Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

u svojem drugom broju za ovu godinu Revija je za temu broja odabrala obljetnicu Hrvatskoga proljeća. Svi koji smo u to vrijeme živjeli u Hrvatskoj, a i oni koji su živjeli izvan Hrvatske i – možemo reći – snovali njezinu nezavisnost jamačno nikad ne će zaboraviti te divne i strašne, ali svakako prijelomne dane i godine. Revija se odlučila iskazati svoje poštovanje svima koji su u tijeku Hrvatskog proljeća na bilo kojoj od razina i u bilo kojem od oblika aktivnosti proljećara tako da iz pera onih koji su bilo kao djeca istaknutih, dapače najistaknutijih proljećara, bilo kao vrlo mladi ljudi, primjerice istaknuti studenti, nakon sloma Hrvatskog proljeća morali živjeti snoseći svakodnevno posljedice drastičnih zatvorskih kazni ili drugih oblika kažnjavanja ili ostraciziranja svojih roditelja, pa i sebe samih, za nametnuti im grijeh koji se sastojao samo u traženju malo više slobode i mogućnosti za svoj hrvatski narod u Jugoslaviji. Autori naših priloga su Snježana Veselica-Majhut, Zrinka Jelaska, Dubravka Dorotić Sesar, Stjepan Sučić i Dražen Švagelj. Svima im od srca zahvaljujem jer su se, da bi u jedan prikaz pretvorili svoja životna iskustva, morali ponovno suočiti i s onim što su – da bi se takvi obilježeni kakvi su bili svakodnevno mogli hvatati ukoštac sa životom i društvom koje je većinom, uglavnom iz straha, okretalo glavu od njih. Moram spomenuti i da neke od potencijalnih autora nisam uspjela nagovoriti na suradnju – preteška je trauma koju nose da bi i dandanas, nakon pola stoljeća, mogli o njoj u ovakvom obliku prozboriti. Želim im reći da su i njihove neispisane stranice dio ove Revije. Nadam se da će im to biti drago pročitati.

Preostali dio Revije donosi nipošto manje vrijedne priloge: sonetni vijenac Domovini o tridesetoj obljetnici neovisnosti, prikaz žalosnog stanja utvrde Modruš koji pokazuje koliko marimo za vlastitu baštinu i identitet, prikaz o sudbini jezika (genitiv množine) u Zuckerbergovoj galaksiji, nekoliko nadahnutih eseja o čitanju djela Pavla Pavličića o njegovu 75. rođendanu, fragment neobjavljenog romana Marka Gregura u stalnoj rubrici »Neobjavljena hrvatska književnost« te prikaze knjiga Nede Rosandić (Domovina iznad svega / moj otac Mime Rosandić), Ivane Šojat (Štajga ili put u maglu), Mirka Ćurića (Vrijeme snova) i Josipa Mlakića (Evanđelje po Barabi).

S poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić

Glavna urednica