Arheološka istraživanja u gradu Senju

Uvod

U proteklom šezdesetogodišnjem razdoblju, dakle od 1962. pa sve do 2022. godine, Gradski muzej Senj je uz dozvolu Ministarstva kulture, sada Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, te nadležnoga Regionalnog zavoda, poslije Konzervatorskog odjela, obavljao zaštitna arheološka-sondažna istraživanja i arheološki nadzor tijekom izvođenja zemljanih radova na zaštićenom području grada Senja i okolice. Muzej je također, u svrhu istraživanja i otkrivanja novih arheoloških lokaliteta, obavljao i rekognosciranje terena.

Za arheološko-sondažna istraživanja i arheološki nadzor te sakupljanje muzejske građe zaslužni su stručni djelatnici Muzeja, od njegova osnutka do danas, i to na samom početku Vuk Krajač, zatim Ante Glavičić, Miroslav Glavičić, Blaženka Ljubović i Darko Nekić. Zbog važnosti kulturnih spomenika i složenosti pojedinih arheoloških lokaliteta na području grada Senja i okolice, a u nedostatku potrebnih stručnih ljudi raznih profila u Muzeju, povremeno su pozivani u pomoć i stručni djelatnici (arhitekti, povjesničari umjetnosti, etnolozi, prirodoslovci i dr.), također i djelatnici Ministarstva kulture, konzervatorskih odjela, različitih fakulteta, instituta i drugih muzeja.

Tijekom istraživanja, uz pojedinačne arheološke nalaze, utvrđena su i istražena nalazišta i zone od velikog arheološkog i kulturno-povijesnog značenja za Senj i šire.

Stručni suradnici su rezultate svojih istraživanja pretočili u znanstvene radove te ih objavljivali u više različitih časopisa, a ponajviše u znanstvenom časopisu Senjski zbornik od 1965. do 1983/1984. pod naslovom »Arheološki nalazi iz Senja i okolice« (I–VI), a poslije, također u navedenom zborniku, kao pojedinačne znanstvene radove onih koji su obavljali istraživanja u gradu Senju sve do danas (2022).

Arheološka istraživanja u Senju

Tijekom zemljanih radova 1929. godine na zemljištu G. Olivierija pronađeni su arheološki nalazi iz antičkog razdoblja. Na istom lokalitetu, tijekom izgradnje tvornice Drvno-industrijskog poduzeća (DIP) Senj 1975. godine, obavljena su arheološka istraživanja tijekom kojih je utvrđena bogata nekropola i pronađeni značajni arheološki nalazi.

Također, tijekom 2007. godine (na istom lokalitetu) u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Rijeci Muzej je obavljao stalan arheološki nadzor i zaštitna arheološka istraživanja nad zemljanim radovima na lokalitetu nekoć vrta Olivieri, poslije DIP-a, prilikom izgradnje trgovačkog centra Konzum d. d. Rezultati tih istraživanja i nalaza objavljeni su 2008. godine u Senjskom zborniku i u Hrvatskom arheološkom godišnjaku (Zagreb). Na istom lokalitetu nadzor je nastavljen i 2008. godine tijekom završnih radova. Pronađeni grobni nalazi pohranjeni su u Muzeju te potvrđuju postojanje antičke nekropole na tom prostoru.

Od šezdesetih do osamdesetih godina 20. st. u Senju je bila aktivna građevna djelatnost, kako na obnovi i uređenju uže gradske jezgre tako i šire pod praćenjem stručnih djelatnika Muzeja. Tada su pronađeni brojni nalazi iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja (epigrafički spomenici, skulpture božanstava, dijelovi arhitekture, grobni nalazi i dr.) koji danas čine fundus Muzeja.

Kamena sjekira od  glačanog dijabaza (kasni neolitik ili rani eneolitik)

Nakit iz brončanog i željeznog doba

Rezultati prvih istraživanja i arheoloških nalaza objavljeni su 1965. godine u Senjskom zborniku, a odnose se na otkriće ulomaka Senjske glagoljske ploče u prizemlju tvrđave Nehaj i temeljnih ostataka ranoromaničke crkvice sv. Jurja iz 11/12. stoljeća. Godine 1966. također su u Senjskom zborniku objavljeni rezultati rekognosciranja terena i arheoloških istraživanja najstarije i najmanje do tada poznate prošlosti grada Senja i okolice (Štela, kula Šabac, Varoš i gradine Kuk, Klisa, Klačenica, Prizna, Sv. Juraj, Starigrad). Prilikom obilaska terena (Krasno – Cupina, Hrmotine, Vratnik, Stinica) pronađeni su novi epigrafički i drugi nalazi, a koji su pohranjeni u Muzeju.

Istraživanja koja su provedena od 1968. do 1970. godine na području grada Senja i to kod kula Lipice i Šabac, Široke kuntrade, zatim na Vratniku (gradina Goljak), u Krasnu (gradina Lisac) i radovi na obnovi tvrđave Nehaj prikazani su u Senjskom zborniku 1970. godine.

Rekognosciranjem terena i arheološkim istraživanjima provedenim 1972. godine tijekom izgradnje zgrade osnovne škole, na lokalitetu Štela u Senju, utvrđeni su ostatci antičkog objekta – kupališta.

Rimska svjetiljka raznih rimskih  radionica, II. st. pr. Krista

Staklena bočica s reljefnim prikazom glave djeteta Senj, III./IV. st.

Nadgrobni spomenik Kalpurnija Maksima, I. st. prije Krista

Arheološka istraživanja nastavljaju se 1976. godine u gradu Senju na lokalitetima: Štela, Stolačko naselje, Varoš, Vatrogasni dom, Čopićevo naselje. Tada su otkrivene brojne nekropole i značajni nalazi keramike i stakla.

Terminacijski natpis carskog namjesnika Dalmacije Publija Kornelija Dolabele
(14–20 god.) postavljen kao međaš između Bega i Ortoplina

Ostala arheološka istraživanja i konzervatorski nadzor

Tijekom 1993. godine provedeni su nadzor i zaštitna sondažna arheološka istraživanja na području Grada i to tijekom postavljanja optičkoga kabla RSS Senj HE – Senj, zatim na trgu Cimiter i na prostoru Dolac u Čopićevu naselju. Muzej je tijekom 1993/1994. obavio arheološki nadzor nad građevnim radovima spojne ceste MC-2 i MC-5 /II. etapa na prostoru Trbušnjak – Senj.

Godine 1994. i 1995., za vrijeme izvođenja građevnih radova, tijekom uređenja pločnika gradskih ulica u Senju, Muzej je izvodio zaštitna sondažna arheološka istraživanja te je provodio arheološki nadzor i zaštitna istraživanja na prostoru izgradnje školsko-športske dvorane u Senju.

Magna Mater Kibela (A), statua zaodjenute božice
 Senj, I./II. st. poslije Krista

Magna Mater Kibela (B), statua zaodjenute božice
Senj, I./II. st. poslije Krista

Gradski muzej Senj je potkraj 20. i početkom 21. stoljeća otpočeo s istraživanjima o stradanjima i grobištima žrtava (civila i vojnika) četničkih i jugo-komunističkih vlasti stradalih tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća na području grada Senja. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u Senjskom zborniku 1992., 1994., 1995., 1996., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godine.

Glava božice, II. – III. st. poslije Krista

Natpis o gradnji kurije u antičkoj Seniji Senj, II. – III. st. poslije Krista

Tijekom 1997. provedeno je arheološko istraživanje devastiranih grobova u Čopićevu naselju – predio Varoš, čime se pokušalo spasiti materijalne ostatke antičke nekropole.

U tijeku prve faze sanacije gradskih zidina Muzej je, u suradnji s konzervatorima iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, pratio tijek zaštitnih radova na rekonstrukciji gradskih zidina, što se nalazi u elaboratu o istraživanjima u arhivi Muzeja, a koji je dostavljen i Konzervatorskom odjelu u Rijeci.

Od 1998. do 2005. godine u sklopu sanacije i rekonstrukcije gradskih zidina i izvođenja građevnih i zemljanih radova u suradnji s konzervatorima iz Konzervatorskog odjela u Rijeci praćena su i provedena sondažna arheološka istraživanja.

Godine 2001. u suradnji s konzervatorima iz Konzervatorskog odjela u Rijeci Muzej je pratio početak zaštitnih radova na rekonstrukciji Gradske vijećnice – lože, što se nastavilo i kasnijih godina. U sklopu tih radova u dijelu podruma Lože obavljena su sondažna arheološka istraživanja. U nastavku izvođenja zaštitnih radova na Gradskoj vijećnici – loži, tijekom 2011. godine, prilikom izvođenja zemljanih radova u podrumu, pronađeni su ostatci arhitekture nekoga ranijeg objekta, o čemu postoji elaborat koji se nalazi u arhivi Muzeja, a koji je dostavljen i Konzervatorskom odjelu u Gospiću.

Liber (Dionis), stojeća figura mladoga Libera
Senj, II. st. poslije Krista

Nadgrobni spomenik (cipus), I. st.

Natpis posvećen bogu Liberu, II. st.

Tijekom 2002. Muzej je provodio arheološki nadzor i sondažna arheološka istraživanja na trasi ceste D8 na lokaciji naselja Lopsica – Sveti Juraj. Izvješće o istraživanjima pohranjeno je u arhivi Muzeja te je dostavljeno i Konzervatorskom odjelu u Rijeci.

U tijeku 2003. i 2008. Muzej je s ekipom Konzervatorskog odjela u Rijeci pratio zaštitne radove na rekonstrukciji crkve sv. Filipa i Jakova u Svetom Jurju. U razdoblju od 2003. do 2005. godine u sklopu infrastrukturnih radova, odnosno izgradnje kolektora i javne rasvjete na području grada Senja, u sklopu izvođenja zemljanih radova, Muzej je s ekipom Konzervatorskog odjela u Rijeci obavio arheološki nadzor.

Godine 2005. Muzej je uz dozvolu Konzervatorskog odjela u Rijeci obavio arheološki nadzor nad zemljanim radovima za vodovod na brdu Nehaj, kao i tijekom zemljanog iskopa trase nove kabelske transformatorske stanice NTS Điga u Senju i trase priključnoga kabelskog voda, a tijekom 2006. godine obavljen je arheološki nadzor s fotografiranjem radova na sanaciji Bele rive u Senju.

Prilikom obavljanja investicijskih radova 2009. na tvrđavi Nehaj, u vanjskom dijelu krajnjega lijevog otvora – puškarnici, na prvom katu u puškarnici tvrđave pronađena su dva kamena ulomka s biljnim ornamentima sličnim onima na Senjskoj glagoljskoj ploči.

Gradski muzej Senj je 2012. obavio arheološki nazor nad infrastrukturnim zemljanim radovima tijekom uređenja Kulturno-povijesnog parka Nehaj, na kojem su utvrđeni ostatci rimskih žarnih grobova iz prvih stoljeća Rimskog Carstva. Na terenu tijekom nadzora pronađeni su ostatci pepela, kostiju i brojni ulomci raznih dijelova amfora (poklopci, dijelovi ručki, vrata, trbuha i razni oblici dna posuda).

Žrtvenik boga Mitre, II. st.

Kamena urna – žara, I./II. st.

Tijekom 2012., 2017. i 2019/2020. obavljena su sondažna arheološka istraživanja i arheološki nadzor nad radovima na uređenju prostora Pavlinskog trga u Senju, na kojem se u prošlosti nalazila crkva sv. Nikole i pavlinski samostan. Tijekom istraživanja utvrđeni su zanimljivi grobni nalazi i gabariti crkve i samostana. Od 2017. do 2020. obavljena su arheološka istraživanja i arheološki nadzor nad radovima uređenja prostora crkve sv. Franje u Senju.

Napominjemo, Gradski muzej Senj je osim praćenja radova na objektima o kojima vodi brigu, odnosno tvrđavi Nehaj, zgradi Gradskog muzeja i Gradskoj vijećnici – loži, u proteklom razdoblju, uz navedena arheološka istraživanja također fotografirao i nadzirao sve radove uz preporuku i suradnju Konzervatorskog odjela u Rijeci, a poslije i Konzervatorskog odjela u Gospiću, koji su se vodili na objektima u zaštićenoj povijesnoj jezgri grada Senja, ali i šire. Primjeri navedenog su sakralni objekti na kojima su obavljeni zaštitni investicijski radovi poput: katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Marije od Arta, zvonika katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, senjske kripte tzv. katakombe ispod desne lađe senjske katedrale i dr.

Istraživanja Velebita

Gradski muzej Senj je tijekom 1979., 1980. i 1981. godine organizirao stručne ekskurzije, ali i provodio istraživanja pojedinih dijelova Velebita. Tom prigodom istraživala su se mirila – počivala, poznata spomen-obilježja uz velebitske putove i staze (Ljubotić-Kruščica), zatim starohrvatska sakralna arhitektura na primorskim padinama Velebita i kamene gromile na lokalitetima iznad Sv. Jurja, u Krasnu, područje Ljubotića, na Malom Libinju i dr. Otkopavanjem nekih od njih pronađeni su grobni prapovijesni materijalni ostatci koji svjedoče o naseljenosti ve­lebitskog područja u najranijoj povijesti ljudskog života. Rezultati tih istraživanja objavljeni su u Senjskom zborniku 1981/1982. godine.

Zbirka Velebit, fosil ribe

Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća značajan doprinos Muzeja je u organiziranju stručnih ekipa, u svrhu arheoloških istraživanja brojnih gradina na primorskoj padini Velebita, tijekom kojih su pronađeni brojni arheološki nalazi (grobni prapovijesni materijalni ostatci, spomen-
-obilježja uz velebitske putove i staze, mirila – počivala, starohrvatska sakralna arhitektura, kamene gromile), a koji nam daju značajne spoznaje o životu čovjeka na prostorima u prapovijesti. Istraživanja Velebita nastavila su se i poslije, tijekom 2004. i 2005. godine. Muzej je s predstavnicima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit sudjelovao u terenskim istraživanjima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.

Hidroarheološka istraživanja

Značajan segment djelovanja Gradskog muzeja Senj su hidroarheološka istraživanja tijekom kojih su obavljeni rekognosciranje terena i podmorsko-arheološka istraživanja u senjskom akvatoriju u razdoblju od 70-ih godina 20. stoljeća do danas. Tijekom tih istraživanja pronađeni su i prikupljeni hidroarheološki nalazi koje čine različiti tipovi amfora kao i predmeti sitnoga keramičkog posuđa datiranih u razdoblje od 3. st. pr. Krista do 5/6. stoljeća poslije Krista. Nekoliko predmeta potječe i iz srednjeg vijeka te iz 16/17. stoljeća.

Numizmatička zbirka

Najznačajniji lokaliteti na kojima su obavljena hidroarheološka istraživanja i pronađeni spomenuti nalazi su: gradsko kupalište, Škver i Crljenka u Senju, Spasovac, Kalić, luka u Sv. Jurju, te područja istog lokaliteta Lisac, Otinja i Jablanova; Lukovačke Grede u Lukovu, lokalitet Dražice – Starigrad Donji, Jablanac i uvala Javorna – Prizna. Arheološki i hidroarheološki materijal pronađen tijekom provedenih sondažnih i zaštitnih radova te hidroarheoloških istraživanja prenesen je u Muzej, gdje se čuva po uzusima muzejske struke i čini značajan dio fundusa Muzeja.

Na kraju možemo zaključiti da je tijekom šezdesetogodišnjeg djelovanja Muzeja mnogo učinjeno na razvitku arheološke i hidroarheološke te restauratorsko-konzervatorske djelatnosti, a sve radi zaštite i spašavanja kulturno-
-povijesnih spomenika grada Senja i okolice.

Nekropole i načini sahranjivanja na području antičke Senije

Na brojnim lokalitetima u Senju utvrđene su antičke i kasnoantičke nekropole. Istraživanjem načina sahranjivanja i orijentacije pokojnika došli smo do važnih spoznaja o vrsti ukopa te dataciji grobova u to vrijeme na području grada Senja. Na temelju proučavanja grobova te znanstvene obrade materijalnih ostataka – priloga u njima (novca, svjetiljki, nakita, staklenih predmeta, raznih keramičkih posuda te metalnih predmeta i sl.) moguće ih je datirati u razdoblje od 1. do 5. stoljeća. Sporadično istraživanje grobova pokojnika i priloga u njima u Senju se provodi od 1902. godine, a detaljnije od 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, od kada se povremeno provode sustavna arheološka istraživanja, tijekom kojih su na senjskom području utvrđene brojne nekropole. Također su na tim istraženim lokalitetima potvrđena oba tipa sahranjivanja, inhumacija i incineracija.

Proučavanjem oblika i načina ukopa na području antičke Senije, grobove možemo podijeliti na grobove (s arhitekturom i bez nje) i to: ukop u zemljane jame; ukop u žaru ili urnu te grobove izgrađene pomoću opeke (tegule), izgrađene pomoću amfore i izgrađene od kamena.

Antičke nekropole i način sahranjivanja Muzej prati na više lokacija na području grada Senja, od kojih su najpoznatije: gradina Kuk, Stolačko naselje, lokacija bivšeg vrta Olivieri – DIP-a, lokalitet na Šteli, Trg Cimiter, lokalitet kod katedrale BDM i obnovljene zgrade Sakralne baštine, na brdu Nehaj, kod kule Šabac, Vatrogasni dom, te u Čopićevu naselju (Varoš – Dolac).

 ---------------------------------------------

 

1) Nekropola na brdu Nehaj

2) Nekropola kod kule Šabac

3) Nekropola uz katedralu BDM

4) Nekropola na prostoru ex pilane Olivieri

5) Nekropola u Čopićevu naselju (predio Varoš)

6) Nekropola u Stolačkom naselju

 A) Brdo Kuk / B) Sv. Petar / C) Štela / D) Široka kuntrada

E) Sv. Ambroz / F) Ex pilana Olivieri / G) Lopica / H) Varoš / I) Ex kuća Tauzani

---------------------------------------------

Karta antičkih nekropola na području grada Senja (preuzeto iz: Miroslav Glavičić, »Prilozi proučavanju poleogeneze i urbanističkog razvoja antičke Senije«, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu, 1993)

U razdoblju od 1885. do 2008. godine na području grada Senja utvrđene su brojne nekro­pole. Godine 1885. na prostoru danas poznatom kao Stolačko naselje, uz cestu prema Vratniku, utvrđena je nekropola (možda kolonista orijentalca) u kojoj su pronađeni grobovi. Na temelju nadgrobnog spomenika posvećenog Aureliju Dioniziju, Židovu iz Tiberijade, zaključujemo da je nekropola pripadala članovima židovske zajednice u Senju. Također je i 1971. godine u blizini te lokacije utvrđeno nekoliko grobova. Na istočnim obroncima Kuka utvrđeno je žarno groblje koje dovodimo u vezu s ilirskim razdobljem, odnosno sa žarnim grobovima najstarijega predantičkog i antičkog razdoblja Senije.

Godine 1929. na Malim vratima, na lokaciji bivšeg vrta Olivieri – DIP-a, utvrđena je veća nekropola antičke Senije. Tada su pronađeni ostatci zida, dva mramorna korintska kapitela, mozaik i nadgrobni spomenik L. Calpurnija (1. st.). Na istom lokalitetu i u više navrata poslije: 1954., 1963., 1975. i 2007. (prilikom izgradnje trgovačkog objekta – Konzum) još jednom je potvrđeno da je na tom lokalitetu riječ o bogatoj nekropoli antičke Senije.

Sljedeći lokaliteti koji su također utvrđeni tijekom zemljanih radova su: Štela 1941/1942. godine, prostor kod katedrale BDM 1949/1950., na brdu Nehaj 1958., prostor u blizini kule Šabac 1955., kao i prostor u blizini obnovljene zgrade Sakralne baštine te Arhiva i Biblioteke Senjske biskupije 1966. godine.

Ostatci antičkih grobova pronađeni su uz cestu prema staroj grobnoj kapelici sv. Vida. Godine 1977. sa zapadne strane Vatrogasnog doma, uza Staru cestu, otkopano je nekoliko grobova na mjestu gdje se još prije 1940. godine, tijekom izvođenja zemljanih radova, nailazilo na ostatke grobova.

Godine 1965., prilikom niveliranja terena za izgradnju dječjeg vrtića, također se naišlo na grobove koji se dovode u vezu s grobovima pronađenim 1942. na tom prostoru.

Nalazi s lokacije bivšeg vrta Olivieri – DIP-a (1929)

Umjetnička zbirka, zavjetne sličice

Tijekom zemljanih radova, prilikom izgradnje nove ambulante 1960. godine, pronađeni su antički grobovi na lokalitetu Čopićevo naselje – Varoš, gdje se u razdoblju od 1956. do 1997. godine odvijala vrlo intenzivna izgradnja. Na temelju slučajnih nalaza još 1902. godine uočeno je, a što je i potvrđeno 1913. godine, da se na tom prostoru nalazi bogata antička nekropola. Tada je na jednom grobu pronađena kamena ploča s natpisom koji spominje Gavija Optata, svećenika Liburnijaca koji je dao popraviti vrata i pokućstvo svetišta boga Libera. Tijekom zemljanih radova 1955., 1961., 1965., 1975., 1979., 1983. i 1984. godine, na tom su lokalitetu potvrđeni ostatci grobova. Prilikom dodatnih građevnih radova 1979. na tom je lokalitetu, među istraženim grobovima, najzanimljiviji grob u kojem je pronađena već spomenuta kefalomorfna staklena bočica s dječjim likom (3/4. st.). Spomenimo i to kako je upravo kefalomorfna bočica bila izložena u Rimu 1998. godine u sklopu izložbe Rimsko staklo Hrvatske.

Provođenjem zaštitnih arheoloških istraživanja, nakon izvršenih zemljanih radova na izgradnji novog Doma zdravlja, početkom 1986. godine, nanovo su, nakon onih iz 1978., na tom lokalitetu otkopani antički grobovi koji se nadovezuju na one pronađene u Čopićevu naselju (Varoš – Dolac) u ranijim razdobljima. Na istom lokalitetu (prostoru Dolac) u svibnju 1993. godine prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja također su utvrđeni grobovi.

Zbirka kamenih spomenika, ulomci Senjske glagoljske ploče

Nastavkom zemljanih radova 1997. godine u Čopićevu naselju (predio Varoš) također su otkriveni, nažalost devastirani, ostatci antičkih grobova koji dokazuju da je taj prostor aktivno živio u antičkom razdoblju, što potvrđuju do sada pronađeni arheološki ostatci. Na devastirane grobove naišlo se u Čopićevu naselju (predio Varoš) i tijekom 2004. i 2005. u dvorištu kuće Rončević, tijekom kojih su pronađeni skeletni ostatci pokojnika bez grobnih priloga.

Na sjevernom dijelu trga Cimiter ispred pročelja katedrale BDM (1993) obavljeno je probno arheološko sondiranje, pronađeni su ostatci arhitekture i brojni ulomci različite keramike. Također tada je pronađen dio mozaika s motivom »Salamonova« čvora, koji je u 5. stoljeću bio jedan od omiljenih simboličnih motiva kršćanskoga kulta. Trg Cimiter se istraživao 2015., 2017. i 2019. godine, tijekom istraživanja pronađeni su zanimljivi grobni nalazi koji su pohranjeni u Gradskom muzeju Senj.

 -----------------------------

 

crni kamenčići /  bijeli kamenčići / crveni kamenčići

 -----------------------

Trg Cimiter, nalaz mozaika s motivom »Salamonova« čvora (1993)

Zaključak

Ovim smo tekstom željeli skrenuti pozornost na bogatu kulturno-povijesnu i arheološku baštinu Senja koja je pak sastavni dio hrvatske i dakako time europske baštine i kulture. Senj je grad čija povijesna nit neprekinuto teče od prapovijesti do danas, što dokazuje bogata izvorna arheološka građa iz raznih povijesnih razdoblja. To potvrđuju i antički pisci koji u svojim povijesnim i geografskim djelima prilikom opisivanja istočne jadranske obale nisu izostavili Senj i njegovu okolicu. Tome u prilog govori i popis lokaliteta te dio arheološkog materijala koji je do danas pronađen na području grada Senja, a to su kameni spomenici, ostatci arhitekture, skulptura, grobni ostatci, epigrafički spomenici, novac, ostatci keramike, kao i drugi prikupljeni svojevrsni relevantni podatci o povijesti grada Senja.

Literatura

Glavičić, Miroslav, »Prilozi proučavanju poleogeneze i urbanističkog razvoja antičke Senije«, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Sveučilišta u Splitu 32(19)–1992/1993 (1993): 79–104.

Senj u prapovijesti, antici i ranom srednjem vijeku. Katalog arheološke zbirke, (2. izd.), autor izložbe i kataloga Blaženka Ljubović, Gradski muzej Senj, 2013.

Spomenica 1962. – 2012., ur. Blaženka Ljubović i Melanija Prpić, Senj: Gradski muzej Senj, 2012.

Tvrđava Nehaj Senj / The fortress of nehaj Senj / Festung Nehaj Senj / La fortezza Nehaj di Segna (1558. – 2008.): 450. godina postojanja tvrđave Nehaj, ur. Blaženka Ljubović et al. Senj: Gradski muzej Senj, 2008.

***

Senjski zbornik – prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, od god. 1/1965. do 48/2021.