Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

tema ovoga broja Revije je Salona: vrijedni nalazi koji su se pojavili pri novim iskapanjima na tom najvećem arheološkom lokalitetu u nas, pogledi u povijest solinskih iskapanja te odnos prema ukupnoj baštini Salone. U rubrici Obljetnice donosimo treći prilog o Ocu Domovine Anti Starčeviću u dvjestotoj obljetnici rođenja, ovoga puta o stavu Mihovila Pavlinovića prema Starčevićevu nauku. U istoj je rubrici i kolaž priloga o Zdravku Dučmeliću, hrvatsko-argentinskom slikaru (kako je sam sebe određivao) rođenom 1923. u Vinkovcima, a umrlom 1989. u Buenos Airesu u Argentini. Dučmelić nije stručno obrađivan od hrvatske likovne kritike ili povjesničara umjetnosti pa smo prilog o njemu sastavili od dvaju tekstova odavno objavljenih u Reviji (autori su Branko Kadić i Viktor Vida) i dvaju suvremenih priloga uz opsežne citate iz Dučmelićevih rijetkih intervjua. Zbog zaštićenih autorskih prava ne donosimo fotografije njegovih slika, nego tek dviju naslovnica koje je oslikao, ali donosimo neke od Dučmelićevih crteža iz Revije, koju je ilustrirao od početaka obnovljene Revije 1953. do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća. Emilio Marin, bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici, ispisao je za Reviju svoja sjećanja na rimske godine u vrijeme Benedikta XVI.; zahvaljujući prilogu Ivane Tomas o benediktinskom samostanu na Mljetu u ovom broju možemo ponovno aktivirati ponešto zapostavljenu rubriku Descriptio Croatiae. Iz neobjavljene književnosti ovoga puta donosimo fragment romana u nastanku Marka Gregura. Donosimo čak sedam prikaza; dva prikaza vrlo različitih izložaba (suvremeno slikarstvo i industrijska baština), četiri prikaza nacionalno doista važnih izdanja o našoj umjetničkoj baštini te prikaz jedne zbirke pjesama.

S poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica