Poštovano čitateljstvo,
u temi broja u broju 2 za ovu godinu vratili smo se Boki kotorskoj, premda je ona prije više godina, u vrijeme Klemenčićeva uredništva, obrađena u Hrvatskoj reviji. Neposredni povod bio nam je prijavljivanje kola Bokeljske mornarice kao kandidata za uvrštavanje na popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a i veliki prijepori koje Hrvatska vidi u načinu na koji je to izvedeno. Nismo se usredotočili na samo kolo, među ostalim zato što, barem u stručnim krugovima u kojima smo se kao uredništvo raspitivali, nismo naišli na istraživanja koja se bave navlastito njime. Stoga je gošća-urednica teme broja i ujedno autorica dvaju tekstova, povjesničarka Lovorka Čoralić, okupila jedan broj autora, većinom Bokelja koji i žive u Boki kotorskoj, koji su obradili različite oblike hrvatske kulturne baštine i tradicije u Boki. Takvim širokim kontekstom neizravno je dotaknuto i samo kolo.
Nažalost, zbog ograničenog broja stranica Revije (oko 64 stranice) svako ozbiljnije predstavljanje teme broja, pogotovo ako su joj ilustracije nasušna potreba (kao u ovom broju), zauzima gotovo pola cijeloga broja. Time, naravno, smanjujemo prostor za ostale priloge, pa smo i ovog puta morali dva neobično zanimljiva i kvalitetna priloga prebaciti za idući broj Revije: posrijedi je treći po redu prilog u maloj seriji povjesničara Trpimira Vedriša o Rimu iz različitih očišta u razdoblju od antike do današnjih dana, te prilog kroatistice Andree Milanko o lirici Slavka MIhalića. Međutim, nadamo se da ćete se složiti da je sadržaj i ovog broja Revije u cjelini dovoljno raznolik a kvalitetan te da ćete ju sa zadovoljstvom čitati.
Za uredništvo Hrvatske revije,
s poštovanjem,
Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica
2, 2018
Klikni za povratak