Književnica i putnica

Biserka Goleš Glasnović rođena je 10. travnja 1958. u Novom Mestu. Živi i radi u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je jugoslavenske jezike i književnosti. Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatsko-ukrajinskog društva, Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Matice hrvatske i Udruge AMACIZ (Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkog studija Sveučilišta u Zagrebu).

Od 2000. objavljuje poeziju, prozu, putopise, kritiku i eseje. Objavila je zbirke pjesama Priětelnice moe, Sasvim blizu, Može i bez naslova, Tihe koja se ne dvoumi i Poštovani gospodine Abélard, knjige putopisa Pun ruksak oblutaka i Karpatski listići, knjige kritika i eseja Lusteri i knjige i Čitanje udvoje – osvrti i osvjetljenja te slikovnicu Ružna Toja.

Urednica je nekoliko knjiga, monografija i zbornika, od kojih ističem knjigu o splitskom pjesniku, putopiscu i kritičaru Veljku Vučetiću: Veljko Vučetić: pjesnik i mistik (urednica knjige zajedno s Hrvojem Čulićem). S književnikom Tomislavom Domovićem priredila je antologiju hrvatske antiratne poezije Cvrčci u trubi. Uredila je i knjigu pisama-eseja o poljskoj književnosti Dopisivanje iz dvaju gradova. Riječ je o dopisivanju srpskog prevoditelja s poljskog jezika i esejista Petra Vujičića i hrvatskog pjesnika i esejista Hrvoja Čulića. Dopisivanje iz dvaju gradova se nastavlja između Goleš Glasnović i polonistice Rajčić, učenice Petra Vujičića, prevoditeljice s poljskog jezika i esejistice. Pošto je objavila osvrte na nekoliko zbirki pjesama suvremenih pjesnikinja Ewe Lipske i Ewe Sonenberg, na Galicijske priče Andrzeja Stasiuka, posvećuje se izabranicama Adama Zagajewskog te dnevnicima Witolda Gombrowicza. U Europskom glasniku objavljuje opsežan esej Poljski duhovni krajolici o poljskoj kulturnoj antropologiji. Istraživanje poljske književnosti proširuje se suradnjom s poljskim književnikom, prevoditeljem i jezikoslovcem Gregorzom Walczakom, koji prevodi njezine pjesme i pjesme hrvatskih autora na poljski te ih predstavlja na festivalu slavenske poezije u Varšavi 2022. godine (XV. Festiwal Poezji Sƚovianskiej, Bemowskie Centrum Kultury, Warszava).

Zanimanje za slavenske jezike, književnost, umjetnost, povijest i običaje nastavlja se nakon putovanja Ukrajinom 2017. U zbirci putopisa Karpatski listići objavljuje zapise o hrvatsko-ukrajinskim jezičnim, povijesnim i etnografskim vezama. U Stiljskom, četrdesetak kilometara udaljenom od Lviva, upoznaje ukrajinskog arheologa i pisca Oresta Korčinskog, inicijatora i ravnatelja arheološkog parka Stiljsko gorodište, grad Bijelih Hrvata (od 8. do 10. st.). Na njezinu inicijativu 2019. Orest Korčinski dolazi u Zagreb održati predavanje o srednjovjekovnom gradu Stiljsko, koji je bio, prema njegovim istraživanjima, prijestolnica Bijelih Hrvata. Istražuje slavensku mitologiju putujući Češkom, istočnonjemačkim Lužicama, Pomeranijom sve do mitskog otoka Rujana, najsjevernijega njemačkog otoka u Baltičkom moru, na kojem su sačuvani ostatci slavenskoga hrama i Sventovitov kamen iz 12. stoljeća. U Lužicama upoznaje promotora lužičkog ili vendskog jezika Lucijana Kaulfürsta, s kojim nastavlja suradnju u proučavanju gornjolužičkog i donjolužičkog jezika, povijesti, običaja i mitologije.

Posvećena je i nacionalnim manjinama unutar Hrvatske kao i hrvatskim manjinama u Srbiji, Mađarskoj i Austriji. Janjevo je posjetila 2012. radeći s djecom u projektu Dani janjevačke riječi te vodeći likovne i literarne radionice. U Subotici sudjeluje (2021. i 2023) na stručno-znanstvenim skupovima te istražuje jezik i povijest vojvođanskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca). Na međunarodnim književnim skupovima u Koljnofu sudjeluje predstavljajući svoju poeziju i osvrte na druge autore. Istražuje povijest, jezik i običaje gradišćanskih Hrvata te o tim temama objavljuje putopis u Hrvatskoj reviji. Sudjeluje i na susretima Grgurovi hukovi u Ravnom u Bosni i Hercegovini. Kao pjesnikinja i putopiskinja bilježi povijest i baštinu istočne Hercegovine u putopisu Kamiki i sinjevina.

Javlja se i osvrtima na likovna djela, a u mnogim njezinim putopisima, kao esejistički fragmenti, uključeni su i likovnost i povijest umjetnosti. Predromanika u putopisima o Dalmaciji, ruralna arhitektura u putopisima o Ukrajini, stvaralaštvo Salvadora Dalija u povodu posjeta njegovu muzeju u St. Petersburgu na Floridi, ogledi o bretonskim, lužičkim, švedskim, estonskim slikarima, o armenskoj četvrti u Lvivu (katedrala i hačkari), o historicizmu u Pešti, o gotičkim katedralama u Češkoj, o islandskim slikarima, kiparima i raznolikosti nordijskog dizajna ...

Učestalo predstavlja druge autore i objavljuje osvrte na njihova djela. Piše eseje i kritike o klasicima hrvatske, poljske, njemačke, američke i francuske književnosti. Kako je o Poljacima bilo već riječi, navodimo hrvatske autore (Vladimir Nazor, Miroslav Krleža, Ivana Brlić Mažuranić, Fran Krsto Frankopan, Milan Begović, Boro Pavlović, Kruno Quien...), njemačke (Gottfried Benn, Ernst Jandl, Christoph Meckel...), francuske (Francis Ponge, Blaise Cendrars, Pierre Reverdy, André du Bouchet, Eugen Guillèvic...), američke (John Ashbery, Allen Ginsberg, Theodor Roethke...).

Iz kritičkih osvrta na suvremene hrvatske književnike, među stotinjak bibliografskih jedinica, valja izdvojiti kritike o stvaralaštvu Zvonimira Mrkonjića, Tonka Maroevića, Seada Begovića, Miroslava Kirina, Borisa Vrge, Tomislava Domovića... Sudjeluje na znanstvenom kolokviju u povodu 85. obljetnice Zvonimira Mrkonjića radom Kritička točka Zvonimira Mrkonjića – kao uzor, o njegovu kritičarskom i esejističkom radu (2024).

Pjesme, putopise, priče, osvrte i eseje objavljuje na Trećem programu Hrvatskog radija, u časopisima za književnost i kulturu (Europski glasnik, Mogućnosti, Dubrovnik, Riječi, Kaj, Kolo, Republika, Književna republika, Forum, Hrvatska revija, Poezija, Kupa, Književnost i dijete, Književna Rijeka, Nova Istra, Književna riječ, Vijenac...) te na književnim portalima.

Pjesme su joj uvrštene u antologije i zbornike, a osvrti na njezino stvaralaštvo u različite kritičarske izbore.

Dobitnica je desetak nagrada za putopise, kratku priču i eseje.