Spoznaja o prostoru bitna je za opstojnost i prosperitet naroda

U sklopu prošlogodišnjeg Interlibera (početkom studenog 2023) predstavljena je javnosti i 2. knjiga monografskog sklopa Velike geografije Hrvatske (4. po redu izlaska iz tiska), koja nosi naslov: Fizička geografija Hrvatske – prirodno-geografska osnova razvoja. Riječ je o monografiji koja pripada višesveščanom projektu naslovljenom Velika geografija Hrvatske koji je obujmom i količinom znanstveno provjerene i potvrđene građe o prostoru Hrvatske gotovo enciklopedijska cjelina od 7 knjiga. U njoj 40-ak autora na više tisuća stranica donosi najnovije znanstvene činjenice o prirodnim i društvenim geografskim sastavnicama prostora Republike Hrvatske kao osnovi uvjetno-homogene i nodalno-funkcionalne regionalizacije Hrvatske te povijesno-zemljopisnim okolnostima opstanka i razvoja. Knjiga je objavljena u izdanju Sveučilišta u Zadru (Odjel za geografiju) i Školske knjige d. d., Zagreb.

Velika geografija Hrvatske kapitalni je izdavački opus hrvatske geografije (i srodnih znanstvenih disciplina) koji se bavi prostorom Hrvatske, odnosno pojedinim njegovim prirodno-zemljopisnim sastavnicama poput reljefa, voda, klime, tla, biljnog i životinjskog svijeta, ali i stanovništvom, naseljima, gospodarstvom, infrastrukturom, regionalizacijom te povijesno-zemljopisnim okolnostima razvoja koje su oblikovale sliku prostora kakvog danas vidimo i u kojem živimo. Riječ je o znatno proširenoj istraživačkoj koncepciji Geografije Hrvatske, monografije koju je prof. dr. sc. Damir Magaš napisao i objavio 2013. godine (2015. ažurirana i dopunjena inačica na engleskom jeziku), gotovo 40 godina od objave posljednje sveobuhvatne Geografije SR Hrvatske (I–VII), objavljene sredinom sedamdesetih godina 20. st.

Istraživanje prostora u geografiji uključuje razumijevanje odnosa i procesa u njemu, promjena koje se zbivaju na različitim razinama (lokalnoj, regionalnoj, globalnoj) te utjecaja ljudskih djelatnosti na okoliš. Osim toga, geografija također ispituje kako ljudi percipiraju, vrednuju i mijenjaju prostor te kako on utječe na društva i zajednice. Budući da je prostor složen, a međuovisnost njegovih sastavnica još složenija, potrebno je pristupiti istraživanju (i razumijevanju) prostora interdisciplinarno. Upravo ta interdisciplinarnost dolazi do izražaja u geografskim istraživanjima, pa je vrlo zastupljena (tematski i prema broju suradnika) i u opusu Velike geografije Hrvatske.

Druga knjiga Velike geografije Hrvatske bavi se prirodnim (fizičkim) sastavnicama i odrednicama prostora Hrvatske na više od 700 stranica. Poglavlja su strukturirana jasno i pregledno te u skladu s pravilima geografske struke. Naslovi pojedinih cjelina su: Reljef Hrvatske – osnovna obilježja i značenje za društveni i gospodarski život; Klima Hrvatske; Vode (hidrogeografska obilježja) Hrvatske; Tla (pedosfera) Republike Hrvatske; Biljni pokrov i životinjski svijet (biogeografska obilježja) Hrvatske. Ta glavna poglavlja sastoje se i od brojnih potpoglavlja, koja iscrpno i argumentirano vode čitatelja kroz složenu prirodno-zemljopisnu problematiku prostora Hrvatske. Na kraju monografije je i abecedno Kazalo zemljopisnih imena s više od 10.000 pojmova koje omogućava njihovo brzo pronalaženje i olakšava čitatelju korištenje građe iznesene u knjizi. Nakon pojedinih cjelina naveden je i popis korištene literature koji zainteresiranim čitateljima može poslužiti za daljnje produbljivanje i istraživanje spoznaja iznesenih u tekstu. U tom smislu valja spomenuti da suautori navode ukupno oko 1000 bibliografskih referenci, koje upućuju na daljnje izvore geografskih (i srodnih) spoznaja o prostoru suvremene Hrvatske koje su objavljivane u znanstvenim časopisima, monografijama, zbornicima radova, elaboratima itd.

O ozbiljnosti i sveobuhvatnosti obrađene tematike svjedoči i izbor suradnika koji su radili na 2. knjizi Velike geografije Hrvatske: Damir Magaš (profesor emeritus Sveučilišta u Zadru, redoviti profesor u trajnom zvanju, glavni urednik), Mladen Juračić (akademik HAZU, redoviti profesor u trajnom zvanju s PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, u mirovini), Josip Halamić (znanstveni savjetnik u trajnom zvanju s Hrvatskoga geološkog instituta), Neven Bočić (redoviti profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Sanja Faivre (redovita profesorica u trajnom zvanju na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Nina Lončar (redovita profesorica na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru), Petra Kovač Konrad (znanstvenica iz Dinaric Hub d. o. o.), Anita Filipčić (redovita profesorica na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Mirko Orlić (akademik HAZU, redoviti profesor u trajnom zvanju na Geofizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Danijel Orešić (redoviti profesor na Geografskom odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Ivan Čanjevac (izvanredni profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu), Stjepan Husnjak (redoviti profesor u trajnom zvanju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), Ferdo Bašić (akademik HAZU, profesor emeritus s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Renata Šoštarić (izvanredna profesorica na Biološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu) i Ivančica Ternjej (redovita profesorica u trajnom zvanju na Biološkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu). Toliki broj suradnika, koji dolaze iz različitih znanstvenih disciplina, zahtijevao je i velike napore u metodološkom usklađivanju građe, što je u ovoj knjizi (kao i trima dosad tiskanim iz monografskog sklopa) uspješno odrađeno, tako da čitatelj na vrlo jednostavan način prelazi iz jednoga tematskog područja u drugo. Uz glavnog urednika knjigu je tehnički uređivala i Snježana Bakarić Palička, prof., kazalo je izradila Kata Magaš, prof., a eminentni geografi prof. dr. sc. Josip Faričić, akademik prof. dr. sc. Dragutin Feletar i prof. dr. sc. Sanja Lozić su je recenzirali.

Autori se koriste jasnim i lako razumljivim izričajem, čime je čitateljima olakšano praćenje složenih geografskih pojava i procesa. Izdanje je vrlo bogato opremljeno grafičkim prilozima u boji koji ilustriraju i dopunjuju tekstualnu građu. Zemljovidi, snimke, grafikoni i crteži dodatno obogaćuju tekst, čineći ga pristupačnim i privlačnim ne samo stručnjacima nego i širem čitateljstvu. U monografiji su predstavljeni 91 opći ili tematski zemljovid, 674 veće ili manje fotografije u boji, 106 raznih grafikona i skica u boji te 15 tablica.

Prva cjelina nosi naslov Reljef Hrvatske – osnovna obilježja i značenje za društveni i gospodarski život. U sklopu tog poglavlja autori objašnjavaju geološka obilježja panonsko-peripanonskog i dinaridsko-jadranskog prostora, i to po geološkim razdobljima od nastanka Zemlje (proterozoik) do današnjih dana (antropogen). Dalje su, osim seizmoloških pojava, elaborirana složena geomorfološka obilježja Hrvatske, s iscrpnim pregledom osnovnih oblika reljefa, s tim da su, uz različite tipove zastupljene na kopnu i priobalju, izdvojena geomorfološka obilježja hrvatske jadranske obale, odnosno hrvatskoga jadranskog podmorja i priobalja. Obrađeni su i speleološki objekti na kopnu i u podmorju, a poglavlje završava povezivanjem geomorfoloških obilježja prostora i gospodarstva.

U drugom poglavlju, Klima Hrvatske, objašnjeni su temeljni klimatski elementi i klimatski modifikatori koji djeluju na oblikovanje klimatskih obilježja Hrvatske, koja izravno (i neizravno) utječu na životne prilike i gospodarske djelatnosti u prostoru. U poglavlju je predstavljen i pregled klimatske regionalizacije Hrvatske prema Köppenu.

Treće poglavlje Fizičke geografije Hrvatske, pod naslovom Vode (hidrogeografska obilježja) Hrvatske, razmatra vodna bogatstva zemlje. U tom smislu iznesen je pregled Jadranskog mora, kao prvorazredne prirodno-zemljopisne sastavnice i »sudbinski važnog dijela hrvatskog teritorija«, u kojem se razmatraju zemljopisni položaj, obuhvat i osnovna obilježja Jadranskog mora uz objašnjenja njegovih osnovnih fizičkih i biogeografskih svojstava. Posebno su obrađene vode dunavskog porječja i slijeva Jadranskog mora na kopnu (rijeke, potoci, slatkovodna jezera, lokve). One u sklopu hidrografske mreže Hrvatske čine bogatstvo i prvorazrednu osnovu razvoja ove zemlje, koja je količinom i kakvoćom prirodne pitke vode u vrhu europskih zemalja i čiji je značaj za vodoopskrbu stanovništva i proizvodnju hidroenergije od nemjerljiva značenja.

Tla (pedosfera) Republike Hrvatske četvrto je poglavlje ove knjige. U njemu suautori iznose znanstvene spoznaje o prvorazrednom prirodnom bogatstvu i osnovnom okviru proizvodnje hrane – tlu. Uz iscrpan pregled sistematike tala Hrvatske, s razradom osnovnih tipova tala koja čine pedološku osnovu zemlje, izneseni su pedogeografija i regionalizacija tala, odnosno raspored pojedinih tipova tala u hrvatskom prostoru. Na kraju cjeline autori upozoravaju na oštećenja tala i mogućnosti njihove zaštite od prirodnih i sve učestalijih antropogenih utjecaja.

Pretposljednje poglavlje knjige, naslovljeno Biljni pokrov i životinjski svijet (biogeografska obilježja) Hrvatske prije završnog Zaključka, donosi suautorski pregled raznovrsnosti živog svijeta Hrvatske (fitogeografski i zoogeografski), njegov prostorni raspored i regionalizaciju. Bogatstvo i raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u Hrvatskoj proizlaze iz prožimanja različitih prirodno-zemljopisnih značajki na razmjerno malom prostoru. Stoga, biogeografski, hrvatska flora i fauna bitno pridonose ukupnom svjetskom biljnom i životinjskom fondu brojnim specifičnim i endemskim (i stenoendemskim) vrstama.

Velika geografija Hrvatske – knjiga 2. nezaobilazno je štivo za sve one koji žele dublje razumjeti i proniknuti u prirodno-zemljopisne sastavnice suvremene Hrvatske i u procese kojima one oblikuju i utječu na razvoj zemlje. Ovo opsežno djelo dragocjen je znanstveni, stručni, ali i popularan prinos ponajprije geografima i stručnjacima srodnih disciplina, studentima geografije, ali i svim ljubiteljima zemljopisa. Ujedno, ova knjiga poslužit će i stručnjacima brojnih drugih znanstvenih disciplina poput geologije, geomorfologije, geoekologije, klimatologije, hidrologije (i hidrogeografije), pedologije (i pedogeografije), biologije (i biogeografije), odnosno botanike (i fitogeografije) i zoologije (i zoogeografije) itd., u razumijevanju i proučavanju prirodno-zemljopisnih sastavnica i procesa u prostoru Hrvatske te njihova utjecaja na opstanak i društveno-gospodarski razvoj. Knjiga Fizička geografija Hrvatske – prirodno-geografska osnova razvoja nezaobilazan je izvor građe i za nastavu ponajprije regionalne geografije Hrvatske, ali i drugih predmeta (ekogeografije, geomorfologije, pedogeografije, hidrogeografije, oceanografije, klimatologije i dr.) na hrvatskim visokim učilištima, a studentima i poslijediplomandima iscrpno gradivo za razmatranje kompleksnih odnosa u prirodno-zemljopisnoj osnovi prostora Hrvatske.

Vjerujemo da će se ova knjiga naći na mnogim policama kućnih knjižnica osoba i obitelji koje zanima prostor Domovine, čije je poznavanje od prvorazredne vrijednosti kao i poznavanje vlastite prošlosti, jezika, kulture, identiteta u ovim modernim vremenima bremenitim raznovrsnim izazovima.

Nikola Šimunić, demograf i geograf. Uži znanstveni interesi su mu demografija, GIS analize, regionalna geografija, prostorno uređenje, digitalna kartografija i dr. Znanstveni je suradnik u Institutu za istraživanje migracija u Zagrebu. Suurednik je knjige Koga (p)održava održivi razvoj?, IDZ Ivo Pilar, Zagreb (2017).