Hrvatska, zemlja inovacija – mit ili stvarnost?

Inovacija kao tema nepresušan je izvor inspiracije jer zadire u sve pore života, a ovisno o vlastitom doživljaju taj fenomen praktično uključuje svaku novost stalno i svuda. Svi znamo ili imamo makar predodžbu o tome što je to inovacija, ali kad bismo ju trebali definirati, stvar postaje malo kompliciranijom. Općenito se uzima da je prvi koji je pokušao definirati i sustavno prepoznati važnost inovacije kao conditio sine qua non uspješnoga gospodarstva bio slavni austrijski ekonomist i nobelovac Joseph Schumpeter, koji je još davnih tridesetih godina 20. st. definirao pet osnovnih tipova inovacija (OECD, 1997., str. 28). EU pak navodi sljedeću definiciju inovacije: »Inovacija je upotreba novih ideja, produkata ili metoda koje se nisu upotrebljavale prije«. Dodajmo da ta definicija službeno sadrži još niz fusnota. To nije ni izdaleka sve. Dokonim guglanjem svaki će znatiželjnik pronaći još najmanje desetak definicija, kako ambicioznih tako i onih nepretencioznih poput primjerice »Inovacija je kreacija s dodanom vrijednošću« – što god to značilo. Ovaj kratki uvod, osim skretanja pozornosti na kompleksnost teme, služi, pogađate, kratkom intelektualnom zagrijavanju prije dublje analize stanja stvari oko inovacija u Republici Hrvatskoj.

O značenju hrvatskih inovatora mnogo je toga napisanog, pa su imena poput Vrančića, Getaldića, Boškovića, Lupisa te u novije vrijeme Tesle, Maglice, Puretića, Ružičke, Preloga, Rimca i mnogih drugih dobro znana i zabilježena u »Hall of Fame« najznačajnijih imena u povijesti inovacija. Korektnosti radi valja naglasiti da pod hrvatskim inovatorima podrazumijevamo one koji su ili rođeni na prostoru današnje Republike Hrvatske ili pripadaju hrvatskom nacionalnom korpusu. Brojne se zanimljivosti vežu za naše inovatore, od kojih izdvajamo dvije. Jedna se odnosi na Puretića i njegovo ribarsko vitlo koje je dramatično revolucioniralo izlov ribe u svijetu. Značenje njegove inovacije bilo je takvo da ga je Kanada stavila na svoju novčanicu od 5 kanadskih dolara. Druga, manje sretna priča odnosi se na naše nobelovce Ružičku i Preloga. Tu dvojicu, koliko god ih mi svojatali, primjerice, službena statistika na žalost bilježi kao švicarske nobelovce!

65 godina inovatorstva
u Republici Hrvatskoj

S obzirom na značenje hrvatskih inovatora u odnosu na veličinu Hrvatske kroz povijest te imajući na umu 65 godina institucionalne potpore inovatorima i inovatorstvu u RH, Hrvatska zajednica inovatora kao nacionalna krovna udruga inovatora proglasila je 2022. godinu Godinom inovatorstva u Republici Hrvatskoj. Ta obljetnica zgodno se poklapa i s dvadesetom godišnjicom kontinuiranog održavanja Međunarodne izložbe inovacija ARCA koja, uz popratna događanja, predstavlja godišnji središnji susret inovatora, gospodarstva, istraživačko razvojne zajednice te institucionalne potpore na ovim našim prostorima. Ali, počnimo redom.

Mala povijest institucionalne potpore inovatorima u Republici Hrvatskoj započinje 1957. godine, kada je održan inicijativni sastanak osnivanja Sekcije Udruženja pronalazača Hrvatske u sustavu Narodne tehnike Hrvatske. Iste godine kao dio Sekcije osnovan je u Rijeci Aktiv pronalazača Grada Rijeke, a tri dana poslije i Aktiv pronalazača Zagreba. Ubrzo nakon toga slijede osnivanja sekcija u Splitu i Osijeku, da bi se 1959. u Zagrebu održala »Godišnja skupština udruženja jugoslavenskih pronalazača – sekcije u Hrvatskoj«.

Godine 1960. prihvaćen je savezni »Zakon o patentima i tehničkim unapređenjima«, a pronalazači prvi put organizirano odlaze na Međunarodnu izložbu izuma i 1. Međunarodni kongres pronalazača u Monte Karlu. Godine 1961. održan je u Zagrebu tzv. Prošireni plenum jugoslavenskih pronalazača kojem je domaćin bio Aktiv pronalazača Zagreba, te se donosi petogodišnji plan rada koji je osmislio i skicirao Aktiv pronalazača Zagreba. Programom je bilo predviđeno i održavanje stalne izložbe pronalazaka i tehničkih unaprjeđenja u sklopu Tehničkog muzeja u Zagrebu, kao i izložba na Zagrebačkom velesajmu.

Godine 1963. Udruženje jugoslavenskih pronalazača – sekcija u Hrvatskoj mijenja ime u Savez pronalazača i autora tehničkih unapređenja Hrvatske. Kronike govore, a ima ih koji se još sjećaju, da ja 1971. održana prva INOVA, koju je otvorio legendarni dr. Milan Arko, predsjednik Saveza pronalazača i autora tehničkih unapređenja Hrvatske. Dr. Milan Arko bio je cijenjeni kemičar, inovator i stručnjak za patente, premda je više zapamćen kao nadareni skladatelj. Dvije godine poslije održana je i prva izložba inovacija u Rijeci »RAST-YU« – Radničko stvaralaštvo 73. Važniji iskorak u promociji inovatorstva bilo je i pokretanje prvog informativnoga glasila hrvatskih inovatora Inventivni radnik 1982. godine, a do samostalnosti bilježimo i jedan od značajnijih događaja iz 1984., kada je u Saboru HR održan 1. Zbor inventivnih radnika Hrvatske.

Od 1991. nadalje hrvatski inovatori pokreću niz aktivnosti, od kojih izdvajamo prvi organizirani međunarodni nastup hrvatskih inovatora pod hrvatskim simbolima na svjetskoj izložbi tehničkih izuma EUREKA ʼ91., nakon koje slijedi niz nastupa na svjetskim izložbama inovacija, koji se trend nastavio sve do danas.

Godine 1995. Hrvatski savez inovatora (tako se u to vrijeme nazivala krovna udruga inovatora koja je djelovala u okrilju Hrvatske zajednice tehničke kulture) postaje član Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora (IFIA, International Federation of Inventorsʼ Associations).

Godine 1998. Savez ostvaruje tješnju suradnju s Ministarstvom gospodarstva i poduzetništva te sudjeluje u kreiranju prve smislene financijske potpore inovativnom poduzetništvu, koju Ministarstvo uz nužne prilagodbe re­alizira sve do danas. Godine 2003. u suradnji s Ministarstvom dodjeljuje prvu nagradu »Dr. Milan Arko« za poduzetničku inovaciju godine. Te iste godine, nakon burnih previranja, status nacionalne udruge preuzima novoosnovana Udruga inovatora Hrvatske koja u okviru Hrvatske zajednice tehničke kulture nastavlja s nacionalnim programom potpore inovatorima definiranim programima temeljenim na Zakonu o tehničkoj kulturi.

Godina 2003. je u svakom smislu prekretnica, jer je tada održana prva izložba inovacija »ARCA 2003«, koja je uz popratna događanja središnji godišnji događaj u poticanju i promicanju inovacija u Republici Hrvatskoj. Ta manifestacija se kontinuirano održava sve do danas, pa je obljetnica obilježena i monografijom »ARCA – prvih 20 godina«. Godine 2022. Udruga inovatora Hrvatske mijenja ime u Hrvatska zajednica inovatora.

Hrvatska zajednica inovatora

Hrvatska zajednica inovatora (HZI) je nacionalna udruga inovatora koja djeluje na razini Republike Hrvatske, a čiji je cilj promovirati hrvatske inovatore i inovacije na domaćoj i međunarodnoj razini. HZI djeluje u području tehničke kulture (inovatorstvo), obavljajući djelatnosti u svrhu razvoja i unaprjeđenja inovatorskog pokreta i inovacijskog sustava, promicanja inovatorske djelatnosti, intelektualnog vlasništva, vrjednovanja i nagrađivanja inventivnog rada, kontinuiranog stvaranja vrijednih inovatorskih postignuća, korištenja tehničkoga, gospodarskog i drugog potencijala inovacija u interesu probitka inovatora, jačanja kompetitivnosti i sveukupnog razvitka hrvatskoga gospodarstva, usmjeravanjem inventivnog rada kao osnovice razvoja i stvaranjem uvjeta komercijalizacije inovacija.

Hrvatska zajednica inovatora trenutačno broji više od 50 članica, od kojih je 20 regionalnih i lokalnih udruga i saveza, 20 fakulteta i sveučilišta i više od 10 inovativnih tvrtki. Poznato je da inovacije ubrzavaju i unaprjeđuju proizvodnju razvojem novih proizvoda i usluga, primjenom novih tehnologija, poboljšanjem poslovnih procesa te modela upravljanja. Inovacije su nužne za razvoj zemlje, za stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta, očuvanje resursa i bio­raznolikosti te za održavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu. Slijedom navedenog, inovacijska politika treba biti sučelje između politike obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja te industrijske politike, za što se Hrvatska zajednica inovatora i zauzima kroz suradnju i koordinaciju na nacionalnoj razini, pri čemu se posebno ističe kvalitetna suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom poljoprivrede, Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture, veleučilištima i sveučilištima. Najbolji primjer uključivanja akademske zajednice u inovacijski sustav je i nedavna promocija knjige Inovacije Sve­učilišta u Zagrebu, gdje se prikazuje objedinjeni prikaz više od 150 inovativnih rješenja, projekata i patenata fakulteta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Od brojnih aktivnosti koje HZI provodi tijekom godina važne su i aktivnosti savjetodavnoga karaktera poput organiziranja mnogobrojnih tribina, konferencija i panela na temu inovacija u suradnji s državnim institucijama te osobno savjetovanje inovatora na temu mogućnosti financiranja i zaštite intelektualnog vlasništva. Osim toga HZI posebnu pozornost pridaje i radu s mladima, gdje godišnje organizira i provede više od 30 raznih STEM radionica za sve dobi: za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente diljem Hrvatske. Među našim najposjećenijim radionicama su »LegoWeDo« radionice, gdje se osnovnoškolci upoznaju s osnovama robotike, te »xVidi« radionice, gdje srednjoškolci izrađuju i programiraju mikroračunala brojnih namjena.

Hrvatski sajmovi inovacija

Najvažnije aktivnosti su i sama promocija hrvatskih inovatora i inovacija u Republici Hrvatskoj i svijetu koje Hrvatska zajednica inovatora provodi organiziranjem domaćih i međunarodnih sajmova inovacija. Prva izložba inovacija »ARCA« održala se na jesenskom Zagrebačkom velesajmu u rujnu 2003. godine. No, s obzirom na to da je ARCA prerasla prvotno zamišljene okvire, sam čin i okolnosti osnivanja zaslužuju malo širu elaboraciju. Osim što se pozicionirala i opstala kao središnji događaj i pokazatelj dostignuća hrvatskih i međunarodnih inovatora valja naglasiti da pod pojmom inovatora ovdje podrazumijevamo sve kategorije: pojedince, poduzetnike i pripadnike akademske, istraživačko-razvojne zajednice.

Tako je ove godine u organizaciji HZI-a održana i jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na otvorenju izložbe predstavilo se više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada, od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih tvrtki i start-up tvrtki iz Hrvatske i svijeta. U sklopu izložbe bilo je i predstavljanje monografije »ARCA – prvih 20 godina«, kojom se osim tradicije domaćih međunarodnih sajmova obilježilo i 65 godina aktivnog inovatorstva na prostorima Republike Hrvatske.

Također organizira se i Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA, koji se održava u brojnim gradovima diljem Republike Hrvatske, a prošle se godine održao po 13. put u Prelogu. Sajam AGRO ARCA posebnu pozornost posvećuje inovacijama u poljoprivredi, jer one pridonose unaprjeđenju konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te okolišno prihvatljivoj i energetski učinkovitoj poljoprivrednoj djelatnosti. Sajam je ove godine okupio više od 150 izlagača iz 11 zemalja, a predstavila su se i brojna lokalna obiteljska i poljoprivredna gospodarstva sa svojim proizvodima. Jedan od najboljih primjera su i prošlogodišnji dobitnici grand prix nagrade autonomni katamaran za marikulturu autora Nadira Kapetanovića, Đule Nađa, Nikice Kokira, Martina Oreča, Kristijana Krčmara, Nikole Miškovića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu..

Međunarodni sajmovi inovacija.

Osim domaćih sajmova Hrvatska zajednica inovatora organizira i predstavljanje hrvatskih inovatora i inovacija i na međunarodnim sajmovima, koji su najbolji način promocije hrvatskog inovatorstva. Tako hrvatski inovatori već dugi niz godina sudjeluju na najprestižnijem svjetskim sajmovima inovacija:

Međunarodni salon inovacija PALEXPO u Genevi u Švicarskoj održava se gotovo 50 godina. Izložbu posjeti više od 50.000 posjetitelja, od kojih tradicionalno najveći broj zauzimaju poslovni posjetitelji (više od 60 %). Izložba se održava na površini od 10.000 m², uz sudjelovanje inovatora iz pedesetak država svijeta, koje za vrijeme održavanja izložbe predstavljaju više od 1.000 inovacija. Na izložbi sudjeluje i 20 nacionalnih zavoda za intelektualno vlasništvo (patentnih ureda).

Međunarodni sajam inovacija IENA u Nürnbergu u Njemačkoj održava se više od 70 godina, što ga svrstava među najstarije, a time i među najuglednije u svijetu. Sajam se održava na prostoru od 10.000 m², a sudjeluju inovatori iz pedesetak država, koji izlažu više od 1.000 inovacija inovatora sa svih kontinenata dok se paralelno održava niz poslovnih razgovora s potencijalnim poslovnim partnerima iz Njemačke i svijeta. Na izložbi sudjeluje i 20 nacionalnih zavoda za intelektualno vlasništvo (patentnih ureda). Inovacije ocjenjuje međunarodni ocjenjivački sud koji čini više od 35 stručnjaka, među kojima i predstavnik Hrvatske.

Međunarodni festival izuma SVIIF održava se u Santa Clari u SAD-u, a pruža inovatorima jedinstvenu priliku predstavljanja inovacija američkom tržištu i njihovu komercijalizaciju. Također, omogućuje i umrežavanje s predstavnicima tvrtki istog ili sličnog područja djelovanja, kontakte s potencijalnim investitorima, sudjelovanje na raznim seminarima, prezentacijama i panel diskusijama, uspostavljanje suradnje te niz drugih poslovnih pogodnosti. Festival posjećuje više od 30.000 posjetitelja, a na izložbenom prostoru većem od 5.000 m² predstavlja se više od 700 inovacija.

Međunarodni sajam inovacija ISIF održava se u Istanbulu u Turskoj. Istanbulski međunarodni sajam inovacija je izložba fokusirana na komercijalizaciju patenata, inovacija, novih proizvoda i tehničkih ideja koja je organizirana pod pokroviteljstvom Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora (IFIA) te Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). Sajam se održava u okviru događanja »Teknofest« na aerodromu Ataturk, a dosezi avio­industrije koji plijene pozornost prikazani su na površini većoj od 500.000 m². Na ISIF-u je izloženo više od 400 inovacija iz 20 zemalja, a procjenjuje se da Teknofest posjeti više od milijun posjetitelja, od kojih je velik dio mladih.

Međunarodni sajam inovacija IWIS održava se u gradu Varšavi u Poljskoj. IWIS je najveća međunarodna izložba inovacija u Poljskoj s naglaskom na promicanje znanstvene izvrsnosti, izuma i inovacija. Predstavlja se oko 400 inovacija iz 15 zemalja, a posjećuje ga više od 10 000 posjetitelja.

Tu su i međunarodni sajmovi u Indiji, Kini, Južnoj Koreji, Maleziji i brojni drugi, te regionalni sajmovi INOVAMAK u Skoplju u Makedoniji, Sajam gospodarstva u Mostaru, Tesla-fest u Novom Sadu i Pronalazaštvo u Beogradu.

Na svim navedenim sajmovima sudjeluju brojni hrvatski inovatori koji osim što jačaju međunarodnu suradnju s inovatorima iz drugih zemalja i kultura te populariziraju inovativnost i kreativnost na svjetskoj razini, ujedno ostvaruju odlične svjetski priznate rezultate.

Gdje smo danas?

Ozbiljnija institucionalna mreža potpore inovatorima, kako je već spomenuto, vidljivija je od 1998. a predvodnik je bilo tadašnje Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva stvaranjem prve subvencijske sheme namijenjene inovatorima pojedincima i inovatorima poduzetnicima. Mreži se priključuju i ostale institucije poput Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG). Svaka od institucija svojim je programima imala na umu različite ciljne skupine i aktivnosti, a njihovo harmoniziranje povjereno je stručnim tijelima koja su u ime i za račun Vlade Republike Hrvatske trebala koordinirati i kalibrirati te programe sukladno interesima, potrebama i mogućnostima. Osim izravno poduzetništva država je shvatila nužnost poticanja inovacija i komercijalizacije rezultata znanstvenoistraživačkog rada, odnosno povezivanja gospodarstva s akademskom zajednicom. Svi sustavi potpore uređeni su odgovarajućim zakonskim i podzakonskim aktima, od kojih su ključni Strategija poticanja inovacija 2014.–2020., sestrinska Strategija pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2020. godine s pripadajućim Akcijskim planom, te Industrijska strategija 2014.–2020. (kojima je svima očito istekao rok trajanja).

Ne može se poreći da je takva potpora, makar deklarativno, značila vjetar u leđa kako inovativnom poduzetništvu tako i »primjenjivoj« znanosti, pogotovo kad su u jednadžbu potpore ušli i fondovi EU-a. No, po svemu sudeći, vjetra je bilo ili premalo ili baš i nismo jedrili najbolje. A evo i zašto. U Ženevi je 29. rujna 2022. predstavljeno 15. izdanje Globalnoga inovacijskog indeksa (Global Innovation Index, GII) koje objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Prema Globalnom inovacijskom indeksu za 2022. Hrvatska se, kao i prošle godine, nalazi na 42. mjestu od ukupno 132 države na ljestvici, dok je na 37. mjestu među 48 država s visokim dohotkom odnosno na 27. mjestu među 39 gospodarstava Europe. U odnosu na 2021. Hrvatska je posebno nazadovala u skupini pokazatelja koji mjere učinak institucija (s 46. na 77. mjesto). Ta statistika (prenesena sa stranica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo) vješto prikriva činjenicu da se Hrvatska u EU-u prema GII nalazi na – zadnjem mjestu.

Dugogodišnji maćehinski odnos prema industrijama u kojima je Hrvatska nekad prednjačila, rasprodaja i uništavanje velikih sustava koji su bili nositelji i pokretači inovacija, nebriga o mladim inovativnim kreativcima, mahom nefunkcionalni modeli potpore, konzervativizam akademske zajednice, a uza sve to i objektivne nedaće koje su nas zadesile u protekle dvije godine, rezultirale su više nego skromnim brojem pokrenutih ili ostvarenih zaštita intelektualnih prava koji se općenito uzima kao indikator razvijenosti inovativnog društva. Prema službenoj statistici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u 2020. godini podneseno je samo 129 patentnih prijava, od toga 117 domaćih. Navedimo da je broj prihvaćenih patenata na milijun stanovnika u Hrvatskoj oko četiri (4) dok je prosjek EU-a više od 130!

I na kraju, na pitanje je li Hrvatska kao zemlja inovacija mit ili stvarnost nemoguće je jednoznačno odgovoriti te će svatko morati potražiti vlastiti odgovor. Cinik bi možda ponudio solomonsko rješenje: ima zemalja koje su iza nas... sve ovisi s kim se uspoređujete.

Zoran Barišić, potpredsjednik Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora (IFIA) te potpredsjednik Hrvatske zajednice inovatora. Osnivač je Međunarodne izložbe inovacija »ARCA« te autor monografije »ARCA–prvih dvadeset godina«. Nagrađen je zlatnom plaketom Ženevskog sajma inovacija i medaljom grada Bruxellesa.

Matija Žugec, glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora. Obavljao je nekoliko savjetničkih dužnosti (stručni savjetnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva gospodarstva i obrta te grada Preloga).