Tržišna i kulturna uloga nakladništva u kontekstu kreativne industrije

Biblioteku Academica, koju je u Nakladi Ljevak pokrenula upravo Nives Tomašević, obogatio je naslov Kreativna industrija i nakladništvo, u kojem urednica i nakladnica, sveučilišna profesorica Nives Tomašević nakladništvo povezuje s fenomenom kreativne industrije, ali i kulturom i identitetom uopće.

Nives Tomašević je sveučilišna profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, gdje je pokrenula kolegije vezane uz nakladništvo na svim studijskim razinama te je svoje nakladničko iskustvo pretočila u akademski rad. Baveći se knjigom i nakladništvom u društvenom kontekstu, stvara pretpostavke za unaprjeđenje nakladničke industrije, proučavajući temeljne značajke knjige i nakladništva te mogućnosti njihova razvoja u suvremenom okruženju. Ispreplećući ga s fenomenima kulture i baštine, uz poštivanje svih njegovih ekonomskih zadanosti, Nives Tomašević argumentira ulogu nakladništva kao jednog od temeljnih sektora kreativne ekonomije. Upravo te fenomene pojašnjava u knjizi Kreativna industrija i nakladništvo, koja se temama i načinom pristupa svakako svrstava među temeljne sveučilišne udžbenike iz područja nakladništva, ali i kulturne i kreativne industrije.

Krećući od kulture kao resursa koji se čuva konzerviranjem, ali i dograđivanjem, te promišljajući o ulozi kreativnosti kao temeljne odrednice kreativne ekonomije, odnosno kulturne i kreativne industrije, autorica kulturnoj i kreativnoj industriji pripisuje društveno odgovornu ulogu. Ističući nakladništvo kao djelatnost koja izravno utječe na različite segmente kulture, autorica jasno ističe dvije uloge nakladništva, tržišnu i kulturnu, koje se združuju unutar kulturne i kreativne industrije.Tržišna vrijednost kreativne ekonomije te prognoze njezina rasta u knjizi su istaknute vrlo precizno, temeljeći se na ekonomskim pokazateljima i statističkim podatcima, čime se ilustrira ekonomska snaga kreativne industrije, a time i nakladništva, te upozorava na hitnost poduzimanja mjera kojima će se osigurati ustroj kreativne industrije u Hrvatskoj kao jedne od snažnih ekonomskih grana koja jamči nova zapošljavanja i potporu globalnom i hrvatskom gospodarstvu. Institucionaliziranje kreativne industrije koje je u tijeku i u Hrvatskoj tako svakako može biti potpomognuto ovom knjigom, u kojoj autorica razmatra temeljne odlike kreativne industrije, napose suvremenog nakladništva kao jedne od sastavnica te industrije, pojašnjavajući sve fenomene koji na kreativnu industriju utječu, te nudi i niz primjera hrvatskih kreativnih praksi u sektoru nakladništva.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline. U prvoj se teorijski razmatra fenomen kulture unutar kreativne industrije, te posebno nakladništvo kao dio kreativne industrije, dok je druga cjelina u cijelosti posvećena primjerima hrvatskih kreativnih praksi. Autorica pojmu kreativne industrije prilazi iz više smjerova, od širokog pojma kulture koji definira citirajući najrelevantnije heritologe i teoretičare kulture, no bez pretjeranog uopćavanja, držeći se uvijek onih aspekata koji kulturne danosti sagledavaju iz pozicije ekonomije. Polazeći od toga da se kreativna industrija temelji na autorskom pravu te da u sebi udružuje kulturne i kreativne potencijale većeg broja kreativnih dionika, autorica tu industriju promatra iz vizure umjetnosti kao kulturnog dobra, kulturnog i kreativnog sektora u okviru EU-a, kreativnih radnika, kreativnog procesa, nomenklaturnog ustroja EU-a, kulturne statistike EU-a, kreativnih industrija kao »potrošača« kulturnih dobara te iz vizure marketinga i uloge (franšiziranih) medija u kreativnim industrijama. Analizirajući posebno nakladništvo kao dio te industrije, autorica razmatra književno djelo kao kulturno dobro, književni tekst i kreativnost, nakladništvo kao djelatnost, ulogu i mjesto nakladništva u kulturnoj i kreativnoj industriji, nomenklature nakladničkih aktivnosti u kreativnoj industriji Republike Hrvatske, nakladništvo i virtualno tržište, e-knjigu te fenomen freemium poslovnog modela u nakladništvu. Pojam kulture u kreativnoj industriji autorica definira dijalektički promišljajući o homologiji lokalne i globalne kulture te temeljeći svoja stajališta na teorijama eminentnih autora, otvarajući pitanja i o tome je li kultura predmet koji je moguće posjedovati ili je kultura ono što oni koji posjeduju kulturno dobro uistinu jesu. Motreći kulturu i kroz okvir kulturne politike Republike Hrvatske, autorica pruža i temeljne naputke za njezin daljnji razvoj.

Važnost ove knjige jest i u detektiranju temeljnih promjena koje zahvaćaju kreativnost, a koje se odnose na pre­oblikovanje tradicionalnih modela proizvodnje i distribucije prenošenjem na globalnu razinu te na novu podjelu rada. S time u vezi, autorica pažljivo reda i pojašnjava definicije kreativne industrije i njezinih sastavnica te zaključuje da kreativna industrija omogućuje zemljama sačuvati vlastiti identitet i predstaviti ga na lokalnoj i svjetskoj razini, ali i osigurati sredstva za njihov ekonomski razvoj, pridonosi iskorištavanju kreativnog potencijala te povećava njihovo sudjelovanje u globalnoj ekonomiji, promičući istodobno socijalnu inkluziju, kulturnu raznolikost i razvoj ljudskog potencijala.

Smještajući ih na početak vrijednosnog lanca kulturne i kreativne proizvodnje, autorica u zasebnoj cjelini opisuje genezu i temeljne odlike kreativnih radnika, kao zamašnjaka ekonomskih procesa, koji su orijentirani prema radu i suradnji na kreativnim idejama. Autorica nudi i pregled razvoja nomenklaturnog sustava u Hrvatskoj, pristupajući, dakako, iz pozicije kulturne i kreativne industrije i promatrajući taj sustav kao izvor za zaključke o značaju te industrije u prostoru EU-a. Popunjavajući cjelokupnu sliku kreativne industrije cjelinama o potrošačima kulturnih proizvoda, moći društvenih mreža koje u tom procesu postaju sve važnije te marketinga, autorica zaokružuje raspravu o kreativnoj industriji, posvećujući značajan dio knjige nakladništvu kao njezinu važnom segmentu. Pri tome polazi od književnog teksta koji u sebi sadrži najvažnije odlike lokalne kulture, no sagledavajući ga iz pozicije tržišta. Definirajući nakladništvo kao segment kulturne i kreativne industrije, autorica tekst obogaćuje statistikama koje ilustriraju razvoj suvremenog nakladništva i u pogledu medija i u pogledu žanrova, te nomenklaturom nakladničke aktivnosti u okviru kreativne i kulturne industrije, ali jasno detektirajući i problem neusklađenih službenih praćenja kreativne i kulturne industrije, pa tako i nakladništva, što je rezultat neujednačenih definicija i postojanja više pristupa kulturnim i kreativnim industrijama unutar država članica EU-a. Kao problem ističe nepostojanje nacionalnih radnih skupina koje bi istraživale probleme nacionalne kulture, pratile nomenklature i razvijale mjerenja prilagođena za kreativnu industriju kako bi se prikupljeni podatci revidirali i jasnije ustrojili. Nastavno, autorica se bavi budućnošću nakladništva u hrvatskoj kreativnoj industriji te pitanjima kao što su elektronička knjiga, virtualno tržište te tzv. freemium poslovnim modelom u nakladništvu koji je jedan od mnogobrojnih izazova koji u današnje vrijeme stoje pred nakladnicima.

Drugi dio knjige autorica posvećuje primjerima hrvatskih kreativnih praksi u sektoru nakladništva, nudeći pregled hrvatskog nakladničkog sektora na temelju iscrpnih statističkih podataka i izdvajajući različite kreativne prakse koje poduzimaju institucije i kreativci u Hrvatskoj. Na kraju, na temelju svoga praktičnoga nakladničkog iskustva odabire 8 primjera kreativnih praksi koje detaljno opisuje, i to Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Festival europske kratke priče, Festival svjetske književnosti, Zagreb Book Festival, Sa(n)jam knjige, Kreativna riznica, te dva mrežna portala za knjigu, Moderna vremena i Najbolje knjige. Iako gleda iz pozicije nakladništva, autorica ostavlja dovoljno prostora za ostale sektore koji imaju i više nego dovoljno prostora za vlastiti razvoj u tom smjeru. Odabranim je primjerima autorica upravo to i pokazala.

O važnosti ove knjige za hrvatsku kreativnu industriju jasno govore bilijunski iznosi koje autorica ističe kroz navođene vrijednosti kreativne ekonomije na godišnjoj razini. Kulturni kapital valja početi iskorištavati u svrhu ostvarivanja dobiti, ne samo sporadično nego i organizirano, institucionalizirajući kreativnu industriju. Ova je knjiga važan korak u tome smjeru jer nudi teorijska i praktična uporišta za postizanje sinergije kulture i ekonomije. EU je prepoznao kulturnu ekonomiju kao snažnu gospodarsku granu, zapošljavanje u tome sektoru raste, dobit koju postižu svakim je danom sve veća te autorica potiče na to da takvu industriju koristimo u svrhu obogaćivanja i ojačavanja ekonomije. Riječ je svakako o knjizi koja je prijeko potreban udžbenik i smjerokaz svakomu tko se s kreativnim industrijama tek želi upoznati, kao i onomu tko ju planira poučavati ili primjenjivati u vlastitom radu.

Valja dodatno istaknuti i iznimno lijepu opremu knjige, od razigranih korica koje okupljaju elemente više vrsta nakladničkih proizvoda do prozračnog i lako čitljivog, izvrsno prelomljenog teksta čiju čitljivost nimalo ne umanjuju dobro raspoređeni grafički prikazi. Kreativna izvedba ove knjige nas tako i na simboličkoj razini podučava kako proizvod iz područja kulture predstaviti na način koji je suvremen, razigran i time spreman za suvremene čitatelje.