UVODNIK

Poštovano čitateljstvo,

ovaj broj Hrvatske revije otvaramo, kao i obično, temom broja, koja je ovog puta znatno kraća nego inače. Naime, umjesto nekoliko tekstova koji zajedno nastoje »zaokružiti« pitanje koje smo odabrali za temu, ovog puta se temom bavi samo jedan autor. Akademik August Kovačec obradio je, na molbu uredništva, pojam »Vlah«, pojam koji se u našim krajevima vrlo često rabi, a svuda mu je pripisano različito značenje. Držimo da tako visoko stručna obrada tog pojma može biti zanimljiva čitateljstvu Hrvatske revije u trenutku kad nekoliko zemalja jugoistočne Europe aktualizira pitanje nacionalnih manjina u zemljama u kojima one nisu u potpunosti (ili nisu uopće) prepoznate i priznate, ili se njihovim pravim identitetom manipulira.

Premda Kovačecov tekst uključuje i mnogo povijesnih objašnjenja, žao nam je da nismo uspjeli pribaviti i jedan navlastito historiografski prilog o istom pitanju, ali se nadamo da bismo ga mogli dobiti u budućnosti, tim više što je nekoliko hrvatskih povjesničara u bližoj i daljoj prošlosti (Mužić, Mirdita) obavilo i objavilo fundamentalna istraživanja te teme.

Jednako aktualnom čini nam se tema koju je na zamolbu uredništva obradio Jevgenij Paščenko. Riječ je o povijesti poluotoka Krima, dakle, opet o temi koja obilježava odnose između susjednih zemalja u Europi, a zapravo je malo poznata u svojim ključnim aspektima i dimenzijama. Obje teme, dakle, goruće su teme u odnosima između nekih europskih država i naroda danas, obje su u zemljopisnom smislu s ruba Europe, i baš zato ih se iz središta i iz mogućih očišta bliskih središtima ne vidi tako jasno kako bi ih se trebalo vidjeti.

Prikazom književnog rada i života Slobodana Novaka, jednog od velikana hrvatske književnosti prošloga stoljeća, kojega smo ispratili na vječni počinak 1. kolovoza, nastojali smo barem donekle osvijetliti njegovu važnost u hrvatskoj književnosti, ali i univerzalnu vrijednost njegova djela, koje nadilazi okvire svojega vremena.

U rubrici o obljetnicama obično govorimo o obljetnicama važnima za hrvatsku kulturu i povijest. Ovog puta napravile smo iznimku i prilozima o dvojici velikana svjetske književnosti – Williamu Shakespeareu i Miguelu Cervantesu Saavedri – pridružujemo se prisjećanju na njih u povodu 400. obljetnice njihove smrti. Držimo da njihova recepcija širom svijeta pa tako i u hrvatskoj kulturi opravdava takav izbor, dapače, da nam značenje koje su i u nas imali i imaju nalaže da o njemu u ovoj prigodi ponovno promislimo.

Nadamo se da će vam se ti i svi ostali prilozi u ovom broju učiniti zanimljivima i u prvom redu aktualnima, bez obzira na to što teme imaju dugačku povijest, ili baš zbog te povijesti.

Za uredništvo, s poštovanjem