O sv. Bonaventuri

Međunarodni znanstveni skup »Franjevački velikani« posvećen sv. Bonaventuri održan je 19. i 20. listopada 2018. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. To je peti znanstveni skup u nizu, od kojih su prva tri bila održana u Zagrebu i posvećena velikanima franjevačke filozofske i teološke misli: Rogeru Baconu, Aleksandru Haleškom i Robertu Grosetessti. Četvrti i prvi takav znanstveni skup međunarodnoga karaktera koji je bio posvećen hrvatskom franjevačkom velikanu sv. Nikoli Taveliću održan je 2017. u Šibeniku. Suorganizator potonjeg skupa bio je Studium Biblicum Franciscanum – Custodia di Terra Santa. Organizator svih dosadašnjih skupova je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori ovoga petoga međunarodnog skupa posvećenog sv. Bonaventuri bili su Pontificia Università Antonianum iz Rima, Pontificia Facoltà Teologica »S. Bonaventura« – Seraphicum iz Rima i Franjevačka teologija u Sarajevu. Također, kao suorganizatori, skup od početka podupiru Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda.

Naime, proučavanje franjevačke baštine na razini sveopće Crkve i Reda pokazatelj je stoljetne integriranosti hrvatskog naroda u zapadnoeuropski kršćanski duhovni krug te je poznavanje izvora katoličke duhovne tradicije, u ovom slučaju franjevačke, temelj za poznavanje velike i nedovoljno predstavljene hrvatske franjevačke baštine koja je na europskim izvorima crpila svoja nadahnuća i prenosila na hrvatski jezični prostor, prilagođujući ih potrebama prostora i vremena u kojem su franjevci djelovali u službi mjesne Crkve.

Iako vrlo važan kao crkveni naučitelj – sv. Bonaventura (Bagnoregio, Toskana, 1221. – Lyon, 15. VII. 1274) – franjevac, profesor teologije i Svetog pisma u Parizu, organizator ekumenskoga koncila u Lyonu (1274), pisac životopisa Franje Asiškog i puno toga drugoga – zadnji znanstveno-stručni skup u Hrvatskoj posvećen njemu, njegovu životu i djelu održan je sada već davne 1974. godine u Zagrebu pod naslovom: Objava i teologija, kongres prigodom 700. obljetnice smrti sv. Bonaventure. Poslije je tiskan i vrlo kvalitetan zbornik radova toga kongresa u čast sv. Bonaventure koji je priredio Hadrijan Borak. I to je među ostalim bio dovoljan poticaj da se o sv. Bonaventuri ponovno progovori i da se njegovo djelo tematizira.

Međunarodni skup »Franjevački velikani« o sv. Bonaventuri započeo je s radom 19. listopada. U ime ustanova organizatora pozdravnu riječ uputili su Mario Cifrak, dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vincenzo Battaglia u ime Papinskoga sveučilišta Antonianum (Rim), Orlando Todisco u ime Papinskoga teološkoga fakulteta Svetoga Bonaventure – Seraphicum (Rim), Danimir Pezer, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, Josip Blažević, provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca te Ilija Vrdoljak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Predavači na simpoziju bili su profesori s više visokih učilišta (Katolički bogoslovni fakultet, Hrvatski studiji i Filozofski fakultet iz Zagreba, Filozofski fakultet iz Splita, Franjevačka teologija Sarajevo, Antonianum i Seraphicum iz Rima) koji su iz različitih tematskih perspektiva osvijetlili lik i misao sv. Bonaventure.

Prva tematska cjelina »Život i djelo« bila je posvećena bitnim temama iz života i djelovanja sv. Bonaventure u povijesnoj perspektivi. Prvo predavanje zajednički su održali Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vjeran Lazić, student IV. godine Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu. U izlaganju pod naslovom Franjevački red u vrijeme sv. Bonaventure / Lik i djelo svetoga Bonaventure u kontekstu 13. stoljeća predstavili su bitne događaje iz života Serafskog naučitelja i stanje Franjevačkog reda u njegovo vrijeme. T. Galović je u uvodu citirao tekst franjevca Karla Balića, koji je davne 1942. godine napisao za Hrvatsku enciklopediju ističući kako je to zasad najkvalitetniji i najopsežniji (i poslije u tim parametrima nikad više ponovljen) leksikografski tekst o sv. Bonaventuri na hrvatskom jeziku. Marko Jerković s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju Narbonske konstitucije i struktura autoriteta u kontekstu institucionalnoga sazrijevanja Franjevačkoga reda obradio je Bonaventurin najveći reformski i pravni zahvat kojim je nastojao urediti već pomalo kaotično stanje u Redu, ali i dati Redu usmjerenje koje će ga staviti u okvire poslanja sveopće Crkve. Posljednje izlaganje te tematske cjeline održao je Marinko Pejić s Franjevačke teologije u Sarajevu. Sv. Bonaventura – životopisac Franje Asiškoga bila je tema njegova izlaganja u kojem je analizom povijesnih okolnosti i duhovnih strujanja u Franjevačkom redu u vrijeme sv. Bonaventure nastojao pokazati potrebu za pisanjem novog životopisa sv. Franje, koji je poznat kao Bonaventurina Legenda maior.

Druga tematska cjelina »Teologija, filozofija i duhovnost« sadržavala je više izlaganja. Započela je izlaganjem Tratti essenziali della cristologia di San Bonaventura (»Bitne odrednice kristologije sv. Bonaventure«) Vincenza Battaglie, dugogodišnjeg profesora na Papinskom sveučilištu Antonianum i negdašnjeg dekana Teološkog fakulteta. Kao vrstan stručnjak za kristologiju Battaglia je iznio temeljne značajke kristologije u spisima sv. Bonaventure. Na to predavanje nadovezali su se zajedničkim radom Neki elementi hermeneutike sv. Bonaventure Mario Cifrak, dekan i pročelnik Katedre Svetog pisma Novoga zavjeta na KBF-u, i Mate Bašić, postdiplomant na KBF-u. Zatim je uslijedilo još jedno zajedničko izlaganje Božji atributi u Bonaventurinu djelu »De mysterioTrinitatis«, koje su pripremili Ivan Karlić, pročelnik Katedre dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu i Milan Gelo, postdiplomant iz dogmatske teologije na Sveučilištu u Tübingenu. Posljednje izlaganje pod naslovom Eshatologija sv. Bonaventure prema »Breviloquiumu« zajednički su pripremili Stipo Kljajić s Katedre Svetog pisma Staroga zavjeta KBF-a i student V. godine KBF-a Ivica Janjić.

Prvi dan znanstvenog skupa završio je svetom misom u crkvi sv. Franje na Kaptolu na kojoj su sudjelovali svi izlagači sa simpozija, a misno slavlje predvodio je Daniel Patafta, ujedno predsjednik Organizacijskog odbora ovoga skupa.

Drugog dana, 20. listopada, prvo predavanje održao je Carlos Esteban Salto Solà pod nazivom Il desiderio di Dio come chiave di lettura dell’antropologia bonaventuriana (»Čežnja za Bogom kao ključ čitanja antropologije sv. Bonaventure«). Profesor Salto Solà predavač je na Papinskom sveučilištu Antonianum i na Franjevačkoj visokoj školi u Madridu, ujedno je i tajnik Teološkog fakulteta i ravnatelj Ureda za promicanje kvalitete tog sveučilišta. Među najistaknutije poznavatelje franjevačke filozofske baštine u svijetu ubraja se profesor Orlando Todisco, koji je predstavio vrlo zahtjevnu temu Dal principio di identità al Principio d’alterità (»Od principa identiteta do principa drukčijosti«). Uslijedilo je izlaganje Hrvoja Relje s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, odnedavno đakona Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Predavanje pod nazivom Značenje Bonaventurine distinkcije »entisetesse« analizira jedan bitan segment srednjovjekovne teološke misli koju je autor obradio prema djelima sv. Bonaventure uspoređujući istu distinkciju s onom sv. Tome Akvinskog. Posljednja dva predavanja održali su Daniel Patafta i Nedjeljka Valerija Kovač s KBF-a. D. Patafta izložio je temu pod naslovom Mistika sv. Bonaventure pokazujući na koji način Bonaventura povezuje filozofiju i teologiju dajući time upute za duhovni život, dok je s. N. V. Kovač predstavila temu Bonaventura – teološki nadahnitelj Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. sustavno i pregledno dokazujući na koji je način teološka misao sv. Bonaventure duboko utjecala na teološki rad Josepha Ratzingera, odnosno pape Benedikta XVI. Posljednja tema osobito je izazvala velik interes kod predavača iz inozemstva kao jedna novost, jer je predstavljen jedan suvremeni teološki autoritet koji je u svojim teološkim radovima nadahnut Bonaventurinom teološkom misli.

Nakon izlaganja slijedile su zanimljive i poprilično duge, angažirane rasprave na hrvatskom i talijanskom jeziku. Time je rad skupa bio zaključen.

Međunarodni simpozij o sv. Bonaventuri bio je prilika za razmjenu iskustava i razmišljanja ne samo o sv. Bonaventuri nego i otvaranja ideja za daljnju suradnju profesora i ustanova koje su sudjelovale u organizaciji. Na tom tragu predstavnici Franjevačke teologije iz Sarajeva predložili su da se sljedeći skup održi u Sarajevu, što je i prihvaćeno. Tako da će Šesti međunarodni skup »Franjevački velikani« biti održan 2020. godine u Sarajevu. Također predstavnici franjevačkih visokih obrazovnih ustanova iz Rima predložili su stalnu suradnju ovih učilišta s projektom »Franjevački velikani«, kao i to da se zbornik radova objavi dvojezično na hrvatskom i talijanskom jeziku, kako bi koristio kao literatura i talijanskim i hrvatskim profesorima i znanstvenicima.