Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

ovu godinu u Reviji smo odlučili početi raspravom o hrvatskom prostoru, odnosno o Deklaraciji o hrvatskom prostoru koju su prije godinu dana donijeli i hrvatskoj javnosti podastrli članovi Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti. U uvodu naći ćete osnovne podatke o Deklaraciji i samom tematu. U ovome broju otvaramo mali niz priloga o Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, o petstotoj obljetnici njegova preminuća, uvodnim tekstom Dina Milinovića, kao i prikazom knjige Dina Demichelija o Maruliću kao arheologu i epigrafičaru, iz pera Bratislava Lučina. Nizom o Maruliću Revija daje svoj skromni obol Marulićevoj godini, jednako kao što je lani, 2023., dala obol obilježavanju dvjestote obljetnice rođenja Ante Starčevića. Lani smo obilježili i stotinu četrdesetu obljetnicu rođenja Ivana Meštrovića, što smo popratili prikazima izložbi priređenih u čast najvećemu hrvatskom kiparu. Taj niz završava u ovom broju, tekstom Dalibora Prančevića o velikoj prošlogodišnjoj izložbi njegovih djela u Gradskoj galeriji u Pragu.

U cjelini ovaj broj je najvećim dijelom okrenut hrvatskom prostoru: Rahela Jurković piše o kulturnoj baštini otoka Pašmana, Julija Lozzi Barković o zgradi Hrvatskoga kulturnog doma na Sušaku, intrigantnom slijedu zamisli o njegovoj izvedbi i mijenama koje je doživljavao, a Petar Šimunić prikazuje drugu knjigu Velike geografije Hrvatske, kapitalnog djela koje nastaje pod uredničkom palicom Damira Magaša.

Tu je i nekoliko drugih tema. Posebno je vrijedan prilog Marijana Lipovca o govoru Jana Husa, dekana tadašnjega Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Brnu, na promociji svojega studenta Martina iz Križevaca. Sam Husov govor prevela je nedavno preminula profesorica Dubravka Dorotić Sesar, suradnica emigrantske i »domovinske« Revije, velika hrvatska slavistica i neprežaljena prijateljica. Makedonski jezikoslovac Ljudmil Spasov prisjeća se prijateljevanja s prerano preminulim zaslužnim hrvatskim kroatistom Markom Samardžijom i jezičnih rasprava zahvaljujući kojima je formirao stav o hrvatskom jeziku. Zahvaljujemo profesoru Spasovu na ovom svojevrsnom In memoriam za Marka Samardžiju. Biserka Glasnović Goleš prikazala je Koljnof, mjesto međunarodnih književnih susreta u mađarskom dijelu Gradišća. Osim prikaza Meštrovićeve izložbe, tu je još jedan likovni prilog: Anđelko Mihanović predstavlja izložbu Vice Tomasovića Ambis, održanu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Na kraju Revije naći ćete razmišljanja Daniela Bučana o smrti, zabilježena i posvećena njegovu prijatelju, a velikom hrvatskom pjesniku Danijelu Dragojeviću. U nastavku, Željko Brguljan se oprašta od Vesne Sokolić, autorice sjajnoga slikarskog opusa. Oproštaje smo smjestili na kraj broja: čini nam se da su pokojnici ondje mirniji nego u šarenilu aktualnih tema.

Ovoga puta nakon dugogodišnjega stalnog objavljivanja neobjavljene hrvatske književnosti, najčešće fragmenata djela u nastajanju, ne donosimo tu rubriku. Neka se pera odmore!

S poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica