Tomislav Marijan Bilosnić

Tomislav Marijan Bilosnić (1947) ugledni je hrvatski književnik, slikar i novinar. U hrvatskom književnom kanonu prepoznatljiv je po svom pjesničkom opusu. U književnosti se javio potkraj 60-ih godina prošloga stoljeća te je tijekom višedesetljetnoga književnog djelovanja stvorio autentičan književni izraz. Djelujući izvan pomodnih književnih struja, ali i dominantnih umjetničkih škola, Bilosnić se i formalno i tematski otvarao bogatstvu književnih žanrova i motivskih poticaja. Njegova je umjetnička originalnost došla do izražaja u posljednjim desetljećima kada je inozemna književna kritika upozorila na visoke umjetničke dosege njegova pjesništva, a s obzirom na to da su njegove pjesničke zbirke Tigar, Afrika, Havana blues, Odisej u prepjevima objavljene na engleskom, španjolskom, njemačkom, rumunjskom, mađarskom, albanskom, talijanskom, kao i na nekim drugim stranim jezicima kod inozemnih nakladnika. Uz poeziju Tomislav Marijan Bilosnić piše prozu, dječju književnost, publicistiku, te konačno i putopis. Kako je njegova pjesnička poetika često usmjerena na teme (s) putovanja, bilo imaginarno-simboličkog (npr. Tigar, Afrika, Odisejeve pjesme, Odisej) ili stvarnog i proživljenog (Vrt, Havana blues, Naranče Federica Garcie Lorce, Vidio sam Borgesove oči), taj arhetipski kompleks traganja za spoznajom i mistikom apsolutne ljubavi svoje mjesto pronalazi i u njegovoj putopisnoj prozi.

Tomislav Marijan Bilosnić

Dosada je Bilosnić objavio desetak putopisnih knjiga, među kojima se posebice izdvajaju Put u Casablancu (pisan u formi brodskog dnevnika), Mediteranski putopis, Put u Europu, Put u Uzbekistan i Put u Havanu. Već godinama Tomislav Marijan Bilosnić svojim putopisima sudjeluje na svojevrsnom festivalu hrvatske putopisne književnosti – Danima Franje Horvata Kiša u Loboru – i ondje su njegovi putopisi često nagrađivani i hvaljeni kao primjer putopisne izazovnosti i zanimljivosti ujedinjene s lirskim zapažanjima pjesničkoga oka. U tom je smislu Ivo Kalinski i zapazio: »Bilosnić je vrhunski majstor putopisnog štiva. Provjeren virtuoz jezika. Poznato je da njegova putopisna zapažanja, lutanje svijetom prenesena na papir, oduvijek emotivno dišu koliko suvremenošću toliko provjerenim povijesnim reminiscencijama«. U takvu vrstu putopisne poetike uklapaju se zasigurno i njegovi najsvježiji putopisi iz španjolske pokrajine Andaluzije, pokrajine koja sva diše lirikom, povijesnom strašću, drevnim mediteranskim kozmopolitskim mentalitetom. Njegovi putopisi iz Málage stoga nisu tek prikaz njezina prostora i povijesti, oni su lirski, putopisni eseji o Málagi kao prostoru vrenja umjetnosti. Autorov put u Málagu iniciran je njegovom željom da posjeti i doživi grad velikog Pabla Picassa, najvećeg umjetnika 20. stoljeća, i kako svjedoči, svoga životnog i stvaralačkog uzora. Doživjeti prostor Picassova erosa, osjetiti geometriju sunca na trgu pod prozorom njegove rodne kuće, proniknuti u raster njegove obiteljske povijesti – to je nit vodilja Bilosnićeva putopisa. U tom se smislu putopisi o Málagi čitaju kao eseji o Pablu Picassu, rasprave o umjetnosti. Kolikogod putopis kao žanr bio određen svojom publicističkom i popularnom dimenzijom, takav tip pisanja tu uvijek zanimljivu formu nadograđuje dubinom pjesničkoga doživljaja svijeta. Danas kada je većina informacija o nekom prostoru dostupna u nezamislivoj brzini, pa putopisne bedekere zamjenjuju internetske baze podataka i blogovi, književni putopis još uvijek nadopunjuje otvorenu nišu doživljaja prostora kroz osjetila tijela i treperenje emocija. Putopisi poput ovoga Bilosnićeva iz Málage, privlače i uvlače čitatelja u prostor putovanja otvarajući dodatne pretince njegove umjetničke imaginacije.n

---

Davor Šalat novinar je Hrvatskoga radija, pjesnik i esejist, antologičar i urednik književnih časopisa i monografskih izdanja o književnosti i kulturi. Preveden je na više svjetskih jezika. Prevoditelj je klasika španjolske poezije XX. stoljeća.