Izložba »Kopač«

U Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu 17. prosinca 2021. otvorena je izložba »Kopač«. Izložbu je svečano otvorila ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, a nastala je kao rezultat suradnje Hrvatskog društva likovnih umjetnika te udruge Art Rencontre i Cloverfielda. Slavko Kopač (Vinkovci, 1913 – Pariz, 1995), hrvatsko-francuski je slikar, kipar i pjesnik koji je većinu svojeg života proveo živeći i radeći u Parizu (od 1949. do 1995), gdje je bio jedan od protagonista nadrealizma, art bruta i enformela. Surađujući s renomiranim umjetnicima kao što su Jean Dubuffet, André Breton i s likovnim kritičarom Michelom Tapiéom, Kopač se svrstao u sam vrh tadašnje poslijeratne umjetničke scene Pariza a time i Francuske. Ovom izložbom, umjetničkim djelima i arhivskom građom redefinirana je njegova pozicija kao velikana europske »post war« umjetnosti.

Kopač je, riječima kustosice izložbe Anite Ruso Brečić, bio paradigmatska ličnost umjetnosti 20. stoljeća i majstor u korištenju različitih i netradicionalnih likovnih materijala. Odbacujući akademizam i uobičajene forme komuniciranja između gledatelja i umjetnika te koristeći se neslikarskim materijalima poput stakla, guma, čeličnih žica, kamena, gipsa, cigle, olova i drva, Kopač je postao autentičan umjetnik koji je inspiraciju pronalazio u svakodnevici i vlastitoj nutrini.

Dio izložbe bio je postavljen i u eksterijeru Meštrovićeva paviljona. Foto: Darko Privrat

Izložba »Kopač«, čiji je glavni cilj revalorizirati lik i djelo Slavka Kopača prikazuje Kopačeva slikarska, kiparska ali i pjesnička ostvarenja. Izložbeni postav broji oko 200 dijela i proteže se kroz sve unutarnje izložbene prostorije Meštrovićeva paviljona (Galerija Bačva, Galerija Prsten i Galerija PM). Djela su posuđena iz muzejsko-galerijskih ustanova diljem Hrvatske (UG Dubrovnik, UG Split, MMSU Rijeka, MLU Osijek, Gradski muzej Vinkovci, HNK Osijek, NMMU, Galerija Klovićevi dvori) kao i iz nekoliko privatnih kolekcija.

Konji, 1947., ulje na platnu, 61x81 cm, privatna kolekcija. Foto: Damir Fabijanić

Božić 1947., 1947., akvarel na papiru, 30x39,8 cm, privatna kolekcija. Foto: Damir Fabijanić

Produkcija izložbe obuhvaća i intervencije akademskoga kipara Marina Marinića, kojem su motivi s djela Krave u šetnji (1948) i Volovi (1967) poslužili kao inspiracija za skulpture postavljene u eksterijer ali i u galeriju Bačva. Izložba pruža uvid u kulturno-antropološke prilike sredina u kojima je umjetnik djelovao. Kada je Kopačevo stvaralaštvo u pitanju, kronologija prati tipologiju djela. Konstantno težeći novom i drugačijem Kopač se nije predugo zadržavao na istim motivima i temama i korištenju istih tehnika i materijala, što je olakšalo diobu njegovih umjetničkih faza. Tako je postav ove izložbe organiziran kronološki i tematski: započinje u Vinkovcima s njegovim prvim crtežima, a nastavlja se djelima nastalima u Firenci i Parizu.

Lov na vepra, 1948., ulje na ploči, 70x50 cm, privatna kolekcija.
Foto: Damir Fabijanić

Isus, 1946., ulje na platnu postavljeno na papiru, 100x73 cm,
privatna kolekcija. Foto: Damir Fabijanić

Krava, 1949., 70 x 97 cm, Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Foto: Damir Fabijanić

Svaka kronološka cjelina podijeljena je u tematske cjeline koje se pretaču jedna u drugu. Upravo zbog toga izložbeni postav je dinamičan: posjetitelj se neprestano upoznaje s novim temama, motivima i tehnikama kojima se Kopač koristio. U svakoj prostoriji postava posjetitelj se susreće i s Kopačevim sitnim plastikama načinjenima većinom u keramici, a na nekoliko mjesta istaknut je i njegov književno-poetski rad. Izložbeni postav u manjem omjeru obuhvaća i arhivski materijal u obliku pisane građe ali i videozapise na kojima je moguće vidjeti Kopača u njegovu pariškom atelijeru ali i u trenutku slikanja svečanog zastora za HNK Osijek (TV intervju vodila Neda Ritz, 1990., produkcija HRT). Postav prate i Kopačeve misli koje su većinom preuzete iz njegovih intervjua s novinarom i diplomatom Mirkom Galićem kao i biografske informacije o njegovu životu u Vinkovcima, Firenci i Parizu.

Slavko Kopač i Rudolf Labaš, Svečani zastor u HNK Osijek, 620x890 cm, HNK Osijek. Foto: Damir Fabijanić

Automobil, 1949., ulje na platnu, 38x46,5 cm, privatna kolekcija. Foto: Damir Fabijanić

Autoportret, 1942., ulje na platnu, 39x31 cm, Muzej likovnih umjetnosti Osijek. Foto: Darko Privrat

U bogatom izložbenom postavu posebno se ističe svečani zastor iz HNK Osijek koji je u povodu izložbe »Kopač« prvi put napustio Osijek te tako postao jedan od najekskluzivnijih elemenata ove izložbe. Svečani zastor oslikao je Kopač 1985. na poziv osječkoga gradskog poglavarstva. Kopač nije predložio žiriju novu kompoziciju, nego jednu koju je naslikao još 1947. a nosi naziv Stara Slavonija. Bukolički i naivni prikaz konja u šumi čijim središtem dominira crveni konj prvi je doticaj posjetitelja s umjetnošću Slavka Kopača. Svojim impozantnim dimenzijama (8,9 x 6,2 m) svečani zastor postavljen u monumentalni prostor galerije Bačva na samom početku intrigira i plijeni pozornost.

Detalj s izložbe. Foto: Damir Fabijanić

Detalj s izložbe. Foto: Damir Fabijanić

Svoju bujnu sanjalačku umjetnost Kopač nije zaogrnuo ni u jedan stil, a lakoći, jednostavnosti, slobodi i inovativnosti ostao je dosljedan do kraja. Ovaj umjetnik svjetskoga imena unatoč svojoj veličini stvarao je umjetnost pristupačnu običnom čovjeku ne namećući mu ograničenje interpretacije diktirano strogim akademskim okvirima. Riječima njegova prijatelja, poslodavca i rivala, renomiranoga francuskog umjetnika Jeana Dubuffeta Kopačeva radost »koja postaje i naša – sastoji se u davanju dojmljivog sjaja bijednim stvarima, prenošenju tih stvari na uzvišen plan, gdje pojam siromaštva gubi i mjesto, i smisao, gdje sve predmete što postoje vidimo u vrtlogu jakoga kozmičkog vjetra, snažnog vjetra koji se rađa iz umnog procesa. To je umjetnost velike težine i vatrene žestine, ali ipak suzdržana, oprezna i vrlo obzirna, u njoj nikad nema prenemaganja«.

Izložba »Kopač« vratila je djela ovog velikana umjetnosti druge polovice 20. stoljeća u hrvatsku metropolu nakon punih 25 godina. Izložbu je bilo moguće posjetiti do 27. ožujka 2022.