Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

tema ovoga broja je Hrvatska vojna povijest – vojevanje i sjećanje, izravno potaknuta dvadesetpetom obljetnicom »Oluje«, sastavljena od šest različitih priloga. Samo jedan prilog, onaj general pukovnika Mate Pađena s naslovom Operacija »Oluja« u kontekstu uporabe pričuvnih postrojbi, stručni je prikaz vojnih operacija u vojno-redarstvenoj operaciji kojom je oslobođena Hrvatska. Revija ima sreću da autor, sudionik »Oluje«, prvi put iznosi dio iskustva postrojba kojima je zapovijedao. Zdenko Kuftinec razmatra hrvatsku vojnu povijest u općem povijesnom i zemljopisnom kontekstu. Ostali prilozi – Antonije Škrtić, Julije Barunčić Pletikosić, Ljubice Gligorević i Hrvoja Špaca govore o memoriji; o načinima na koje se, u institucijama, u običajima, u kolektivnom i individualnom sjećanju Hrvati sjećaju svoje vojne prošlosti. Tri su priloga posvećena dokumentaciji, muzejskoj i knjižnoj građi o Domovinskom ratu. Prikaz sjećanja na Domovinski rat preteže jer njime ovo uredništvo želi pridonijeti onim naporima, institucijskim i izvaninstitucijskim, koji u ovom društvu nastoje graditi taj nužni segment kolektivne memorije kakav gaje svi narodi svijeta, a u nas ga se prečesto pokušava izgurati iz javnoga diskursa.

Željka Čorak napisala je za Reviju potresni In memoriam svojem prijatelju i suradniku Tonku Maroeviću, piscu, povjesničaru umjetnosti, likovnom i književnom kritičaru, prevoditelju, jednoj od ikona naše suvremene kulture, autoru i prijatelju Hrvatske revije i njezina uredništva. Nećemo ovdje dodati ništa više, jer je svaka riječ nemoćna pred onim što se osjeća o Tonkovu odlasku na bolji svijet. Jednako se nemoćnima osjećamo i suočeni s činjenicom da nas je napustio Tomislav Raukar, briljantni medievist i profesor, jedno od najjačih imena hrvatske historiografije. Tomislav Galović oprostio se od profesora na stranicama Revije u ime svih njegovih studenata i štovatelja bliskih Reviji.

Ivo Mišur pridonosi ovom broju prilogom o u nas gotovo nepoznatoj sudbini hrvatske poratne emigracije u Siriji. U rubrici Neobjavljena hrvatska književnost objavljujemo ulomak iz romana Masline na vjetru pisca Zlatka Milkovića, koji je svršetak Drugoga svjetskog rata dočekao u Berlinu kao kulturni ataše u hrvatskome veleposlanstvu, odakle odlazi u Pariz, gdje mu se potkraj 1946. ili početkom 1947. gubi trag. Rukopis smo dobili od Hrvoja Fraismana iz Zagreba, a on od svoje rodbine iz Argentine, pa im ovim putem srdačno zahvaljujemo. Izvornik je pohranjen u Arhivu HAZU, a Matica hrvatska planira objaviti roman u elektroničkom izdanju.

Donosimo šest izrazito zanimljivih prikaza i recenzija: Gojka Borića o prikazivanju raspada bivše države i Domovinskog rata na njemačkoj državnoj televiziji, Silve Kalčić o knjizi o likovnom umjetniku s početka 20. stoljeća Sergiju Glumcu, Milice Lukić o novom romanu Jasne Horvat, u kojem obrađuje povijesnu ličnost Eugena Savojskog, Jasminke Domaš o romanu Nenada Vulića Nježna stvorenja, Marine Kljajo-Radić o samosvojnosti pjesničke zbirke hrvatskoga pjesnika iz Hercegovine Pere Pavlovića te analizu znanstvenoga zbornika radova Ja kao svoja slika o shvaćanju autora i autorstva Tina Ujevića.

Rubrika je neuobičajeno malo za jedan broj Revije, ali je sadržaj i aktu­alan i »gust«. Nadamo se dobrom prijmu!

Za uredništvo Revije, glavna urednica