Nužan je nadzor stručnjaka pri gradnji injekcijskih zavjesa

Temu Kosinjske doline i uopće hrvatskoga krškoga bogatstva bilo je nezaobilazno promišljati s prof. dr. Mladenom Garašićem. Rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Rudarsko-geološko--naftnom fakultetu (RGN) Sveučilišta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i doktorirao 1986., kao četvrti u Hrvatskoj, temama iz hidrogeologije krša i speleologije. Radio je u Institutu za geološka istraživanja, Građevinskom institutu te na RGN i Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Predavao je više kolegija u različitim sveučilišnim ustanovama, a prvi je uveo kolegij »Speleologija« na neko od sveučilišta u Hrvatskoj. Usavršavao se na University of Oxford i Western University of Kentucky. Glavni je tajnik Odbora za krš Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), bio je član Hrvatskog povjerenstva za suradnju s UNESCO-om.

Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga speleološkog saveza, zastupnik Hrvatske u Međunarodnoj speleološkoj uniji – UIS (Union Internationale de Speleologie) i Europskoj speleološkoj federaciji – FSE. U tim je međunarodnim znanstvenim organizacija prvi i do sada jedini Hrvat koji je u UIS izabran za tajnika (2013–2022), a u FSE za potpredsjednika (2015–2019). Sudjelovao i/ili vodio brojne speleološke ekspedicije na svim kontinentima (osim Antarktike), a istražio je i posjetio više od 5100 speleoloških objekata u Hrvatskoj i 86 zemalja diljem svijeta. Jedan je od rijetkih geologa koji je bio izabran u stalni nadzor nad izgradnjom autocesta u Hrvatskoj, te je tada istražio i zaštitio podzemne vode u više od 1000 kaverni, tj. speleoloških objekta bez ulaza na površini terena, koji su otkriveni prilikom izboja tunela, u usjecima cesta, u temeljima mostova i vijadukata, u kamenolomima, prilikom izgradnje zračnih luka itd. Sudionik je i jedan od projektanata izgradnje najdužeg mosta na svijetu koji je izgrađen u nekom tunelu preko kaverne u kršu. Riječ je o mostu (46 metara) u tunelu »Vrata« ukupne duljine 261 metar na autocesti A6 Zagreb–Rijeka. Objavio je više od 350 radova i desetak knjiga diljem svijeta. Za svoje je djelovanje primio brojne nagrade.

******

Od poznatih cca 12 500 speleoloških objekata u oko 35 % je prisutna podzemna voda, a u oko 18 do 20 % je podzemna voda stalno prisutna. Kakvoća podzemne vode iz Dinarskog krša u Hrvatskoj pripada među najbolje na svijetu. Nažalost ponegdje je zbog ljudske nebrige njezina kakvoća u opadanju i ugrozi.

******

Poštovani, nedavno je u uglednoj nakladničkoj kući Springer objavljena vaša knjiga The Dinaric Karst System of Croatia – Speleology and Cave Explorations. Što je tako jedinstveno i bogato u hrvatskom kršu?

Prvo bismo trebali napomenuti da je svjetski poznati nakladnik »Springer International Publishing« prvi put sam odabrao nekog autora iz Hrvatske da napiše knjigu o kršu, speleologiji te špiljama i jamama u Hrvatskoj. Dinarski krš u Hrvatskoj pripada tzv. »locus typicus« krških predjela i naziva se »Klasični dinarski krš – Classical Dinaric Karst«. Dinarski krš dobio je ime po planini Dinari, koja je i najviša planina u Hrvatskoj. Povijest speleoloških istraživanja u Dinarskom kršu jedna je od prvih i najbolje znanstveno dokumentiranih u cijelom svijetu. Prve teorije o kretanju podzemnih voda u kršu, prva opažanja vrulja u moru te estavela na obodima krških polja temelj su moderne hidrogeologije krša koja je započela baš u području hrvatskoga krša. Neke naše riječi imaju međunarodno tj. isto značenje u mnogim svjetskim jezicima, primjerice – polje, ponor, dolina, jama itd. U Hrvatskoj je nakon Beča (1879), Trsta (1883) i Postojne (1889) u veljači 1892. godine utemeljena četvrta speleološka organizacija na svijetu. Broj speleoloških objekata na relativno maloj površini terena mjeri se u tisućama, a njihova raznolikost u morfologiji ili hidrogeološkim funkcijama jest rezultat posebnosti geoloških uvjeta koji su bili i još su uvijek prisutni u ovom području. Ovdje u hrvatskom kršu ustanovljen je do sada najdeblji karbonatni vapnenjački kompleks taložnih stijena na svijetu koje su podložne okršavanju. Debljina mu iznosi između 5 ili 7 kilometara. Zanimljivo je i to da su u nekim istražnim bušotinama pronađeni tragovi speleolthema tj. siga iz kaverni na velikim dubinama (najdublja na 3125 metara). Od poznatih oko 12 500 speleoloških objekata u oko 35 % je prisutna podzemna voda, a u oko 18 do 20 % je podzemna voda stalno prisutna. Kakvoća podzemne vode iz Dinarskoga krša u Hrvatskoj pripada među najbolje na svijetu. Nažalost ponegdje je zbog ljudske nebrige njezina kakvoća u opadanju i ugrozi. Najdulji špiljski sustav u Hrvatskoj je do sada dugačak više od 55,6 kilometara, a najdublja jama ima 1432 metra dubine. Oba speleološka objekta nalaze se na predivnoj planini Velebit. Knjiga je posebna jer sam u njoj prvi put spomenuo podatke o pronalasku, istraživanju i zaštiti više od 1000 kaverni, tj. speleoloških objekata bez prirodnog ulaza s površine terena, koje smo pronašli pri različitim gradnjama autocesta, tunela, mostova, vijadukata, zračnih luka, brana, kamenoloma itd. u kršu Hrvatske.

Kako se prožimaju Afrička, Jadranska i Dinarska ploča na svojem putu prema Alpama? Koje su glavne odrednice tih putanja? U svojem djelu donosite pregled hrvatske geologije i složenost svih hidrogeoloških procesa na našem području.

U generalnom geotektonskom smislu velika Afrička tektonska ploča kreće se prema sjeveru tj. prema Alpama. Njezin oblik je izbočen s lokalnom Jadranskom geotektonskom pločom. Stalnim tektonskim kretanjima taj se dio Afričke ploče sa svojim dijelom Jadranske ploče podvlači i istočno ispod Dinarida te ih polako izdiže. Sve planine u Dinaridima u posljednjih nekoliko desetaka milijuna godina znatno se izdižu u odnosu na druga okolna područja. Pri tim pokretima gotovo svakodnevno nastaju potresi. Nažalost nedavno smo bili svjedoci nekoliko snažnijih i katastrofalnih potresa kojima je osnovni uzrok u kretanju Afričke ploče prema sjeveru tj. Alpama u našem području. U području Dinarida ima obilje oborina koje su stalno infiltrirane u podzemlje kroz pukotine i rasjede nastale opisanim tektonskim djelovanjem. Podzemna voda pristigla s površine kemijski (korozijski) i mehanički (erozijski) djeluje na vapnence i dolomite (karbonatne stijene) u podzemlju te ih okršava do znatnih intenziteta. U Hrvatskoj imamo nekoliko najvećih vertikalnih jama ili njihovih dijelova do sada pronađenih u svijetu, dubine više od 500 metara bez ikakvih izbočina koje bi sprečavale takvu vertikalnost. To su rezultati stalnoga vertikalnoga izdizanja Dinarida, posebice planine Velebit.

******

Knjiga je posebna jer sam u njoj prvi put spomenuo podatke o pronalasku, istraživanju i zaštiti više od 1000 kaverni, tj. speleoloških objekata bez prirodnog ulaza s površine terena, koje smo pronašli pri različitim gradnjama autocesta, tunela, mostova, vijadukata, zračnih luka, brana, kamenoloma itd. u kršu Hrvatske.

******

Potresi u Zagrebu i Banovini zainteresirali su i laike za promišljanje o podzemnom svijetu. Možete li manje upućenima objasniti zašto se seizmičke i neotektonske aktivnosti mogu slabo predvidjeti, unatoč silnoj tehnologiji, znanstvenim istraživanjima?

Naime, moderna znanost može sa sigurnosti prognozirati gdje će se potresi određenog intenziteta dogoditi, ali ne može sigurno reći kada. Nažalost time ne možemo biti zadovoljni. No nije riječ samo o spoznajama u geoznanostima. Primjerice u medicini se mogu dobro predvidjeti i znati mogući uzroci nekih bolesti, ali se sa sigurnošću ne može reći kada će ili neće netko biti bolestan. Ali postoje lijekovi koji liječe posljedice nekih bolesti. Za rješavanje učinaka potresa brine se potresno inženjerstvo, znanstvena disciplina koja na temelju geoloških, geotehničkih i seizmoloških ispitivanja i prognoza može izraditi projekte građevinskih objekata koji će biti sigurni prilikom eventualne pojave potresa.

U kojoj je mjeri čak i stručnjacima nepoznato sve što se odvija pod zemljom?

Pitanje preširoko, a opet i individualno. Mnogo toga nam je poznato, ali ima i nepoznanica. Ovisno o kojem dijelu geoznanosti razgovaramo. Slično bismo mogli pitati svakog liječnika: u kojoj vam je mjeri nepoznato što se odvija u ljudskom tijelu. Mislim da sam Vam figurativno odgovorio. Svakim danom znanost napreduje.

***

Unaprijed preporučujem da se iskusni speleolozi hidrogeolozi angažiraju prilikom gradnje svih predviđenih injekcijskih zavjesa na tom području. Naime, inače bi moglo biti enormnih nepotrebnih troškova ili, što je još gore, nepovratnog upropaštavanja kretanja, kakvoće i količine podzemnih voda u tom području.

 ***

Od samostalnosti hrvatske države 1991. do 2010. bili ste predsjednikom Hrvatskoga speleološkoga saveza u pet mandata. Tajnik ste i Svjetskoga speleološkoga saveza (UIS – Union Internationale de Speleologie) od 2013. do 2022., a bili ste i potpredsjednikom Europske speleološke federacije – FSE (2015–2019). Koje su najvažnije teme predstojećega svjetskoga speleološkoga kongresa koji će se ove godine održati u Francuskoj?

Svjetski speleološki kongresi održavaju se svake četiri godine. Nažalost prošle godine zbog pandemije COVID-19 morali smo ga odgoditi za ovu godinu. Riječ je o 18. svjetskom kongresu na kojem će se okupiti oko dvije tisuće speleologa iz cijeloga svijeta. Ova je godina posebno zanimljiva i po tome što smo u sjedištu organizacije UNESCO u Parizu dobili potporu i proglasili »Međunarodnu godinu speleoloških objekata i krša – International Year of Caves and Karst – IYCK«. To je prvi put da je neka organizacija UN-a dala potporu za očuvanjem krških područja u svijetu. Napomenuo bih da je Hrvatska kroz prošlih sedam godina bila jedna od vodećih država koja je radila na dobijanju tog UNESCO-ova proglašenja IYCK. Ovdje treba istaknuti da je u Hrvatskoj samo jedan UNESCO-ov spomenik prirode svjetske baštine. To su Plitvička jezera. Na kongresu će se kroz dvadesetak zasebnih znanstvenih i stručnih simpozija iznositi najnoviji rezultati vezani uz djelovanja speleologa.

******

Teme Kosinjske doline pratite još od gimnazijskih dana. Što bi novo potapanje Kosinjske doline donijelo, a što oduzelo ličkom kraju?

Kosinj, kao i cijela Lika, cijeli Dinarski krš i sva krška područja svijeta moje su polje zanimanja. Posebice sam osjetljiv na kulturnu i prirodnu baštinu koju, katkad, nažalost, ne vrednujemo dovoljno. U cijeloj sam Lici, a posebice na Velebitu i ostalim planinama tog područja, proveo dosta dana, mjeseci, godina i po vrućinama i po snijegu i ledu istražujući speleološke objekte, njihovu genezu, hidrogeološke funkcije itd. Katkad sam to radio samo iz hobija, katkad zbog znanstvenih pobuda, a katkad zbog društvenih potreba dijeljenja svog znanja u svrhu zaštite prirode i prilagodbe određene gradnje prirodi. Moram spomenuti da su idejni projekti za gradnju »HES Kosinj« u nekim dijelovima stari i više desetaka godina, te su iz vremena kada je na rijeci Lici građena brana Sklope koja je omogućila akumulaciju Kruščica. Tada su obavljana i temeljna speleološka i hidrogeološka istraživanja. Koliko mi je znano danas je u blizini planiranoga zahvata HES Kosinj poznato oko 65 speleoloških objekata (špilja i jama, od kojih neke imaju izvorsku i ponorsku hidrogeološku funkciju). Da bi se ostvarila zaptivnost (otješnjenje) akumulacije predviđeno je 7 injekcijskih zavjesa. Siguran sam da će se prilikom bušenja za injekcijske zavjese naići na kavernozne oblike. Sudjelovao sam u istraživanjima više kaverni koje su trebale biti ispunjene injekcijskom masom, ali se nakon nekog vremena ipak odlučilo da ih speleolozi detaljno trebaju pregledati. Unaprijed preporučujem da se iskusni speleolozi hidrogeolozi angažiraju prilikom gradnje svih predviđenih injekcijskih zavjesa na tom području. Naime, inače bi moglo biti enormnih nepotrebnih troškova ili, što je još gore, nepovratnog upropaštavanja kretanja, kakvoće i količine podzemnih voda u tom području. Nisam stručan za ocjenu povijesnih vrijednosti Kosinja, koji bi trebao biti potopljen, te se nadam da je netko o tome vodio brigu.

Koja je razlika (n)ovijega HEP-ova projekta i potapanja Gornjega Kosinja u odnosu na onaj prethodni otprije pola stoljeća kada je potapanjem sela Mlakva nastalo umjetno jezero Kruščica? Što je sa stanovništvom na pola puta između poplava izazvanih otapanjem velebitskih snjegova i preseljenja u Perušić i druge krajeve?

Prilikom izgradnje svake brane u svijetu uvijek se postavljaju pitanja kolike su štete od potapanja nekog područja u odnosu na buduće dobrobiti. Jasno je da se odgovori ne bi trebali isključivo temeljiti na financijskim dobitcima od vrijednosti proizvedene električne energije.

Speleologija je i dio fizičke kulture u prirodi

Kako popularizirati speleologiju, je li ona »rezervirana« samo za znanstvenike i entuzijaste ili se može još šire predočiti javnosti?

Speleologija nije samo znanstvena disciplina nego je to i određeni dio fizičke kuture u prirodi. Postoje speleološki klubovi i društva čiji se članovi amaterski bave speleološkim (špiljarskim) istraživanjima te je njihova pomoć i znanje uvijek dobrodošlo svakom istinskom znanstveniku.

Što Vas je sve ispunilo, a što ostalo nedohvatljivo u sedam životnih desetljeća, otkrivanja i posjeta speleološkim lokacijama, sveučilišnoga rada, predavanja, uređivanja Spelaeologia Croatica, snimanja, pisanja (priručnika, članaka), recenziranja i drugih zadaća?

Speleologija je za mene nerazdvojni dio života. Počeo sam se time baviti kao dječak željan avantura u podzemlju, a poslije nastavio kroz amatersko, stručno i znanstveno djelovanje dati svoj obol toj manje poznatoj ljudskoj disciplini. Za mene su najveća priznanja koja sam stekao u životu vezana uz speleološke projekte koje sam ostvario u Hrvatskoj i 86 zemalja diljem svijeta. Kada znate da ste omogućili nekom selu, gradiću ili gradu pitku vodu iz neke špilje ili ako ste omogućili nesmetan i siguran prolaz autocestama pokraj kaverne ili kroz nju u kojima ste zaštitili podzemnu vodu, mislim da nema veće nagrade. Napisao sam više knjiga i stotine članaka, educirao stotine speleologa i tisuće studenata s jednim ciljem – da spoznaju vrijednosti i značaj speleologije.

Hrvatska se ima mnogočime ponositi. Hrvatski krš i njegovo podzemlje svakako ovdje pripadaju.