Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

prvi broj Hrvatske revije ove godine u cijelosti smo – osim recenzija i prikaza – posvetili pedesetoj obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Takvom odlukom priključujemo se prisjećanju na taj događaj, koji danas gledamo kao jedan od presudnih za tijek novije hrvatske povijesti. Budući da je nastanak Deklaracije najuže vezan uz Maticu hrvatsku, izdavača Revije, držali smo da je posvećivanje jednog broja Revije Deklaraciji i neka vrsta simboličnog vraćanja duga Matici i matičarima koji su u njezinu nastanku sudjelovali, ali i tadašnjem uredništvu i suradnicima Revije koji su mnogo učinili na zauzimanju za povoljno razumijevanje Deklaracije u inozemstvu, gdje je izazvala nemalo zanimanje.

Svi koji smo odrastali u jugoslavenskom socijalizmu, a istodobno odgajani u dvije stvarnosti: onoj službenoj i manifestnoj, te u onoj obiteljskoj koja je u nama usprkos ovoj prvoj oblikovala i održavala naš pravi nacionalni i kulturni identitet na razini kriptoidentiteta, jamačno se sjećamo tog dana u ožujku 1967. godine kad se u Telegramu pojavila Deklaracija. Bio je to trenutak velike sreće i velike strepnje koju mogu zamisliti i razumjeti samo oni koji su jednom osjetili strahove života u totalitarizmima.

Kad danas čitamo Deklaraciju, njezin tekst doima nas se gotovo benigno, a ne kao čin političke subverzije. Kao uredništvo držimo da je baš stoga uputno i ovdje, u Reviji, još jednom objaviti sam tekst, ne bismo li pokazali što se je u zemlji formalno zajamčenih i svakodnevno deklariranih prava držalo subverzivnom aktivnošću. Posebno nam se to čini važnim danas, u trajnoj poplavi revizija te prošlosti u kojima se tim vremenima stalno nastoji nataknuti obrazine atraktivne zaboravljivim starim i povodljivim mladim naraštajima. Prilozi koji tvore ovaj broj međusobno su raznorodni: od sjećanja na pisanje Deklaracije akademika Radoslava Katičića preko sveobuhvatne studije akademika Augusta Kovačeca do studija pojedinih segmenata poput Liščeve o zadarskim prilikama, akademkinje i suurednice Dubravke Oraić Tolić o odnosu Deklaracije i poslije stečene hrvatske neovisnosti, do prikaza ocjena Deklaracije u suvremenoj hrvatskoj povijesnoj znanosti, odnosno tumačenja njezine uloge mladim generacijama hrvatskih učenika i studenata. Na kraju, pretisnuli smo vrlo relevantnu i zanimljivu studiju Jure Petričevića objavljenu u Reviji iste, 1967. godine.

Želimo Vam sretan Uskrs.

Za uredništvo, s poštovanjem,

Mirjana Polić Bobić

Glavna urednica