Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

U ovom broju uredništvo Revije pridružilo se proslavi petstote obljetnice prvoga hrvatskoga književnoumjetničkog teksta, epa Judita Marka Marulića. Vidjet ćete da ni jedan od tekstova posvećenih toj obljetnici nije ni navlastito književnopovijesna, ni književnoteorijska analiza epa. Revija se odlučila za široki kontekst (likovnoumjetnički, duhovni i ini) u kojem se pojavljuje Judita više nego za različite aspekte samog teksta. Osvjedočit ćete se da autori, referirajući se na vrijeme nastanka Judite i simboliku koju je lik starozavjetne junakinje tada jamačno imao, posežu za paralelama s našim trenutkom, što rječito svjedoči o današnjim iščitavanjima epa.

To je jedan dio teme broja. U drugome, naslovljenom Judita po suvremenim hrvatskim umjetnicima, riječ je o starozavjetnoj, ali i Marulićevoj junakinji kao nadahnuću današnjim hrvatskim umjetnicima. Hana Breko Kustura prikazala je monodramsku glazbenoscensku predstavu i film Katarine Livljanić i ansambla Dialogos, poznatu u europskim razmjerima, a izravno nadahnutu Marulićevim djelom, Marinko Krmpotić dao je pregled dvadesetogodišnje neprekinute recepcije romana Judita Mire Gavrana, a Dimitrije Popović stavio je na papir svoja razmišljanja o motivu Judite u likovnoj umjetnosti i u vlastitom ciklusu posvećenu Juditi. Nije nam uspjelo prikazati sve: preostali su Frano Parać i Kuzma Kovačić, ali i neki drugi, što namjeravamo napraviti u jednom od idućih brojeva Revije. Iskorak prema suvremenosti nametnuo nam se baš zbog čestotnosti pojave Juditina lika u suvremenoj umjetnosti i intrigantnih pitanja koja to pojavljivanje nameće, jer odnos prema Marulićevu djelu i prema Juditinu liku u naših umjetnika nije prigodničarski ni trenutačan, nego se pojavljuje kao njihova duboka i istinska preokupacija.

Među preostalim tekstovima naći ćete prikaz knjige Augusteum Naronitanum Emilija Marina koji smo zamislili kao prikaz velikog arheološkog otkrića i izgradnje muzeja, dakle, vrlo važnih kulturnih i znanstvenih događaja koji su u toj knjizi konačno cjelovito prikazani kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Donosimo Damjanovićeva razmišljanja uz nova Martinčićeva istraživanja Šulekova života i ostavštine, prikaz digitaliziranja inkunabula u riječkoj sveučilišnoj knjižnici Oriette Lubiane, putopis s povijesnim reminiscencijama po Južnom Tirolu Mladena Klemenčića, neobjavljene priče Gorana Đurđevića te, kao i obično, prikaz nekoliko vrijednih izdanja.

Jasminka Domaš oprostila se i u naše ime od Seada Muhamedagića, vrsnog prevoditelja i intelektualca koji nas je nenadano napustio.

S poštovanjem, Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica