Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

u prvom broju Hrvatske revije za ovu 2018. godinu ističu se tri duža teksta, od kojih je svaki aktualan i primjeren trenutačnom stanju u našem odgojno-obrazovnom sustavu. Prvi članak pod nazivom Izazovi suvremenog obrazovanja i hrvatski nacionalni kurikul, koji je ujedno i tema ovog broja, na zoran način prikazuje i analizira postojeće stanje u odgojno-obrazovnim institucijama, prodire u potrebitost suvremenog upravljanja obrazovnim sustavom te na jedan suvremen analitički način vodi čitatelja do biti uzroka i promjena u jednom od najdelikatnijih razvojnih područja ljudskoga (hrvatskog) društva – odgoja i obrazovanja. Obrazovni sustav u ovom djelu sagledan je kao ekvivalent suvremenom razvoju koji ne može egzistirati bez povezanosti s gospodarstvom i bez pravih stručnjaka iz područja menadžmenta u obrazovanju na svim razinama. Suurednik teme broja i autor navedenoga prvog teksta je Nevio Šetić, koji ponovno aktualizira iskustva i terminologiju rabljenu prije više od jednog desetljeća, kad je i sam sudjelovao u stvaranju HNOS-a (Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda), a koji je poslije praktički zanijekan i zamijenjen tzv. Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR). Rasprava o potonjoj pripada jednoj od javnosti najzanimljivijih tema, što nije čudno jer se sustav odgoja i obrazovanja tiče svih i jedan je od temeljnih organizacijskih sustava svake države. Također, Šetić se samostalno i u koautorstvu oslanja na vlastito višegodišnje radno, stručno i znanstveno iskustvo koristeći se stečenim iskustvima i spoznajama u odgojno-obrazovnom radu, a koje sada na način zrelog znanstvenika implicira u postojeću situaciju i suvremene trendove razvoja odgoja i obrazovanja. Dakle, u ovom broju Revije tematski se bavimo i nadovezujemo na rasprave o kurikulnoj reformi, navodimo sažetke stručnih analiza samoga CKR-a s aspekta kritičnog razmatranja postojećeg stanja te dajemo generalno stajalište o pozitivnostima i nedostatcima uvođenja nove reforme. S druge strane, razrađujemo ideje o pojedinim aspektima organizacije obrazovnih ustanova, odnosno o vrijednostima u društvu i odgoju. Drugu veliku cjelinu Revije čini tekst o Nikoli Tesli u povodu 75. obljetnice smrti, i to iz nekoliko očišta, od »plima i oseka« zanimanja za nj, kako to kaže autor Zdenko Kremer, do mita o Tesli i razloga ponovnog zanimanja za tu temu. Treća cjelina Revije, za razliku od prvih dviju, nije vezana uz obljetnicu niti je trenutačno aktualna, nego je upravo »uvijek« aktualna. U eseju obrađuje povijest i kulturu moliških Hrvata, jedne od naših najstarijih i najpostojanijih dijaspora, koja je opstala tako blizu Hrvatskoj, a tako daleko od naše kolektivne svijesti o njezinu postojanju. Zbog neuobičajene opsežnosti tih triju blokova i uobičajenog opsega Revije morali smo ovoga puta smanjiti broj stalnih rubrika, a broj prikaza i recenzija svesti na najmanji mogući broj. Međutim, vjerujemo da ćete se složiti s nama da katkad vrijedi odustati od uobičajenih normi, dobivamo li time cjelovitiji uvid u neku problematiku. Premda će Revija ovoga puta izići nakon Uskrsa, molimo da primite zakasnjele čestitke.

Za uredništvo Hrvatske revije,

s poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić

Glavna urednica