Turanj – mjesto za darovanje

Vojno-povijesni fenomeni i procesi unutar Habsburške Monarhije, Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske uvjetovali su nastanak i razvoj grada Karlovca i njegova stanovništva. Strateški značaj Karlovca, vojne utvrde izgrađene 1579. godine u obliku šesterokrake zvijezde na sutoku rijeka Kupe, Mrežnice, Korane i Dobre, temeljni je element kontinuiteta postojanja grada, dok su ostale značajke poput gospodarske osnove, stanovništva, kulturnih, obrazovnih i umjetničkih dometa podložne kraćim ili duljim cezurama ili prevratima, mijenama, odumiranjima i ponovnim oživljavanjima.

Gradski muzej Karlovac je u srpnju 2019. godine prigodom obilježavanja 440. rođendana grada Karlovca i 115. obljetnice Gradskog muzeja Karlovac otvorio Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj te stalnom izložbom predstavio život Karlovca i njegovih stanovnika tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine, čime je zaključen projekt uređenja stalnog postava Gradskog muzeja Karlovac na temu Domovinskog rata pokrenut 2007. godine.

Muzej je smješten na Turnju, 4 km južno od središta grada – karlovačke Zvijezde, uz vrlo prometnu državnu cestu D1, na povišenoj obali rijeke Korane i u neposrednoj blizini utoka Mrežnice u Koranu. Na tom je mjestu prva drvena kula turan ograđena drvenom palisadom i zaštitnim grabama uređivana od 1580. do 1583. godine da bi služila kao predstraža netom, 1579. godine, izgrađenoj karlovačkoj tvrđavi. Kapetani stalne vojne posade bili su Juraj Križanić, a potom brat mu Gašpar pa je »Turan na Korani« nazvan »Križanić-
-Turanj«. U potonjim su razdobljima građene i druge pomoćne vojne zgrade. Muzej je smješten u adaptiranoj austrijskoj vojarni kojom se do 23. rujna 1991. kao skladištem koristila 944. pozadinska baza Jugoslavenske narodne armije, a koju su hrvatski branitelji tijekom zime 1991. godine nazvali Hotel California jer im je tijekom najžešćih neprijateljskih djelovanja na Karlovac pružala kakav-takav zaklon i zaštitu od hladnoće i oborina pa je u svijesti branitelja, Karlovčana i šire zadobila izniman simbolični značaj.

Turanj 1992., foto Dinko Neskusil (crno-bijela), Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Jednostavnu utilitarnu jednokatnicu s karakterističnom ulaznom rampom za prvi kat muzejskoj svrsi privele su karlovačke arhitektice srednje generacije Vlasta Lendler i Tatjana Basar iz Projektnog biroa 2A. Izgrađen je drugi kat s radnim prostorima za djelatnike Muzeja te višenamjenskom dvoranom, a cijela zgrada poput muzejskog izloška »poklopljena« je staklenom opnom kroz koju su vidljivi njezini ogoljeni cigleni zidovi. Staklenom pročelju zgrade dodatni sadržaj pruža svečana rasvjeta za posebne prilike te s ulazne, sjeverozapadne strane, diskretno aplicirani domoljubni i humanistički citati hrvatskih velikana: prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića, blaženog Alojzija Stepinca, Vlade Gotovca, Ivana Mažuranića, Ante Starčevića i Antuna Radića. Iznad rampe koja služi za izravan pristup stalnom izložbenom postavu koji je srce Hotela California kao vizualni naglasak postavljena je izlomljena poput arterijske krvi žarko crvena metalna nadstrešnica. Tim atraktivnim, fotogeničnim pristupom koriste se skupine posjetitelja tijekom lijepog vremena i često proglašenih dana otvorenih vrata Muzeja, koji su vezani uz obilježavanje Noći muzeja, Međunarodnog dana muzeja, Dana državnosti, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, dana sjećanja na 4. listopada 1991. godine te rođendana Gradskog muzeja Karlovac; dok je redoviti pristup stalnom izložbenom postavu osiguran stubištem ili dizalom iz prizemlja gdje je smješten prijamni pult za prodaju ulaznica sa suvenirnicom.

Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj, foto: Goran Vranić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Autorica izložbene koncepcije stalnog izložbenog postava i kustosica izložbe, povjesničarka Ružica Stjepanović i autorica likovnog rješenja stalnog postava, arhitektica Nikolina Jelavić Mitrović su, čini se, s lakoćom pronašle ravnotežu potrebnu za ostvarivanje stručno utemeljene, zanimljive ali iscrpne izložbe u šest tematsko-kronoloških cjelina koje plijene i svojim ukupnim dojmom ali i svakim svojim detaljem te sadržajem i načinom izlaganja. Izloženo je 350 izvornih muzejskih predmeta, a pripremljeni multimedijalni sadržaji traju tri sata. Svi izloženi predmeti dio su bogatih zbirki Odjela suvremene povijesti od stvaranja RH Gradskog muzeja Karlovac te su najvećim dijelom prikupljeni velikodušnim donacijama 26 donatora.

Odmah na početku razgleda ukratko je objašnjeno značenje samog Turnja i zgrade u kojoj je smješten Muzej te je izložena restaurirana dragocjena zastava Republike Hrvatske koja se vijorila na Turnju od 1991. do 1993. godine, a Muzeju ju je darovao zapovjednik 3. voda 1. satnije 2. bojne 110. brigade Hrvatske vojske Mijo Zorić Browing. Posjetitelja se uvodi u temu cjelinom Kako je počeo rat? u okviru koje ga se videoisječcima koncizno informira o političkoj i gospodarskoj situaciji potkraj osamdesetih godina, oživljavanju nacionalističkih mitova o ujedinjenju svih Srba u jednu državu te raspadu SFRJ, na što se nadovezuje cjelina Virovitica–Karlovac–Karlobag kojom su ocrtana polazišta i ciljevi velikosrpske ideologije te agresija na Hrvatsku kao način ostvarenja tih ciljeva. U tom dijelu posjetitelji odlično reagiraju na usporednu, interaktivno pretraživu i iscrpnu kronologiju Domovinskog rata u Hrvatskoj i na karlovačkom području koja se projicira na vodoravnom pultu na kojem je izložen promidžbeni materijal iz vremena prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj održanih u travnju i svibnju 1990. godine, kada je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica s dr. Franjom Tuđmanom na čelu te su prezentirani simboli hrvatske državnosti – Hrvatski državni sabor, Ustav RH i, duhovitom interaktivnom instalacijom, 25. srpnja 1990. godine, kad je na Markovu trgu u Zagrebu podignuta nova zastava RH s hrvatskim povijesnim grbom, a bez socijalističke zvijezde petokrake. Veliki fotokolaž s natpisom Bratstvo i jedinstvo ironični je okvir za videoprojekcije snimki skupa u Topuskom te mitinga u Srbu održanog 15. srpnja 1990. godine na kojem je prihvaćena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj kojom je konstituiran Srpski sabor kao političko predstavničko tijelo srpskog naroda u Hrvatskoj i Srpsko nacionalno vijeće kao njegov izvršni organ, Balvan revolucija započeta 17. kolovoza 1990., krvavi Uskrs na Plitvicama i stradanje 12 hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu u proljeće 1991. godine. Usporedno s plakatom za referendum o hrvatskoj samostalnosti održan 19. svibnja 1991. prikazano je formiranje tzv. SAO Krajine te faksimilom plakata Srpski narod u jednoj državi – za prisajedinjenje 12. 5. 1991. povodom referenduma za pripojenje dijela hrvatskog teritorija Srbiji. Podcjelina Karlovac nikad neće biti Kordunovac, nazvana po ratnom plakatu karlovačkog akademskog slikara Daniela Butale iz 1991. godine, ocrtava primopredaju gradske vlasti nakon izbora te interaktivnom kartom prikazuje osjetljivu situaciju u gradu u kojem se nalazilo 8 vojarni i 20 drugih objekata vojne namjene JNA. U ladicama za istraživanje među ostalim nalaze se originalni rukom pisani planovi JNA za rušenje mostova na rijeci Mrežnici te dvije oznake za svečanu bluzu koje su pripadale generalu JNA Milanu Aksentijeviću, zamjeniku zapovjednika 5. vojne oblasti za moralno vaspitanje i pravne poslove, zarobljenom 13. rujna 1991. godine nakon prisilnog prizemljenja helikoptera kojim je letio na području slunjskih brda.

Stalna izložba Karlovac 1991. – 1995., foto: Goran Vranić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Središnji i originalnim muzejskim predmetima najbogatiji dio stalnog postava zauzima cjelina Postali su branitelji posvećena tijeku događanja Domovinskog rata od početka otvorene agresije Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku u ljeto 1991. godine. Muzejske vitrine s izlošcima (odore, oprema, oružje) osmišljene su tako da naglašena razlika u njihovoj zapremini upućuje na dovitljivu srčanost slabo naoružanih hrvatskih branitelja i premoć u naoružanju Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih Srba početkom rata te potpuni krah agresora završetkom rata u kojem je organizirana, uvježbana i opremljena pobjednička Hrvatska vojska. Odora majora JNA postavljena je uz iznimno vrijednu majicu i traperice s »uradi sam« hrvatskim grbom i antiratnim simbolima karlovačkog maturanta Igora Tonklija da bi tako prezentirani simbolički progovorili o odnosu snaga početkom agresije na Hrvatsku te se posjetitelju jednostavno dočarala pogibelj u kojoj se našao hrvatski narod 1991. godine. Igor Tonkli je poginuo 22. prosinca 1991. ispred današnjeg Muzeja u ratnoj odori Zbora narodne garde koja je s tada nastalim oštećenjima, ljubaznim darovanjem njegova oca izložena u sljedećoj vitrini, okružena brojnim gelerima granata kojima je neprijatelj gađao Karlovac od 21. rujna 1991. do 5. kolovoza 1995. godine a koji su vrlo često, kao i čahure streljiva bili predmetom dječje igre sakupljanja »ratnih trofeja«. Između »suprotstavljenih« vitrina posjetitelj aktivno prolazi prvom crtom bojišnice – dijagonalnim prolazom osluškujući zvukove puškaranja i detonacija, izbjegavajući crvene snajperske ciljnike, dok na podnoj plohi svijetle karlovačke rijeke Korana i Mrežnica te je u odnosu na njih jasno ubiciran i sam Turanj. Bogata fotodokumentacija Muzeja nezaobilaznoga karlovačkog fotografa Dinka Neskusila te donirana zbirka fotografija Domovinskog rata fotografa Gorana Vranića prikazuje se na uskim »tekućim« trakama između vitrina što zajedno sa zvučnim snimkama radijskih izvješća o stanju na bojišnici za pojedinačno slušanje pridonosi dinamičnom ugođaju te cjeline. O svakom se pojedinom predmetu posjetitelj, ako želi i ima vremena, može detaljno informirati uz pomoć interaktivnih predmetnih legendi apliciranih u tablete ugrađene u vitrine. Pozornost plijene improvizirani primjerci oružja nastali u prvim mjesecima obrane i mnogobrojne »personalizirane« vojne kacige te, na primjer, ručni bacač raketa M79 Osa kojim su u vrijeme akcije Logorište početkom studenog 1991. godine uništena tri neprijateljska tenka. Spomenute izloške je 5. svibnja 2008. godine Gradskom muzeju Karlovac zajedno s ostalim mnogobrojnim predmetima darovao brigadir HV-a u miru Dubravko Halovanić, koji ih je insajderski držao na oku i prikupljao već od 1992. godine, da bi nakon 1995. godine inicirao ideju o muzeju posvećenom Domovinskom ratu na Turnju. Prolaskom bojišnicom posjetitelj aktivira senzore zvuka sirene za uzbunjivanje te s bojišnice na prilazu gradu ulazi u napadnuti, izranjavani grad koji simbolizira muzeografska inscenacija gradskog skloništa kojim je kontekstualizirana cjelina Životom protiv rata s izloženim odabranim naglascima vezanim uz civilni život Karlovčana tijekom Domovinskog rata. Fotokolažom su predstavljena ratna stradanja kulturne baštine karlovačkoga kraja, a videozapisima humanitarne akcije: Bedem ljubavi, spašavanje ranjenih branitelja te djelovanje Caritasa i Crvenoga križa. Trpeći duh Karlovčana materijaliziran je u improviziranoj plohi stola iz podruma tj. skloništa stare karlovačke kuće u samom središtu Zvijezde na kojoj su upisana imena sklonjenih ljudi i nadnevci trajanja uzbuna, a Muzeju ju je poklonio vlasnik kuće Vladimir Bogović, za vrijeme rata zapovjednik Civilne zaštite u Mjesnom odboru Zvijezda. Na »vanjskim« zidovima skloništa predstavljene su Gradskom muzeju Karlovac donirane umjetnine – umjetnički ciklus Portreti poznato nepoznatih Daniela Butale posvećen hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, ciklus Križni put hrvatskoga naroda 1991. godine Petra Grgeca s temom stradanja i prognaništva stanovništva sela s desne obale rijeke Kupe te antiratni radovi Karlovčana Andrije Kusanića i Krune Zubčića i akademskih kipara Josipa Diminića i Mire Vuce. Posljednja izložbena cjelina Pobjeda sažeto i zorno prikazuje oslobodilačku vojno-redarstvenu operaciju Oluja provedenu od 4. do 8. kolovoza 1995. godine s detaljnim animiranim kartografskim prikazom tijeka operacije na karlovačkom području po danima te fotografije dočeka pobjedničke Hrvatske vojske u Karlovcu održanog 23. kolovoza 1995. godine, o čemu je Gradski muzej Karlovac povodom dvadesete obljetnice u Galeriji »Vjekoslav Karas« priredio opsežnu i vrlo posjećenu izložbu 84 sata za pobjedu. Razgled izložbe ostavlja dojam snažne sugestivnosti i kvalitetne informiranosti jer interaktivnost sadržaja posjetitelja motivira na istraživanje, na mjestima gdje je pretpostavljeno dulje zadržavanje pojedinačnih posjetitelja radi pregleda multimedijskih sadržaja te u edukativnom kutiću za djecu ponuđene su maskirne valjkaste vreće za sjedenje. Na kraju razgleda unutarnjeg dijela izložbe posjetitelj je pozvan zabilježiti svoj dojam i promišljanja na listić Stabla života, nakon čega se spušta u prizemlje, gdje mu je ostalo za posjetiti simbolički uređenu Spomen-sobu i odati počast poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata.

Spomen-soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata smještena je u prizemlju Muzeja, foto: Denis Stošić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Spomen-soba na dan otvorenja, foto: Denis Stošić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Na otvorenom, ispred zgrade Muzeja smještena je šesta izložbena cjelina s 23 velika predmeta borbene tehnike koja su se koristila tijekom Domovinskog rata, među kojima su posebno vrijedni primjerci improviziranih borbenih vozila nastali 1991. godine u domaćim radionicama kao što su oklopni bojni kamion sv. Juraj, oklopni transporter za prijevoz pješaštva Sokol 1 i hrvatsko antiterorističko inženjerijsko oklopno vozilo M-91 Straško. Iznad kopnene vojne tehnike postavljen na posebnoj rampi dominira borbeni zrakoplov MiG21 koji je bio u sastavu 21. eskadrile Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva te je poslije darovan Muzeju. Ti predmeti su vidljivi s ceste pa su zajedno s nadstrešnicom uočljiva pozivnica svim prolaznicima za susret s nedavnom hrvatskom poviješću u Muzeju Domovinskog rata Karlovac – Turanj.

Zgrada Muzeja i dio postava na otvorenom, foto: Denis Stošić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Muzej na dan otvorenja, foto: Denis Stošić, Fotodokumentacija Gradskog muzeja Karlovac

Muzej je odlično posjećen, u strukturi posjetitelja važni su učenici osnovnih i srednjih škola koji dolaze organizirano u okviru redovite terenske nastave te projekta »Posjet učenika osmih razreda Karlovcu« započetog i prije otvorenja Muzeja koji se provodi u partnerstvu s Javnom ustanovom »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar« i pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja RH. Organiziranim grupama učenika iz Karlovca i šire osnovna motivacija je edukacija, dok brojni obiteljski posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske u Muzeju pronalaze poticaj za osobni doživljaj i prepoznavanje svakodnevicom potisnutih iskustava te uglavnom nakon razgleda svjedoče o snažnom emotivnom naboju koji su osjetili, a tu su i brojni turisti iz stranih zemalja koji se posjetom Muzeju informiraju o Domovinskom ratu i potreseni opasnošću koja je ne tako davno bila stvarnost lijepe Hrvatske svoj odmor u mirnoj i slobodnoj zemlji doživljavaju kao posebnu povlasticu.

Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj prvorazredna je karlovačka i hrvatska muzeološka i kulturna atrakcija, a njegovu značaju u budućnosti će, kako je pokazala prva godina djelovanja Muzeja, pridonijeti mnogobrojni povremeni izložbeni programi, predavanja, predstavljanja i okupljanja koja Domovinski rat sagledavaju u širokom spektru od komemorativnog preko stručnog do znanstvenog. Bivši vojni kompleks Turanj prvi je put u povijesti namijenjen građanskim potrebama ali i dalje je čvrstim nitima vezan uz krvave događaje ne tako davne prošlosti, sjećanje na koju je itekako živo, a posebno kod branitelja i njihovih obitelji. Žrtva i trpljenje hrvatskih branitelja i civila odražava se u svakom izlošku i u svakom kvadratu Muzeja, i zato posjetitelji često ističu duboko poštovanje i veliku zahvalnost i znanima i neznanima koji su svoj život i mladost darovali našoj lijepoj Hrvatskoj.