Dvadeset i pet godina »Oluje« i Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice oslobođenja Knina tijekom vojno-redarstvene akcije »Oluja«, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirana je, tijekom cijelog mjeseca kolovoza, tradicionalna izložba knjižne građe iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu, naziva Oluja 2020.

Izložba je postavljena na prvom katu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a pristupiti su joj mogli svi korisnici Knjižnice te vanjski posjetitelji uz dodatnu najavu. Na izložbi je predstavljeno pedeset jedinica građe koja se, na razne načine, bavi »Olujom«. Fokus izložbe je bio na samim sudionicima vojno-redarstvene akcije, njihovu ratnom putu, sjećanjima i svjedočanstvima – tako su veći dio izložbe zauzele monografije o vojnim postrojbama koje su sudjelovale u »Oluji« te njihovim članovima. Među njima su se našle knjige o 2. gardijskoj brigadi Gromovi, 4. gardijskoj brigadi Pauci, 7. gardijskoj brigadi Pume, 101., 145., 154. brigadi Hrvatske vojske, 102. brigadi Hrvatske vojske Novi Zagreb, 144. brigadi HV Sesvete, 151. samoborskoj brigadi HV, 153. velikogoričkoj brigadi Hrvatske vojske i drugima.

Uz tu osobnu sliku akcije »Oluja« izložba je prezentirala i stručnu literaturu iz perspektive raznih znanstvenih disciplina – povijesti, politologije, prava i slično. Također, u prikazivanju cjelovite slike vojno-redarstvene akcije nije se mogla izbjeći umjetnost proizišla i inspirirana tim događajem: proza, pjesništvo te nezaobilazne fotomonografije.

Ova je izložba održana kao dio tradicionalnog niza izložbi koje organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica povodom datuma značajnih za Domovinski rat, a u okviru Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu. Proteklih godina su tako tradicionalno održavane izložbe povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Posebna izložba za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara organizirana je 2018. u suradnji s klubom veterana 148. br. Hrvatske vojske i Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske pod nazivom I reći ću vam samo još jednu stvar, ZAPAMTITE VUKOVAR.

Za obilježavanje značajnih datuma Domovinskog rata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici važno je bilo upravo osnivanje Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu. Odlukom Stručnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 9. prosinca 2008. godine, Zbirka je osnovana kako bi na jednom mjestu okupila knjižničnu građu vezanu za jedno od najznačajnijih razdoblja u povijesti suvremene hrvatske države.

Zbirka radom počinje tijekom 2009. godine, prvo izlučivanjem i okupljanjem građe koja se bavi Domovinskim ratom iz drugih zbirki same Knjižnice, a zatim i pozivom za donacije institucijama, udrugama i privatnim osobama koje žele pomoći u povećanju fonda takve zbirke. Tijekom više od deset godina postojanja Zbirka je tako okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili inspiracija. Zbirka je građu nabavljala na sve redovne načine knjižne nabave – kupnjom i zamjenom s drugim knjižnicama – ali oblik nabave koji se pokazao iznimno plodan na primjeru Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu bio je darovanje. Interes drugih institucija, udruga i privatnih osoba za kreiranje jednoga takvog centra znanja o Domovinskom ratu pokazao se toliko velik da je znatan dio fonda Zbirke kreiran upravo od tih donacija svih koji su prepoznali značaj Zbirke.

Bez obzira na način na koji se građa nabavlja, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu ima postavljene određene kriterije prema kojima se odlučuje koja je građa zanimljiva za uvrštenje u fond. Budući da je Zbirka dio šire zbirke Croatica, kriteriji prikupljanja građe su slični onima zbirke Croatica. Kako prema Zakonu o knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ima dvostruku ulogu odnosno ulogu nacionalne knjižnice i ulogu središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu, zbirka Croatica je nastala kao rezultat potrebe da se trajno prikuplja, organizira, čuva, zaštiti i učini dostupnom sva građa hrvatskih nakladnika i autora, sva građa na hrvatskom jeziku te sva građa o Hrvatskoj i Hrvatima bez obzira na mjesto ili jezik izdanja.

Prema tome, kao dio Croatice, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja svu građu čiji se intelektualni sadržaj djelomično ili potpuno odnosi na Domovinski rat izdanu u Hrvatskoj ili inozemstvu, od hrvatskih ili stranih autora i nakladnika te izdanja s područja Republike Hrvatske koja su okupirana tijekom Domovinskog rata. Kako bi se pružila šira i potpuna slika Domovinskog rata, Zbirka također, prema istim kriterijima, prikuplja i literaturu čiji se sadržaj bavi i vremenom neposredno prije početka Domovinskog rata, literaturu o zadnjim godinama Jugoslavije, njezinu raspadu, velikosrpskoj politici te stvaranju hrvatske države. Isto tako, prikuplja se i literatura čiji sadržaj govori o vremenu neposredno nakon rata, mirnoj reintegraciji, posljedicama rata, obnovi, razminiranju, izbjeglicama, prognanicima, braniteljima, udrugama proizišlima iz rata, procesuiranju ratnih zločinaca i sl. Također, znatan dio fonda obuhvaća i građu o Ratu u Bosni i Hercegovini, posebno ulozi i sudjelovanju Hrvata i Hrvatske u tom ratu.

Kroz tako postavljene kriterije, svrha je Zbirke okupiti svu relevantnu građu o Domovinskom ratu kako bi se kreirala cjelokupna slika toga kompleksnog vremena od iznimnog značenja za Republiku Hrvatsku i njezino stvaranje. Multidisciplinarnost same teme Domovinskog rata se tako ocrtava i na građi koja je okupljena u Zbirci knjižnične građe o Domovinskom ratu. Iako najveći dio fonda pripada pod vojnu znanost (koja obuhvaća i monografije vojnih postrojbi koje su sudjelovale u ratu), politiku, pravo te povijest, Zbirka obuhvaća i građu koja se bavi Domovinskim ratom iz sociološkog aspekta, građu koja prikazuje utjecaj rata na demografiju, ratna razaranja te obnovu, restauraciju i konzervaciju, utjecaj rata na okoliš i životinje, radove iz psihologije i utjecaja ratnog stresa na sudionike i žrtve, značaj i djelovanje medicinskih i zdravstvenih stručnjaka tijekom rata. Posebno velik dio građe je onaj koji možda na najbolji način ocrtava značenje toga vremena za hrvatski narod: književna i ostala umjetnička djela utjecana i inspirirana ratom i njegovim užasima i posljedicama. Ta svjedočanstva ljudi, sudionika i žrtava, bilo umjetnički oslikana ili čiste, okrutne faktografije daju dodatnu perspektivu već i prije znanstveno kompleksnoj temi. Sve su to temelji za detaljno, multidisciplinarno i precizno izučavanje Domovinskog rata, što je i osnovna zadaća Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu.

Građa koju Zbirka prikuplja nisu isključivo knjige. Domovinski rat je, ipak, prezentiran i na drugačijim medijima, medijima koji dopuštaju direktniji prikaz što rat sa sobom donosi. Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja sve vrste knjižnične građe: knjige, časopise (specifično se to odnosi na tematske brojeve časopisa i časopise koji u cijelosti obrađuju teme rata i njegovih posljedica), brošure, razglednice i kataloge izložaba, ali i audiovizualnu građu, zvučne snimke i elektroničku građu. Također, Zbirka je uključena i u digitalizaciju koju provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Kroz taj proces digitalizacije nastala je i bibliografija Rat u Hrvatskoj, oblikovana u tri sveska naziva Razaranja 1991., Razaranja i obnova 1992. te Odjeci u stranom tisku 1991., 1992. U ta tri sveska okupljeno je više od 3500 digitaliziranih članaka iz dnevnog i tjednoga hrvatskog i inozemnog tiska objavljenih u razdoblju od 1991. do 1993. godine, koji daju prikaz rata i ratnog uništenja početnih godina Domovinskog rata. Pristup prvom svesku Razaranja 1991. omogućen je na računalu u Zbirci knjižnične građe o Domovinskom ratu te je bibliografiji priključena i poveznica za digitalizirani objekt članka, čime je omogućen pristup člancima iz prvog sveska. Ostali svesci bibliografije, uključujući i prvi, mogu se pronaći i na policama Zbirke.

Iako se može reći da je tema Domovinskog rata protjecanjem godina rjeđe tema znanstvenih i literarnih djela, i dalje je znatno zastupljena u književnim i znanstvenim krugovima. Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu će, stoga, i dalje biti tu kako bi ta izdanja okupila na jednom mjestu i omogućila svojim korisnicima pristup cjelovitoj slici toga značajnog razdoblja povijesti hrvatske države kroz buduće prigodne izložbe povodom važnih datuma Domovinskog rata te, najvažnije, daljnjim stalnim širenjem svoga fonda.