Uvodna riječ

Uvodna riječ

Poštovani čitatelji,

u ovom broju Hrvatske revije posebno se bavimo arhivima i arhivskom građom. Vođeni velikim zanimanjem hrvatske javnosti za temu otvaranja arhiva iz vremena totalitarnoga jugoslavenskog režima, i svjedoci da u javnosti nije dan odgovarajući prostor struci da se uključi u povremene rasprave o toj temi, držali smo da baš Revija – kao i u slučaju pedesete obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika – može i treba otvoriti svoje stranice i za raspravu o toj temi iz očišta struka: kako arhivistike tako i historiografije. Kao što ćete vidjeti, osim priloga o toj recentnoj građi, temu smo proširili i prilozima o arhivima koji nisu u središtu pozornosti javnosti, a čuvaju dragocjenu građu za hrvatski identitet i za raznovrsna istraživanja.

Nažalost, u ovome broju spominjemo se jednoga od uznika tog totalitarizma s najdugotrajnijim zatvorskim stažom i zabranom javnog istupanja: Marka Veselice, profesora Sveučilišta u Zagrebu, koji je preminuo u veljači ove godine. Tekst je iz pera njegova bivšeg studenta, također žrtve tog režima, Ante Glibote, a fotografije su iz obiteljskih arhiva gospodina Glibote te obitelji Veselica i Bobetko.

Imamo sreću da bivši član uredništva Josip Užarević nije zaboravio Reviju (a tako nam je na odlasku i obećao) te zahvaljujući njegovoj stalnoj vezi s Danielom Denegrijem treći put dobivamo prilog što ga je naš ugledni fizičar napisao ekskluzivno za Reviju. Riječ je o unutarnjem pogledu na neobično uzbudljivu prošlost, sadašnjost i budućnost CERN-a. Profesor Denegri jedan je od agilnih sukreatora toga vodećega svjetskoga središta za istraživanje elementarnih čestica. Mi u Reviji posebno smo ponosni na tu suradnju i na nju gledamo kao na nastavak tradicije okupljanja na Revijinim stranicama onoga najboljega iz iseljene Hrvatske.

Trpimir Vedriš u ovom broju započinje svoju malu seriju specifičnih putopisa iz Rima, u kojima će Vječni Grad, to jest neke segmente njegove goleme povijesne baštine, prikazati iz optike pojedinih povijesnih razdoblja, odnosno društvenih skupina i/li ideologija koje su ta povijesna razdoblja obilježile. Rim je u ovoj Reviji zastupljen dvaput – drugi put kao mjesto velike izložbe djela našega vodećega kipara Kuzme Kovačića, o čemu pišu Radoslav Tomić i Milan Bešlić. Milko Valent dao nam je svoj dosad neizdani tekst o književnom stvaranju, a Damir Radić uvid u Valentovo ukupno književno stvaralaštvo. Gojko Borić prikazao je izdanje Krležinih Zastava u prijevodu na njemački i recepciju koju je zasad postigao u toj kulturi, koju sam Borić izvrsno poznaje. Donosimo i prikaz knjige Krešimira Nemeca Gospodar priče o poetici Ive Andrića te još nekoliko prikaza novih izdanja u nas. Nadamo se da će vam se takva Revija svidjeti.

Za uredništvo, s poštovanjem,
Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica