Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

Tijekom deset godina uređivanja Revije prvi put sam kao glavna urednica morala odustati od uobičajene strukture njezina sadržaja koji je započinjao Temom broja. Razlozi su uglavnom tehničke naravi: zbog raznih okolnosti autori nisu uspjeli dovršiti sve predviđene priloge za temat, pa će to napraviti za sljedeći ili jedan od sljedećih brojeva.

Ovaj broj započinje tekstom akademika Ivice Kostovića, jednoga od najbližih suradnika pokojnoga prvog predsjednika Republike Hrvatske, o njemu kao znanstveniku i akademiku HAZU. Njime se pridružujemo obilježavanju stote obljetnice rođenja predsjednika Franje Tuđmana i obljetnice njegova preminuća 10. prosinca 2008. godine.

Slijedi miniblok posvećen perivojnoj arhitekturi koji se sastoji od priloga Mare Marić, Zaštita i obnova povijesnih perivoja u Hrvatskoj i od prikaza njezine knjige, naslovljene Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu iz pera Danka Zelića. Prikaz knjige, koji se u Reviji inače pojavljuje među prikazima knjiga u posebnoj rubrici, odlučili smo iskoristiti za miniblok jer knjiga (inače nagrađena nagradom Ivan Kukuljević Sakcinski Matice hrvatske za 2022. godinu kao najbolje djelo Ogranka, ovdje Ogranka Dubrovnik MH) donosi prikaz istraživačkog rada koji je temelj obnove jednoga povijesnog perivoja te je u tom smislu komplementaran prvom tekstu. Uz to ne možemo ne istaknuti da je posrijedi djelo perivojne arhitekture ostvareno po zamisli i pod vodstvom jake povijesne ličnosti 19. stoljeća čijim se nasljedstvom u perivojnoj arhitekturi ponose i uključuju je u svoju kulturnu baštinu druge zemlje bogatih autohtonih kultura kao što su Italija, Austrija i Meksiko. O tome da je nadvojvoda Maksimilijan Habsburški stvorio prostrani perivoj za aklimatizaciju brojnih egzotičnih, za ono vrijeme novih biljnih vrsta, prvi takvih razmjera u ovom dijelu Europe, i to upravo na Lokrumu, u literaturi te na samom Lokrumu, do ovog istraživanja, postojale su tek šture informacije. Slijedi razgovor s Damirom Magašem, glavnim urednikom i autorom edicije Velika geografija Hrvatske koja je sama po sebi dovoljan povod za razgovor, a neposredan povod je 3. knjiga edicije, predstavljena na Interliberu 2022. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pretprošle je, pandemijske godine navršio 90 godina postojanja i plodnoga neprekinutog rada. Obljetnice i uspjesi znanstvenih institucija općenito imaju premalo odjeka u našoj javnosti. Ova je, bojimo se, prošla upravo tako: potpuno nezapaženo, pa tih 90 godina neprekinutog rada i više no vrijednih rezultata pokušavamo ispraviti prikazom Mladena Šolića naslovljenim Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu – sklad znanosti, arhitekture i ljepote krajobraza. Biserka Goleš Glasnović svojim drugim po redu putopisom za Reviju vodi nešto južnije, uz tok Cetine, povezujući krajobraz i stanje kulturne baštine. Revija je, kao što znamo, gotovo 40 godina izlazila u inozemstvu zahvaljujući trudu hrvatske dijaspore. Gojko Borić jedini je, koliko znamo, živući od tih »starih Revijaša« pa u povodu njegova 90. rođendana objavljujemo njegova sjećanja na razgovore koje je vodio s (uglavnom) oporbom jugoslavenskom režimu na radijskoj postaji Deutsche Welle. Od neobjavljene književnosti izabrali smo pjesme Marine Katinić Pleić. Prikazujemo i nekoliko novih izdanja, od kojih ovdje izdvajam prikaz povijesno-etnološke studije Mjesta sjećanja. Lovinac i Sveti Rok Tihane Petrović Leš.

U ime uredništva Hrvatske revije želim vam sretan Božić i novu godinu.

Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica