Hrvatska revija 3, 2024

Uvodna riječ

Uvodna riječ urednice

Mirjana Polić Bobić Glavna urednica

Uvodna riječ

Poštovani čitatelji Hrvatske revije,

Pred vama je treći ovogodišnji broj časopisa. Temom broja i ovoga smo puta zadrli dublje u prošlost. Naime, donosimo nekoliko tekstova o Hrvatima koji su u zadnja četiri stoljeća istraživali udaljene krajeve Zemlje, uglavnom u okviru velikih projekata osvajanja neeuropskih prostranstava koje su u prošlosti vodile jake zapadnoeuropske države. Ta su istraživanja uvijek urađala neizbježivim, često konfliktnim dodirima kultura koje su se, personificirane u istraživačima i domorodcima istraživanih krajeva, pritom upoznavale i stvarale predodžbe i odnose koji su ostavili traga u svijetu do današnjeg dana. Držali smo da je dobro podsjetiti na majušni, ali postojeći hrvatski odsječak u tom kolopletu tijeka svjetske povijesti. Urednik teme broja je Zdeslav Španiček.

Nastavljamo s malom serijom o Marku Maruliću u povodu petstote obljetnice njegova preminuća. U ovome broju riječ je o Marulićevu djelu kao nadahnuću glazbenoj umjetnosti. Rijetko imamo priloge iz pravnih znanosti: u ovom broju sa zadovoljstvom nadoknađujemo taj manjak stručnim prikazom 1848. godine u Hrvatskoj kao početka uspostavljanja posebnoga pravnog poretka i ponovnog priključenja europskoj (rimskoj) pravnoj tradiciji. U rubrici Descriptio Croatiae donosimo prikaz poklonaca i studenaca u Baranji, a uvodimo i novu rubriku, Nepoznata Europa, u kojoj je riječ o Hrvatskoj bliskome dijelu Italije koji je bio poprište jednoga od strašnih srazova u Velikom ratu i stoga treba biti zanimljiv i nama. Čak tri teksta obrađuju baštinu – dva su o nedavno obnovljenom i otvorenom Hrvatskom domu u Splitu, a jedan govori o zapostavljenoj maloj povijesti Zagreba i urbanoga života u nas općenito predstavljajući nekad poznati fotografski atelijer u zagrebačkoj Ilici. Osim »Uglazbljenog Marulića« donosimo još jednu temu iz glazbenog života: naime, prikaz i analizu strane glazbene kritike o najvažnijim hrvatskim operama. U rubrici Neobjavljena hrvatska književnost donosimo drugi dio putopisa u Málagu, rodni grad Pabla Picassa, iz pera Tomislava Marijana Bilosnića. Na kraju su dva prikaza izložaba: nedavna izložba Zvonimira Mihanovića u Splitu te posebno vrijedna izložba radova šibenskoga renesansnoga gravera Fortezze, razasutih po cijeloj Europi, koja još traje u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

Za uredništvo Hrvatske revije,

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica

Hrvatska revija 3, 2024

3, 2024

Klikni za povratak