Uvodna riječ

Poštovano čitateljstvo,

Pred vama je drugi broj Hrvatske revije u ovoj godini, i drugi broj s manjim brojem stranica nego prijašnjih godina. Ovo uredništvo mora priznati da se isprva pribojavalo hoće li moći zadržati svoju prvotnu koncepciju Revije na prostoru umanjenu za četvrtinu, ali drži da je uspjelo i da ćete, unatoč manjem broju rubrika, to prepoznati. Nekoliko tema u ovom broju posvećeno je našim ljudima i temama u dijaspori u prošlosti i danas, te odnosima Hrvatske i hrvatske kulture s velikim svjetskim kulturama. Obradom tih nekoliko tema koje ili već dugo nisu prisutne u javnosti ili to nikad i nisu bile idemo ususret velikom skupu o hrvatskom iseljeništvu koji će se ovoga ljeta održati u Šibeniku. I prilog jedne od dviju autorica dosad neobjavljene poezije u stalnoj rubrici »Neobjavljena hrvatska književnost«, Irene Vrkljan, također se može gledati kao dio stvaralaštva hrvatske dijaspore budući da je ona desetljećima živjela u Berlinu. Druga je autorica znanstvenica, Gordana Varošanec-Škarić, koja se tek odnedavna javlja u periodici i kao pjesnikinja. Držale smo da će poklonicima stiha biti zanimljiva ta dva portreta tako različitih pjesnikinja s tako različitim putem u našoj književnosti na jednome mjestu.

U »Obljetnicama« spominjemo se Otona Kučere, jednoga od predsjednika Matice hrvatske, ovoga puta u povodu devedesete obljetnice početka emitiranja na Radio-Zagrebu, kojega je Kučera bio prvi promicatelj. U »Descriptio Croatiae«, toj svojevrsnoj razglednici naše zemlje, ovoga puta predstavljamo podzemni svijet krša u perušićkom kraju u Lici. Zanimljivo je, a nažalost i znakovito, da su sustavi podzemnih špilja koje ondje postoje istraživani i posjećivani još u početku 19. stoljeća, a u tijeku 20. stoljeća, sve do poslije Domovinskog rata i najnovijih vremena, praktično su bili zapušteni i zapostavljeni unatoč svojoj jedinstvenosti u europskim razmjerima. Držali smo da opsežan prikaz takva fenomena pridonosi učvršćivanju njegova položaja na turističkoj karti Hrvatske, ali i da pruža prvu informaciju mnogim našim čitateljima koji zbog navedenih okolnosti o njemu nisu imali nikakvih spoznaja.

Ovoga puta donosimo čak pet prikaza i recenzija: recenziju knjige Marije Sentić koja predstavlja svojevrsnu kroniku Hrvatske u devedesetima, prerano i često nasilno zaboravljenim godinama među nama, recenziju sveobuhvatne i reprezentativne Geografije Hrvatske Damira Magaša, koja je izišla i u prijevodu na engleski jezik, prikaz bogato opremljena kataloga Matičinih izdanja W. Shakespearea, prikaz izložbe baroknog majstora kipara Komersteinera te prikaz knjige Nives Tomašević o sudbini nakladništva u kreativnim industrijama.

Nadamo se da ćete uživati u čitanju.

Za uredništvo, s poštovanjem

Mirjana Polić Bobić, glavna urednica