Srce moderne infrastrukture hrvatskoga sustava znanosti i visokog obrazovanja

U okrilju Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj, početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća osmišljena je i ostvarena ideja stvaranja Sveučilišnoga računskog centra (Srca), kao središnje institucije Sveučilišta s dugoročnom, strateškom zadaćom da gradi infrastrukturu i daje potporu primjeni najnovijih informacijskih tehnologija (IKT), kako za potrebe sustava obrazovanja i znanosti tako i cijeloga hrvatskog društva. Osnutak Srca zasigurno je bio jasan znak da je Sveučilište već tada prepoznalo da moderno obrazovanje i međunarodno relevantna znanost nisu mogući bez adekvatne primjene novih tehnologija.

Idejni projekt¹ koji je prethodio osnutku Srca uspješno je i vizionarski zacrtao djelatnost Srca u obrazovanju, znanosti ali i širenju IKT pismenosti u Hrvatskoj. Kao nositelji, idejni su projekt potpisali profesori tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta Uroš Peruško, Stanko Turk, Leo Budin i Božidar Stefanini uz niz drugih koautora s različitih sastavnica Sveučilišta.

Odluku Savjeta Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Srca² potpisao je rektor Ivan Supek 29. travnja 1971. Srce je operativno započelo s radom u lipnju 1972. godine na privremenoj lokaciji u adaptiranom prostoru u Savskoj 16, gdje je instaliran »privremeni izobrazbeni kompjuterski sistem« UNIVAC 1106,³ na kojem je odmah započela izobrazba kako stručnjaka – zaposlenika Srca, tako i budućih korisnika.

Ubrzo nakon donošenja odluke o osnivanju pristupilo se i izgradnji nove zgrade za potrebe Srca, koja je svečano otvorena potkraj 1974. godine u današnjoj Ulici Josipa Marohnića (tada Engelsovoj ulici) u zagrebačkom Trnju, na Prisavlju. Zgradu je posebno za potrebe računskog centra projektirao profesor Arhitektonskog fakulteta Aleksandar Dragomanović, jedan od ključnih autora poslijeratne hrvatske moderne. Zgrada je zamišljena kao dio širega kompleksa MEZO (»mnogonamjenske eksperimentalne zgrade i organizacije«), koji nažalost nikada nije izgrađen na južnom kraju zagrebačke »sveučilišne aleje« koja započinje zgradom Rektorata Sveučilišta u Zagrebu a završava upravo zgradom Srca.

U novoj je zgradi Srca odmah profunkcioniralo i novonabavljeno računalo UNIVAC 1110, čime su se Zagreb i Sveučilište u Zagrebu 1974. godine uvrstili na kartu najsnažnijih računala raspoloživih u našem dijelu Europu. Sve od tada traje kontinuitet naprednog računanja, napredne primjene IKT i sveobuhvatne potpore Srca takvoj primjeni IKT u obrazovanju, znanosti i svekolikom hrvatskom društvu.

Mnoga su postignuća ostvarena tijekom sada već gotovo 50-godišnje povijesti Srca postala važnim i nezaobilaznim dijelom povijesti hrvatske informatike.

Velikom broju ustanova, projekata i pojedinaca iz cijele Hrvatske omogućen je pristup naprednim računalnim resursima, omogućeni su napredna obrada podataka i informacija i stjecanje znanja o IKT i načinima primjene IKT. Već samim projektom Srca bilo je predviđeno da su usluge Srca od početka dostupne na daljinu, putem razgranate terminalske mreže, koja nije dosegnula samo do mnogih institucija u Zagrebu nego i do tadašnjih sveučilišnih sastavnica u Osijeku, Rijeci i Splitu.

Posebno treba izdvojiti da je tijekom prvih dvadeset godina svojeg postojanja Srce samostalno ili u suradnji s partnerima izgradilo neke značajne i napredne sustave kao što su informacijski sustav znanstvenih informacija Hrvatske – SIZIF (koji je u 80-ima objedinio podatke o istraživačkim ustanovama, istraživačima, istraživačkim projektima, te o bibliografiji radova i znanstvenoj periodici, ali je nažalost početkom 90-ih godina zamro i prestao postojati), niz informacijskih sustava velikih sportskih natjecanja, među kojima su najpoznatiji informacijski sustavi VIII. mediteranskih igara 1979. u Splitu, XIV. zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu i Univerzijade 1987. u Zagrebu.

Jedno od najvažniji postignuća Srca svakako je dovođenje interneta u Hrvatsku početkom 90-ih godina, kada je nakon prethodnih angažmana timova Srca na europskim projektima vezanim uz izgradnju mreža u Europi (COST, EUREKA-COSINE, BITNET) u Srcu realiziran projekt tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije (MZT) vezan uz izgradnju hrvatske akademske i istraživačke računalno-
-komunikacijske mreže (poznate kao CARNET). Temeljem inicijative i kontinuiranog zauzimanja prije svega profesora Branka Jerena (tada zamjenika ministra znanosti i tehnologije) i njegova bliskog suradnik Predraga Pale s Elektrotehničkog fakulteta, a u okviru spomenutog projekta MZT, tijekom 1991–1993. godine izgrađena je nacionalna akademska računalno-komunikacijska mreža utemeljena na internetskom protokolu. Mreža je povezala sve značajnije lokacije visokoškolskih i znanstvenih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, ali je i putem »javnog računala« u Srcu prvi put svim građanima Hrvatske omogućen pristup internetu. Povijesni događaji vezani uz to razdoblje djelovanja Srca su službeno povezivanje Hrvatske na internet i puštanje u rad mreže CARNET (17. studenog 1992. godine u Auli Sve­učilišta u Zagrebu prezentirana je internetska veza između Srca/Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Beču) i registracija hrvatske nacionalne vršne domene ».hr« (27. veljače 1993. godine). Odlukom Vlade RH od 1995. godine CARNET je izdvojen iz Srca i postao je samostalnom ustanovom.

I nakon razdoblja koje je obilježeno dovođenjem interneta u Hrvatsku, pa sve do danas, Srce nastavlja graditi, razvijati i održavati različite sastavnice moderne komunikacijske, računalne, podatkovne i informacijske infrastrukture (e-infrastrukture)⁴ koje povezuju hrvatski obrazovni i istraživački prostor u jednu cjelinu, ali ga uspješno povezuju i informacijski čine dijelom europskog i globalnog obrazovnog i istraživačkog prostora.

Jedna od temeljnih sastavnica e-infrastrukture su svakako računalni resursi, pa je tako računanje, odnosno u proširenom smislu obrada podataka i informacija od samih početaka ne samo u središtu naziva Srca nego i njegova djelovanja. Nakon više iskoraka vezanih uz napredno računanje tijekom 70-ih, 80-ih i 90-ih godina početkom 2000-ih dolazi do »renesanse« zajedničkoga naprednog računanja u Hrvatskoj pod okriljem Srca, kada se na valu primjene koncepcije raspodijeljenog računalstva u Srcu prvo (2002. godine) uspostavlja računalni klaster Isabella, koji je sve do danas najsnažniji zajednički računalni resurs u akademskoj zajednici. Godine 2003. pokreće se i projekt CRO GRID, koji je rezultirao uspostavom (2007. godine) Hrvatske nacionalne grid infrastrukture (CRO NGI), raspodijeljene računalne infrastrukture koju koordinira Srce i koja povezuje računalne klastere (grozdove) na 5 lokacija u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Već od 2007. godine Srce zajednici nudi i svoje usluge po načelima »računalstva iz oblaka« (prvo usluga DOMUS, a poslije i usluge VPS i VCL).

Važan element e-infrastrukture su i autentikacijski i autorizacijski sustavi, a hrvatska akademska zajednica, zahvaljujući aktivnostima koje koordinira Srce, još od 2006. godine ima cjeloviti sustav – AAI@EduHr – u kojem danas više od 900.000 studenata, nastavnika, profesora, znanstvenika i učenika ima svoje elektroničke identitete i koristi ih za pristup velikom broju (više od 700) usluga.

Informacijski sloj e-infrastrukture iznimno je važan i vidljiv svim dionicima sustava znanosti visokog obrazovanja. Danas u Srcu uspješno funkcionira niz nacionalnih informacijskih sustava, kao što su Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU), Informacijski sustav studentskih prava (ISSP), Informacijski sustav Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (ISRHKO) ili Informacijski sustav za podršku postupaka vrednovanja AZVO (MOZVAG), kao i Sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija (Dabar), Portal (repozitorij) hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (Hrčak) ili sustav za potporu modernom obrazovnom procesu (npr. virtualna platforma za e-učenje MERLIN), a ulažu se napori da se opet sustavno i cjelovito izgradi novi Informacijski sustav znanstvene djelatnosti Hrvatske (projekt CroRIS, 2018–2022).

Posebno važna uloga e-infrastrukture danas je i povezivanje hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora s europskim i globalnim, pa su u tom smislu važni i mnogobrojni međunarodni projekti na kojima Srce aktivno i kontinuirano sudjeluje od svojeg osnutka do danas. Kao rezultat toga, sve sastavnice hrvatske e-infrastrukture koje je gradilo, gradi ili održava Srce povezuju se s odgovarajućim europskim sustavima. Tako je hrvatska akademska i istraživačka mreža dio paneuropske mreže GEANT (hrvatski čvor GEANT-a smješten je u Srcu), CRO NGI je od svojih početaka dio europskih grid inicijativa (projekti EGEE i EGI), elektronički identiteti iz sustava AAI@EduHr prepoznati su u pan­europskim sustavima eduroam i eduGAIN. Srce, IRB i neke druge ustanove intenzivno rade na povezivanju sastavnica hrvatske e-infrastrukture s Europskim oblakom otvorene znanosti (EOSC – European Open Science Cloud), zalažući se pri tome za koncepte otvorene znanosti, uključujući otvoreni pristup istraživačkim podatcima i otvorenog obrazovanja, podupirući tako i nastanak i uporabu otvorenih obrazovnih sadržaja.

Iako Srce često svoje posjetitelje fascinira IKT opremom smještenom u računalnoj hali Srca, najveće bogatstvo Srca su svakako ljudi, zaposlenici i vanjski suradnici, stručnjaci iz područja primjene IKT. Potkraj 2019. godine u Srcu radi oko 140 zaposlenika, od čega 10 doktora i magistara znanosti, te više od 100 inženjera i drugih informatičkih stručnjaka.

Nova generacija moderne i napredne hrvatske znanstvene i obrazovne e-infrastrukture gradi se kroz projekt Hrvatskoga znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO).⁵ Projekt koji koordinira Srce u partnerstvu sa sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, te Institutom Ruđer Bošković i CARNET-om treba do kraja 2021. godine osigurati raspodijeljene računalne i spremišne resurse, niz informacijskih usluga, te druge povezane resurse, kao i naprednu potporu primjeni IKT u znanosti i obrazovanju i tako zadovoljiti računalne, spremišne i mrežne potrebe (kako one redovne tako i napredne) svih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u razdoblju do 2030. godine i osigurati uspješan razvoj modernog otvorenog obrazovanja i međunarodno relevantne otvorene znanosti u Hrvatskoj.

Popis literature i poveznica

1   Sveučilišni računski centar, Idejni projekt, Sveučilište u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet, ožujak 1971.

2   Odluka o osnivanju Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, 1971., URL: https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/o-srcu/sluzbeni_dokumenti/odluka_o_osnivanju_srca.pdf (pristupljeno 25. 11. 2019)

3   L. Budin, W. Jurišić-Kette, K. Momirović, U. Peruško, H. Požar, V. Simović, B. Stefanini, S. Turk: »SRCE« – Sveučilišni računski centar – Zagreb – od projekta do realizacije«, Simpozij »Kompjuter na sveučilištu«, Zbornik radova, Srce, Zagreb, listopad 1974., str. A1-1 – A1-14.

4   Usluge Srca, URL: https://www.srce.unizg.hr/usluge (pristupljeno: 25. 11. 2019)

5  Projekt »hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO)«, URL: https://www.srce.unizg.hr/hr-zoo (pristupljeno: 25. 11. 2019)