»Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora«

Od 5. do 6. listopada 2018. godine održan je u Državnom arhivu u Pazinu interdisciplinarni međunarodni znanstveni skup naslovljen »Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj« u organizaciji Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenskog instituta u Zagrebu, Državnog arhiva u Pazinu, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruženja crkvenih arhivista (Associazione Archivistica Ecclesiastica) u Rimu. Nakana je ovoga međunarodnog događanja – pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović – bila okupiti znanstvenike-istraživače iz različitih područja medievistike i ranonovovjekovnih studija te raspravljati o brevijarima nastalim u krilu Rimske Crkve, kako o onima koji su pisani na latinskom tako i o onima na vernakularnim jezicima u razdoblju od 13. do 16. stoljeća. Stoga su organizatori na skup pozvali filologe-jezikoslovce, povjesničare i povjesničare umjetnosti, liturgičare, paleografe, tekstologe i književne povjesničare da tematiziraju i raspravljaju o jeziku, pismu, tekstu, slici, funkciji i ustroju rimskih brevijara, kako je to uostalom i naznačeno u podnaslovu skupa. Prema definiciji brevijar/časoslov u Katoličkoj crkvi je propisana liturgijska knjiga svako­dnevnih molitava za klerike i redovnike. To je zbirka tekstova »u kojoj su sustavno poredana čitanja iz Biblije, zatim homilije, hagiografije i molitveni tekstovi, prvenstveno iz Psaltira«. Namjena je časoslova da cjelokupno vrijeme bude prožeto molitvom. Stoga postoje molitveni časovi: Noćna služba (Matutinum s tri nokturna u nedjelje i blagdane i jednim nokturnom u svagdane), Jutarnja (Laudes), Srednji čas (vezani za različita doba dana: prima, tertia, sexta i nona), Večernja (Vespera) i Povečerje (Completorium).

Na skup »Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora« ukupno je bilo prijavljeno 40 referata od znanstvenika iz Hrvatske odnosno Italije (Archivio diocesano, Trieste), Austrije (Institut für Slawistik der Universität Wien), Bugarske (Fakultet za slavistiku Sofijskoga sveučilišta Sv. Kliment Ohridski), Rusije (Moscow Theological Academy of Russian Orthodox Church), Sjedinjenih Američkih Država (Province of St. Joseph / Priory of St. Vincent Ferrer in New York City), Ujedinjenoga Kraljevstva (Oxford University, Sub-
-Faculty of Russian and other Slavonic languages), Rumunjske (Centro di Studi Classici e Cristiani, Facoltà di Storia, Università »Alexandru Ioan Cuza« di Iași) i Slovenije (Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani). Samo dva izlaganja zbog spriječenosti autora nisu održana.

Svečano otvorenje skupa održano je u petak, 5. listopada, u Državnom arhivu u Pazinu pred punim auditorijem. Pozdravne govore uputili su Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu i domaćin skupa, koji je ujedno prenio pozdrave predsjednika Udruženja crkvenih arhivista iz Rima mons. Gaetana Zita i rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu Željka Tanjića. U ime Staroslavenskog instituta pozdrave je izrekla ravnateljica Vida Vukoja, dok se kao predstavnik Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obratio Ante Crnčević. Potom je nazočne pozdravio voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo Milan Mihaljević, idejni začetnik istraživanja beramske glagoljaške baštine. Svoje pozdravne riječi uputili su i zamjenica gradonačelnika grada Pazina Mirjana Galant te pročelnik istarskoga županijskog odjela za kulturu Vladimir Torbica. Otvorenje skupa uzveličao je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. U ime predsjednice Republike Hrvatske skup je otvorio njezin izaslanik Josip Bratulić.

Prvo uvodno plenarno predavanje održala je Ivanka Petrović o »Sanktoralu u povijesnom razvoju latinskoga i hrvatskoga glagoljskoga brevijara« u kojem je istaknuta važnost sanktorala – sanktoralnih kalendara i sanktorala u oficiju – u razvoju latinskih liturgijskih knjiga, te u odnosu na latinske knjige i sanktoral hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga. Žanrovski se pozicioniraju i određuju hagiografska »čitanja« u oficiju s obzirom na književnopovijesni razvoj i bogatstvo hagiografskih žanrova i sadržaja latinske Europe, tj. raslojavaju se i utvrđuju šaroliki i raznorodni svetački slojevi i nanosi u sanktoralnom kalendaru hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga i u sanktoralu hrvatskoglagoljskih brevijara.

Drugo plenarno izlaganje održali su Tomislav Galović i Elvis Orbanić o »Povijesnom kontekstu Berma (srednji i rani novi vijek): izvori, historiografija, interpretacija« dajući presjek kroz epigrafičke, diplomatičke, narativne, kartografske izvore i literaturu za srednjovjekovni i ranonovovjekovni Beram, koji u kontekstu hrvatskoga glagoljaštva zauzima iznimno važno mjesto. Iako je riječ o ruralnom području s pojedinim urbanim elementima – jedan je od kaštela Pazinske knežije te ima status gradića: Stätl – ovo mjesto baštini povijesno-umjetničke i glagoljičke spomenike od prvorazrednoga značenja.

Nakon plenarnih predavanja priređeno je u ime Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo i Staroslavenskog instituta svečano predstavljanje dvosveščanog izdanja Drugoga beramskoga brevijara: faksimil i transliteracija (Zagreb: Staroslavenski institut, 2018). To su prve dvije od ukupno pet knjiga koliko se planira objaviti u okviru rada spomenutog Centra. To vrijedno, usuđujemo se reći i bibliofilsko izdanje predstavili su glavni urednik Milan Mihaljević, recenzentica Tanja Kuštović te Vesna Badurina Stipčević i Ana Šimić.

Nakon predstavljanja znanstveni je skup nastavio sa svojim plodnim dvo­dnevnim radom. Prvog dana svoje su znanstvene rezultate iznijeli Kristijan Kuhar (Pogled u sadržaj hrvatskoglagoljskih brevijara – kriteriji za liturgijsko istraživanje i pridavanje liturgijskoga nazivlja), Ivan Bodrožić (Liturgija časova i kršćansko poimanje vremena u kontekstu benediktinske duhovnosti i Pravila) i Daniel Patafta (Nova duhovna i pastoralna usmjerenja Franjevačkoga reda u odnosu na formiranje brevijara), a potom Innocent Smith (Gospel Antiphons and the Breviary), Marija Pehar (»Psalamsko Trojstvo« – teološki razvoj sadržaja od psaltirske ilustracije do trinitarnoga ikonografskoga tipa), Silvio Košćak (Teološko-
-alegorijsko tumačenje noćne službe oficija u liturgijskoj ekspoziciji Guilielmusa Durandusa /1230. – 1296./ s naglaskom na antifone i psalmodiju) i Ante Crnčević (Kardinal Francisco de Quiñones i razvoj Časoslova. Predtridentska obnoviteljska nastojanja). U nastavku rada skupa slijedili su Josip Bratulić (Dva fragmenta glagoljskoga homilijara iz Berma, danas u Ljubljani), Milan Pelc (Tiskani časoslovi Andrije Paltašića i Dobrića Dobrićevića), Anica Nazor (Faksimilna /fototipska/ izdanja glagoljskih brevijara iz 15. stoljeća). U kasnopopodnevnom dijelu izlaganja su podnijeli Catherine Mary Macrobert (Observations on the Breviary MS Canon. liturg. 172), Giovanni Luca (Breviarium secundum consuetudinem Aquilegensem ac Tergestinam Ecclesiam) i Domagoj Volarević (Brevijar iz Trogira – Kodeks KAS 463. Povijesno liturgijska impostacija) odnosno Johannes Reinhart (The Breviary Vita of Pope Clement I), Aleksej Pentkovskij (Cлавянское богослужение латинского обряда в конце ix –середине xiii вв.), Ivan Jurković (Grgur Veliki u Njemačko-rimskom brevijaru (1518.) i Raju duše (1560.) koje su dali tiskati Frankapani Modruški i Ozaljski) i Ana Mihaljević (Služba u čast sv. Thomasu Becketu u hrvatskoglagoljskim brevijarima).

Sutradan (subota, 6. listopada) skup je nastavio rad, a svoje su referate iznijeli Ivan Botica i Sandra Požar (Marginalije Drugoga beramskoga brevijara), Mateo Žagar (Ligature u Drugom beramskom brevijaru), Marija-Ana Dürrigl i Andrea Radošević (O Drugom beramskom brevijaru i glagoljaškoj čitateljskoj zajednici), Vesna Badurina Stipčević (Apokrifni tekstovi u hrvatskoglagoljskim brevijarima), Ana Šimić i Jozo Vela (Kapituli u Drugom Beramskom brevijaru), Antonija Zaradija Kiš (Beramska martinska tradicija: od predaje do beramskoga glagoljskoga brevijara) te Jasna Vince (Prva knjiga o kraljevima u hrvatskoglagoljskom brevijaru), Iskra Hristova-Šomova (Четивото от Послание до римляните 1: 13-25 във Втория Берамски бревиар) i Lucija Turkalj (Na vzdviženie svetago Križa u hrvatskoglagoljskim brevijarima).

Popodnevni dio rada skupa nastavljen je predavanjima Margarete Dimitrova (Phytonyms and zoonyms in biblical translations from Latin in the Croato-
-Glagolitic Second Beram Breviary), Tanje Kuštović (Prijevod uraškoga glagoljskoga Novoga testamenta i mogući utjecaji jezika istarskih crkvenoslavenskih kodeksa na primjeru Drugoga beramskoga brevijara) te Silvane Vranić (Jezične značajke prvoga dijela Drugoga beramskoga brevijara s gledišta povijesne dijalektologije). U završna dva bloka predavanja nastupili su Sanja Zubčić (Jednostavni glagolski oblici u temporalu Drugoga beramskoga brevijara), Marinka Šimić (Moravizmi u Drugom beramskom /ljubljanskom/ brevijaru), Katarina Lozić Knezović (Leksik Komunala Drugoga novljanskoga brevijara iz 1495.), Milan Mihaljević i Jozo Vela (Služba u čast sv. Barbari u hrvatskoglagoljskim brevijarima), Vesna Badurina Stipčević i Mateo Žagar (Novootkriveni odlomci glagoljskog rukopisnog brevijara iz 15. stoljeća), Anica Vlašić-Anić (Novootkriveni pergamentni dvolist Riječkoga hrvatskoglagoljskoga homilijara FgCap VlaThem iz XIII. stoljeća) te Ivica Vigato i Grozdana Franov Živković (Povijesni izvori o rukopisnim glagoljskim brevijarima zadarskoga područja i model njihova opisa u digitalnom okruženju).

U nedjelju, 7. listopada, skup je svečano zaključen staroslavenskom misom u pazinskoj župnoj crkvi (za koju je bio priređen i tiskan posebni Misni priručnik, misu je predvodio vlč. Silvio Košćak, propovijedao Ivan Bodrožić, uz pjevanje na staroslavenskom Župnog zbora iz Žminja) te glagoljaškim izletom po Istri (Beram i Hum) pod stručnim vodstvom Milana Mihaljevića i Josipa Bratulića.