Dani kulture Hrvatske i Ukrajine 1979. i 1980. godine

Jedna od dugovječnijih povijesnih veza koje Hrvatska ima s nekom zemljom u svijetu jest ona s Ukrajinom. Potkraj travnja ove 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je izložba posvećena hrvatsko-ukrajinskim odnosima iz vizure Filozofskog fakulteta. Izložba među ostalim upućuje na povijesne veze hrvatskih i ukrajinskih prostora koje sežu daleko u prošlost naših naroda. Ukrajinski povjesničar i profesor na Katedri za ukrajinski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nedavno preminuli Jevgenij Paščenko pisao je o bogatoj prošlosti hrvatsko-ukrajinskih veza, nastojeći na komparativan način približiti povijest dvaju slavenskih naroda. Navest ćemo samo njegovu knjigu Juraj Križanić i Ukrajina: graditelj europske kršćanske unije, koju je izdala Matica hrvatska 2015. godine a koja pokazuje zainteresiranost južnoslavenskih intelektualaca za ukrajinski prostor koja seže čak u 17. stoljeće. Fokus ovoga rada je skroman, on teži osvijetliti recentne povijesne veze Hrvatske i Ukrajine dok su obje zemlje bile federalne jedinice većih državnih cjelina. Mi ćemo se usredotočiti uglavnom na kulturne veze, i to na dogovorene Dane kulture SSR Ukrajine koji su se održali u Hrvatskoj 1979. i uzvratne Dane kulture Socijalističke Republike Hrvatske u Ukrajini 1980. godine.^[1]

Zasigurno nije naodmet ponoviti da su Jugoslavija i Sovjetski Savez imali značajne političke i ekonomske odnose. Ako navedemo samo neke od važnih događaja poput Oktobarske revolucije, sukoba Tito–Staljin, normalizacije odnosa od sredine 1950-ih potpisom Beogradske i Moskovske deklaracije, pa sve do samoga kraja realsocijalističkih sistema možemo pratiti povijest bilateralnih odnosa. Jugoslavija je u drugoj polovici 20. stoljeća bila predvodnica Nesvrstanih zemalja zauzimajući se za izvanblokovsku politiku, no to nije značilo i prekide odnosa s predvodnicima blokova SAD-om i SSSR-om.

Ukrajina je 1980-ih imala 52 milijuna stanovnika, a godišnje je proizvodila 190 mil. tona ugljena, 120 mil. tona željezne rude, 56 mil. tona čelika i 8 mil. tona manganove rude. Razvijene gospodarske grane poput izgradnje strojeva, računalne industrije, poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje električne energije činile su Ukrajinu jednom od najznačajnijih sovjetskih republika. Ekonomska razmjena sa SSSR-om s jugoslavenske je strane do druge polovice 1980-ih bila iznimno značajna. Osobito je to bilo važno za SR Hrvatsku, koja je 1986. godine ostvarila 21,6 % izvoza i 28 % jugoslavenskog uvoza sa Sovjetskim Savezom.

Tablica 1. Ostvarena razmjena između SFRJ/SRH i SSSR-a 1986. godine; iznosi su prikazani u američkim dolarima

Značajnija gospodarska razmjena Hrvatske i Ukrajine započela je 1974. godine, kada je ukrajinska delegacija sudjelovala sa svojom privrednom izložbom na Jesenskom zagrebačkom velesajmu. Nakon toga svake dvije godine održavali su se susreti hrvatskih i ukrajinskih delegacija na razini vlade i parlamenta a šefovi delegacija vodili su razgovore s najvišim partijskim rukovodiocima Hrvatske i Jugoslavije, te Ukrajine i SSSR-a. U Kijevu je 9–20. listopada 1978. bila održana i izložba privrede SR Hrvatske u paviljonu Ministarstva kulture u Kijevu. Prostirala se na 1000 m² i na njoj je sudjelovalo više od 80 organizacija iz SR Hrvatske. Na izložbi je bila prikazana roba iz sektora metalne industrije, prehrambene, kemijske, farmaceutske, tekstilne, industrije kože i obuće, drvne i grafičke industrije. Uz to bili su prikazani i proizvodi obrtničke struke poput suvenira, raznih rukotvorina, tapeta, zidnih i keramičkih pločica itd. Godine 1978. ostvareno je 2,77 milijarde američkih dolara razmjene između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Udio Hrvatske u trgovini sa Sovjetima iznosio je 37 % jugoslavenskog izvoza i 18 % uvoza. Trend ekonomske suradnje nastavio se i u prvih šest mjeseci 1979., od ostvarenog izvoza 643.339 milijuna dolara na Hrvatsku je otpadalo 189.731 milijuna dolara ili 29 % izvoza, a od 766.186 milijuna dolara uvoza na Hrvatsku je otpadalo 159,407 milijuna dolara uvoza ili 21 %.

Jačanjem gospodarske suradnje postavilo se i pitanje jačanja one na kulturnom polju. Ideja o održavanja dana kulture pojavila se prvi put prigodom posjeta delegacije Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske SSR Ukrajini 1976. godine, zatim se raspravljala na uzvratnom posjetu delegacije Ukrajine Hrvatskoj 1977. te ponovno 1978. godine, kada je delegacija Ministarstva kulture SSR Ukrajine boravila u Hrvatskoj. Na sjednici održanoj u Zagrebu u rujnu 1978. sklopljen je dogovor između ukrajinske i hrvatske delegacije o održavanju »Dana kulture SSR Ukrajine u Hrvatskoj« te uzvratnih »Dana kulture SR Hrvatske u Ukrajini«. Kulturna manifestacija »Dana Ukrajine« trebala se je održati u ožujku 1979. godine, kojom bi prilikom bila primljena i službena ukrajinska delegacija od sedam članova. U sklopljenom dogovoru oko izvođenja »Dana Ukrajine u SR Hrvatskoj« planirao se bogati kulturni program koji je trebao uključivati glazbeno-scenski program, umjetničke izložbe, filmske predstave te sportske susrete nogometnih momčadi I. Savezne lige iz SR Hrvatske i SSR Ukrajine.

»Dani kulture SSR Ukrajine« bili su održani u dogovorenom razdoblju od 20. do 27. ožujka 1979. godine. Tim je povodom u Hrvatskoj boravilo oko 270 umjetnika iz SSR Ukrajine i održano je 39 priredaba u 20 gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Zadar, Varaždin, Karlovac, Ivanić-Grad, Petrinja, Sisak, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Borovo, Vukovar, Vinkovci, Gospić i Knin). Svečano otvorenje »Dana kulture SSR Ukrajine« započelo je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog izvedbom skladbe »Pozdrav Hrvatskoj« autora A. Filipenka. Nastupile su još tri članice badurističkog trija »Dnjepranjka«, zatim klaviristi, Vokalno-instrumentalni sastav »Červona ruta« Krimske državne filharmonije, te plesne izvedbe akademskog ansambla SSR Ukrajine »P. Virski«. Prije početka predstave održano je svečano primanje ukrajinske delegacije Ministarstva kulture SSR Ukrajine koju je predvodio ukrajinski ministar Sergej Davidovič Besklubenko, a s hrvatske strane delegaciju je primio predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Petar Fleković. Izražavajući dobrodošlicu, Fleković je istaknuo važnost ovakvih susreta izrazivši pritom zadovoljstvo što će iduće godine Hrvatska imati mogućnost predstaviti svoje rezultate na području kulture i umjetničkih aktivnosti. Ukrajinske umjetnike i delegaciju primio je i potpredsjednik zagrebačke skupštine Bogdan Tomašić. Na konferenciji za novinare ukrajinski ministar Beskublenko Danilovič istaknuo je važnost održavanja »Dana kulture« jer je njihov cilj: »zbližavanje naroda SR Hrvatske i SSR Ukrajine, njihovo bolje upoznavanje i učvršćenje veza i prijateljstva«.

Što se tiče drugih hrvatskih gradova u Karlovcu su u kazališnoj dvorani Zorin doma nastupili ukrajinski operni i baletni solisti, neki od njih su navedeni u Karlovačkom tjedniku, poput Nikolaja Manojle, Ljudmile Semenko, Tatjane Tajkine, Dmitrija Gnatjuka i drugih. Članak u Karlovačkom tjedniku piše da je: »...karlovačka publika dobila pregled suvremenog umjetničkog i kulturnog stvaralaštva ove sovjetske republike koje se manifestiralo kroz pjesmu, igru, pokret i zvuk. Pokazalo se, kao i mnogo puta do sada, da jezik nije bio niti će biti prepreka da se osjeti ljepota ljudskog stvaralaštva«.

Ukrajinski umjetnici na primanju u Skupštini općine Karlovac
(Karlovački tjednik, 29. ožujka 1979)

Ansambl Virski u Šibeniku (Šibenski list, 31. ožujka 1979)

U Šibeniku je akademski ansambl »Virski« održao priredbu u sklopu manifestacije ukrajinskih dana u Hrvatskoj. Ansambl je nosio naziv po svojem dugogodišnjem voditelju i laureatu Državne nagrade SSSR-a i Državne nagrade SSR Ukrajine Pavlu Virskom. Ansambl je, prema riječima šibenskih novina Šibenski list, imao za cilj popularizaciju ukrajinskog plesa. Nastupu je prisustvovala i delegacija SSR Ukrajine predvođena već spomenutim ministrom za kulturu Sergejom Davidovičem Besklubenkom, koja je u Šibeniku boravila dva dana. Od hrvatskih predstavnika na izvedbi ansambla »Virski« bio je podsekretar za nauku, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske Vladimir Pezo.

Osim ansambla »Virski« u Hrvatskoj su još nastupali Kijevski komorni zbor, operni i baletni solisti SSR Ukrajine, Sofija Rotaru i vokalno-instrumentalni sastav »Červona ruta« te folklorni amaterski ansambl »Zaporožec«, koji su u jednom od svojih nastupa izveli program u dvorani tvornice »Nikola Tesla«, koji su pratili radnici spomenute tvornice. U Zagrebu su bile prikazane izložbe »Suvremena ukrajinska likovna umjetnost«, »Ukrajinska narodna, dekorativna i primijenjena umjetnost« i izložba fotografija »Ukrajina danas«. Dani ukrajinskog filma održani su u Zagrebu, Sisku i Puli s četiri cjelovečernja programa koji su uključivali igrani, dokumentarni i crtani film. Što se tiče izložbe »Suvremena ukrajinska likovna umjetnost«, ona je bila izložena u Galeriji »Karas« u Zagrebu, a »Ukrajinska narodna, dekorativna i primijenjena umjetnost« u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Ukupno su bila izložena djela 300 umjetnika.

Hrvatsko-ukrajinska delegacija sastala se u Kijevu u svibnju 1980. godine, kada je donesena odluka da će se uzvratna manifestacija »Dani kulture SR Hrvatske« u Ukrajini održati u rujnu iste godine. Tom prilikom je u Ukrajinu planiran i dolazak sedmeročlane političke delegacije iz Hrvatske. Što se tiče programa on je zapravo temeljen na istoj osnovi kao i »Dani kulture Ukrajine u Hrvatskoj«. Uključivao je glazbeno-scenski program, umjetničke izložbe (skulpture, umjetničke fotografije, izložbe dizajna i umjetničke fotografije »Dioklecijanove palače«) i projekcije filmova. Novost je planiranje razgovora i susreta pjesnika i književnih kritičara SR Hrvatske i SSR Ukrajine, modna revija, izložba ploča i muzikalija »Hrvatsko glazbeno stvaralaštvo«, te susreti košarkaških ekipa ili republičkih selekcija SR Hrvatske i SSR Ukrajine.

Ministar za kulturu Sergej Davidovič Besklubenko
(Šibenski list, 31. ožujka 1979)

Solisti kijevskog baleta Tatjana Tajkina i Valerij Kovtun (Vjesnik Socijalističkog saveza radnoga naroda Hrvatske, 20. rujna 1980)

Svečanom otvorenju izložbe o Hrvatskoj u Ukrajini nazočio je 18. rujna 1980. u Kijevu predsjednik Republičkoga komiteta za prosvjetu, kulturu i fizičku i tehničku kulturu dr. Stipe Šuvar, a svečanom zatvaranju u Odesi 25. rujna predsjednik Sabora SR Hrvatske Jure Bilić. Ukupno je oko 240 umjetnika iz Hrvatske sudjelovalo na uzvratnoj kulturnoj manifestaciji u Ukrajini. Svečano otvorenje bilo je u Dvorcu kulture »Ukrajina« u Kijevu, a prvi nastup izveo je folklorni ansambl »Lado«. Uz njih su u Ukrajini još bili umjetnici iz festivalskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara, Zagrebački kvartet i Zadarsko kazalište lutaka. Osim u Kijevu kulturne manifestacije održale su se još u Harkivu, Zaporižju, Rovnu, Černigovu, Sumi, Jalti, Donecku i Odesi, u kojoj se održalo svečano zatvaranje programa.

Iz kratkog izvještaja konzula SFRJ iz Kijeva i Moskve možemo saznati kakvo je bilo jugoslavensko gledište o održanoj manifestaciji »Dana Hrvatske« u Ukrajini. Generalni konzulat SFRJ iz Kijeva ocijenio je da je manifestacija prešla okvire kulturnih veza te da je imala širi politički značaj za odnose SFRJ i SSSR-a. Jugoslavenska je strana smatrala zanimljivim izjavu predsjednika Savjeta ministara USSR Ljaška za vrijeme prijma delegacije SR Hrvatske u kojoj je naglasio važnost principa koje su donijeli Tito i Brežnjev. Jugoslavenska strana je smatrala neobičnim što se u medijima pridao toliki značaj toj manifestaciji, a to se očitovalo direktnim prijenosom svečanog otvorenja i zatvaranja manifestacije preko televizije, svakodnevnim radijskim i televizijskim komentarima te pisanjima u tisku. Osobito su dobro bile primljene izložbe o Meštroviću, Kršiniću i Augustinčiću, izložba »Hrvatska danas«, dizajna MIS-a, a bili su zapaženi i nastupi folklornog ansambla »Lado«, kazališta lutaka, prikaz filmova, program estrade i drugih sudionika. Informacija jugoslavenske ambasade iz Moskve imala je sličan ton kao i prethodna iz Kijeva. Naglasak moskovske informacije je na davanju važnosti izjavama Jure Bilića, koje su objavljivane u sovjetskim informativnim medijima kao i isticanje važnosti međupartijske suradnje, ali je slabo u medijima pisano o konkretnim pitanjima (porast robne proizvodnje, razmjena studijskih grupa, mješoviti komiteti za privrednu suradnju i sl.).

U zadnjem dijelu ćemo se ukratko osvrnuti na hrvatsko-ukrajinske gradove prijatelje. Tijekom druge polovice 20. stoljeća uspostavljena je međugradska suradnja triju hrvatskih i ukrajinskih gradova, Jalta–Rijeka, Odesa–Split i Zaporižja–Obrovac. Suradnja gradova Jalta i Rijeka pokušala se uspostaviti na području turizma, preciznije između putničkih agencija sa svrhom povećanja dolaska turista iz SSSR-a na riječko područje. Suradnja Obrovca i Zaporižja je bila gospodarske naravi temeljena na izvozu rude boksita. Posljednja međugradska suradnja između Splita i Odese je uspostavljena 1964. godine i odvijala se uglavnom razmjenom delegacija. U Splitu su 1983. godine bili održani »Dani Odese u Splitu« sa 120 izvođača. Planirana je i uzvratna manifestacija »Dana Splita« u Odesi u svibnju 1984. i 1985. godine, no ona je oba puta morala biti odgođena jer nije bilo dopušteno slijetanje JAT-ova aviona u Odesi ni u Kijevu. Razlozi zabrane iz izvora nisu poznati.

Ovaj kratki pregled održavanja ovih dviju kulturnih manifestacija mali je doprinos osvjetljavanju hrvatsko-ukrajinskih veza iz ne tako davne prošlosti. Osim kulturne suradnje izvori nam pokazuju da je postojala i politička suradnja tadašnjih rukovodstava koja su vrlo vjerojatno kulturnim manifestacijama nastojala učvrstiti veze između Hrvatske i Ukrajine. Ekonomski faktor, koji pokazuje da je gotovo četvrtina izvoza otpadala na SSSR, zasigurno je potaknuo napore obiju strana za jačanje i drugih oblika suradnje, u ovom slučaju na kulturnome planu.

Izvori

HR-HDA-2058-4.8.24.2 Republički komitet za odnose s inozemstvom 1977–1991. Suradnja sa Sovj. Republikom Ukrajinom.

Karlovački tjednik, ožujak 1979.

Šibenski list, ožujak 1979.

Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, ožujak 1979; rujan 1980.

^[1]  Osnovu rada čini arhivski fond HR-HDA-2058. Republički komitet za odnose s inozemstvom 1977–1991. Suradnja sa Sovjetskom republikom Ukrajinom te novine Karlovački tjednik, Šibenski list i Vjesnik Socijalističkog saveza radnoga naroda Hrvatske.