Uvodna riječ

Poštovani čitatelji,

tema ovoga broja je deseta obljetnica pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Priključili smo se razmišljanjima o tome što nam je donijelo članstvo u Europskoj uniji s četiri nova, izazovna teksta. Oni obrađuju neka od najvažnijih pitanja koja se postavljaju u Hrvatskoj danas. Premda je život Hrvatske i u Hrvatskoj ulaskom u EU donio mnoge prednosti i otvorio mnoge mogućnosti – sjetimo se samo mogućnosti koje je pružio hrvatskim studentima – držali smo da je Revijina dužnost izmaknuti se iz domašaja slavljeničkih tonova (koji su očekivani i dobrodošli) i usmjeriti pozornost na neka od osnovnih pitanja hrvatske stvarnosti danas. Držimo da se pitanja koja su ovdje obrađena u javnosti često površno zahvaćaju pa smo – kao i uvijek – zamolili četvoricu stručnjaka i dobrih poznavatelja europskih i hrvatskih prilika da ih kritički obrade. Ovo uredništvo time nipošto ne želi »vući« prema euroskepticizmu, a još manje neizravno zazivati nekadašnje okvire u kojima smo u Hrvatskoj živjeli. Ono je europski nastrojeno, a strani su mu recentni čeznutljivi pogledi u »regiju« kao navodni prirodni habitat ovoga naroda i njegove kulture, koji se uglavnom temelje na nedostatku kulturne širine i filološkog obrazovanja njegovih zastupnika. Međutim, držimo da je ovo trenutak za propitivanje naših vlastitih postignuća i snalaženja u europskom okviru koji smo mukotrpno izborili, kao i za zauzimanje stava o nama samima u njemu.

U ostalim rubrikama naći ćete, kao i obično, nekoliko tema iz hrvatske kulture (retrospektivna izložba Otona Ivekovića, Rogićev opširni prikaz Zidićevih recentnih knjiga), iz znanosti (Sedmakov tekst o igri i razvoju mozga, prikaz grupe autora o sveučilištu kao generatoru tehnološkog razvoja), iz povijesti, gdje nastavljamo niz o Anti Starčeviću u povodu 200. obljetnice rođenja Oca Domovine, iz povijesti Hrvatske revije. Tu je i naša stalna rubrika »Neobjavljena hrvatska književnost«, s interkontinentalnim pjesničkim dopisivanjem između Miroslava Mićanovića i Branka Čegeca, kao i prikazi izložaba, glazbenih priredaba i novih knjiga, koji su nam se učinili posebno zanimljivim. S ovim brojem otvaramo novu rubriku, nazvanu »Revijin izlog«, koja će povremeno predstaviti književno i umjetničko stvaralaštvo vrijednih matičara, manje poznatih široj javnosti.

Za uredništvo Hrvatske revije, s poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica