeće: »S obzirom na karakter i raznovrsnost objavljenih isprava, knjiga priređenoga gradiva dr. sc. Lovorke Čoralić i dr. sc. Filipa Novosela, iskusnih i već dokazanih znanstvenika u priređivačkoj djelatnosti izvornoga gradiva ranoga novog vijeka, čini prvorazredni povijesni izvor za razmatranje društvenih diferencijacija, gospodarskih interakcija, ali i uopće svakodnevnoga života u Zadru i njegovu okruženju sredinom 17. stoljeća. Budući da se djelovanje zadarskoga bilježnika Franje Sorinija većim dijelom protezalo unutar trajanja Kandijskoga rata, ovaj pothvat priređivanja izvornoga arhivskog gradiva zasigurno će biti od koristi istraživačima najrazličitijih aspekata povijesti dalmatinskih komuna unutar navedenoga razdob­lja. Budući da su priređivači osobitu pozornost pri prijepisu isprava posvetili očuvanju izvornosti rukopisa, priredili su kvalitetan materijal i za proučavanje talijanskoga jezika (napose mletačkoga dijalekta) stručnjacima i istraživačima zainteresiranima za problematiku s područja lingvistike, filologije i paleografije. Navedeno u potpunosti ukazuje i na interdisciplinarne potencijale ove knjige za proučavanje turbulentnog i kompleksnog 17. stoljeća na istočnojadranskom prostoru«.

Posmrtno joj je objavljena knjiga, također u suradnji s Filipom Novoselom, Gradivo za povijest istočnoga Jadrana u ranom novom vijeku, sv. V / Fontes spectantes historiam Adriatici orientalis priscae aetatis recentioris, vol. V: Spisi zadarskoga bilježnika Franje Sorinija (1662. – 1670.) / Acta notarii Iadrensis Francisci Sorini (1662–1670) u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026). Kao i u primjeru te knjige, tako će nas još godinama brojni njezini radovi – iako nije više s nama – iznenađivati te obogaćivati naše spoznaje minulih vremena.

Hvala Lovorki Čoralić na svemu što je učinila za hrvatsku historiografiju i humanistiku, za hrvatsku povijesnu znanost, kojoj je bila u potpunosti posvećena do kraja svoga života.

-

Tomislav Galović, povjesničar-medievist, redoviti profesor i predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član suradnik Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istražuje hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu povijest i pomoćne povijesne znanosti. Posebno proučava latinsku i hrvatsku glagoljičnu, ćiriličnu i latiničnu pisanu kulturu, fenomen glagoljaštva i povijest otoka Krka. Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Član Glavnog odbora i pročelnik Odjela za povijest Matice hrvatske te član uredništva časopisa Hrvatska revija.