The Geography of Croatia

Damir Magaš, redoviti profesor Sveučilišta u Zadru, objavio je na 600 stranica sveobuhvatnu monografiju i sveučilišni udžbenik The Geography of Croatia (Geografija Hrvatske). Ovo, dijelom izmijenjeno izdanje na engleskom jeziku monografije na hrvatskom jeziku 2013. objavili su Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju i nakladna kuća Meridijani iz Samobora 2015. To je jedinstveno, sveobuhvatno i pregledno znanstveno i metodički oblikovano djelo koje je strukturirano u devet poglavlja te više potpoglavlja i manjih cjelina. Glavna su poglavlja: 1. Geographical Position, Extent and Borders (Geografski položaj, obuhvat i granice), 2. Physical-Geographic Basis (Prirodno-
-geografska osnova), 3. Conditionally Homogenous (Physiognomic) Regionalisation of Croatia (Uvjetno homogena (fizionomska) regionalizacija Hrvatske), 4. Historical-Geographical Development (Historijsko-geografski razvoj), 5. Croatia – Population and Settlements (Stanovništvo i naselja Hrvatske), 6. Geographic Features of the Croatian Economy (Geografska obilježja gospodarstva Hrvatske), 7. Nodal/Functional (Gravitational) Regionalisation of Croatia (Nodalno funkcionalna (gravitacijska) regionalizacija Hrvatske), 8. Croatia and the International Community (Hrvatska u međunarodnoj zajednici), 9. Overview of the Development of Croatian Geography (Pregled razvoja hrvatske geografije). Na kraju se nalaze važna pomagala i dodatci, i to Complete literature (Ukupna literatura), Index of geographical names (Kazalo geografskih imena), About the author (O autoru) i Extracts from reviews (Isječci iz recenzija).

Sadržajna struktura knjige sukladna je klasičnom geografskom holističkom pristupu kojim se nastoji obuhvatiti sva relevantna regionalno-geografska tematika određenog prostora. Autor u pojedinim poglavljima vrlo detaljno razmatra različite prirodne, društvene i gospodarske strukture i procese koji su međusobnim vezama oblikovali specifičan prostorni sustav Hrvatske. Logično je i argumentirano umrežena prostorna i vremenska varijabla spomenutoga sustava. Autor je uspješno integrirao prirodno-geografski i društveno-geografski diskurs, što je generiralo sintetski pristup uz, u tom slučaju nužna, manja tematska preklapanja (ali ne i ponavljanja). Posebno je aktualno autorovo razmatranje suvremene regionalizacije Hrvatske. D. Magaš predlaže znanstveni pristup definiranju hrvatskih upravno-teritorijalnih jedinica i njihovo preklapanje sa sustavom europskih statističkih regija (NUTS – engl. Nomenclature of territorial units for statistics). U knjizi je upozorio na smislenost županijskog ustroja, potrebu racionalizacije s obzirom na broj županija ali i uvažavanje suvremenih društveno-gospodarskih trendova kojima su se postojećim velikim urbanim središtima Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku svojim nadregionalnim funkcijama približili Zadar, Slavonski Brod, a u određenoj mjeri Pula i Varaždin. To bi, po Magašu, trebalo uzeti u obzir pri zakonskom i drugim oblicima uređivanja upravno-teritorijalnog ustroja i s njim povezane funkcionalne decentralizacije Hrvatske. Takav je njegov stav posve opravdan jer smo svjedoci da se na različite načine ponovno oživljavaju neki zastarjeli modeli podjele Hrvatske na četiri povijesne regije, premda one tijekom prošlosti nisu nastajale kao logična posljedica društveno-gospodarskog razvitka u okviru Hrvatske, nego su bile odraz razgraničenja među političkim velevlastima koje su u više navrata fragmentirale hrvatski nacionalni teritorij. Svakako bi bilo dobro da se pri aktualnim promišljanjima o novom regionalnom ustroju Hrvatske ova Magaševa knjiga koristi i uvažava.

Do sada je napisano nekoliko djela koja se mogu smatrati pretečama ovoga sveučilišnog udžbenika. Nakon deskriptivnih geografskih – pretežito povijesno-geografskih – pregleda prvi detaljniji i znanstveno relevantan regionalno-geografski prikaz je Zemljopis Hrvatske I i II objavljen 1942. u nakladi Matice hrvatske, i to u specifičnim okolnostima Drugoga svjetskog rata. Hrvatska je u poslijeratnim granicama cjelovito obrađena u šest svezaka Geografije SR Hrvatske u nakladi Školske knjige i Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu (1974). Obje edicije pisale su skupine autora, tada eminentnih geografa i stručnjaka iz geografiji srodnih znanstvenih disciplina. Nakon osamostaljenja Hrvatske, sve do ove knjige D. Magaša, nije bilo sveučilišnog udžbenika u kojem bi se cjelovito obradila geografska obilježja, strukture i procesi neovisne i suvremene hrvatske države. Tu prazninu donekle su popunjavala skripta Osnove geografije Hrvatske istog autora koju je objavio Filozofski fakultet u Zadru 1998. Isto tako, odgovarajuće kvalitetne tekstove o regionalnoj geografiji Hrvatske priredili su Dražen Njegač i Dane Pejnović s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Veliki atlas Hrvatske u nakladi Mozaik knjige 2002.

S obzirom na navedeno moguće je, bez zadrške, zaključiti da je Geografija Hrvatske D. Magaša izvorno djelo koje u potpunosti zadovoljava potrebe nastave iz predmeta Regionalna geografija Hrvatske na hrvatskim sveučilištima, s time da je pojedine cjeline moguće upotrijebiti i u nastavi iz drugih predmeta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Isto tako, dobro će doći kao dodatni izvor spoznaja i u školama, posebno s obzirom na aktualizaciju brojnih tema koje se u osnovnoškolskim i srednjoškolskim udžbenicima geografije nisu mijenjale desetljećima, što je dobrim dijelom uzrokovalo učestalo anakrono modeliranje hrvatskog prostora koje ne uvažava moderne društvene i gospodarske procese. Osim toga, Magaševo djelo čini i znanstveni monografski prikaz jedne europske zemlje pa je stoga za očekivati odgovarajuću recepciju u hrvatskoj ali i u inozemnoj akademskoj te sveopćoj zainteresiranoj javnosti. U tom smislu svakako je dragocjeno što je priređena i na engleskom jeziku. U tome veliku zaslugu ima prevoditeljica Janet Berković, izvorna govornica britanske inačice engleskoga jezika.

Geografija Hrvatske je prvi cjelovit, sustavan, iscrpan, pregledan i sveučilišnoj razini primjeren udžbenik suvremene regionalne geografije Hrvatske. Građa je izvrsno strukturirana, znanstveno argumentirana i metodološki oblikovana. Tekst prate brojni grafički prilozi (oko 1000 karata, fotografija, shema, dijagrama) i tablice, koji pridonose jasnoći izlaganja. Na kraju svake veće cjeline priređen je popis relevantne literature, a na kraju je dan iscrpan popis svih korištenih bibliografskih jedinica. Iz tog je popisa razvidno da je autor koristio sva relevantna geografska i geografiji srodna djela, od najstarijih do najnovijih rezultata istraživanja, kao i različite izvore statističkih, kartografskih i drugih izvora podataka.

U pogledu izdavaštva geografskih publikacija te razvoja geografije u Hrvatskoj objavljivanje ove knjige na hrvatskom i engleskom jeziku ključan je događaj. Tomu treba zahvaliti ponajprije autoru koji se primio toga zahtjevnoga posla. Knjiga odražava njegovu sustavnost i minucioznost te veliku erudiciju. Zapravo, u njoj su implementirana znanja i kompetencije koje je D. Magaš stjecao tijekom višedesetljetnog rada na polju prostornog planiranja i nastave geografije na svim sveučilišnim razinama te organizacijske sposobnosti dokazane višegodišnjim vođenjem zadarske geografske visokoškolske jezgre i Hrvatskoga geografskog društva u Zadru, a zatim i Filozofskog fakulteta u Zadru čiji je bio posljednji dekan te Sveučilišta u Zadru kojemu je bio prvi rektor od obnove 2002. do 2007. D. Magaš svojim se brojnim znanstvenim ostvarenjima (s gotovo 200 bibliografskih jedinica, od knjiga, poglavlja u knjigama i znanstvenih radova do elaborata, školskih udžbenika i priručnika), mentorskim radom i visokim javnim službama u svrhu općega dobra lokalne, regionalne i nacionalne zajednice svrstao u red najistaknutijih hrvatskih geografa.

Veliku ulogu u ovom izdavačkom pothvatu imali su Sveučilište u Zadru te izdavačka kuća Meridijani, koji su knjigu pripremili za tisak. Pri tome su se posebno istaknuli glavni urednik knjige Dragutin Feletar te urednice Petra Somek i Ružica Vuk. Konačno smo dobili kvalitetnu geografiju Hrvatske, sadržajno izvrsnu, a grafički vrlo lijepo oblikovanu, prvi monografski pregled geografskih obilježja, procesa i interakcija na tlu Hrvatske od stjecanja njezine neovisnosti. U tom su razdoblju, primjerice, objavljeni brojni pregledi prošlosti Hrvatske, napisane su brojne monografije o hrvatskom jeziku i književnosti i drugim temama kojima se, s obzirom na sastavnice nacionalnoga identiteta, neka država dostojno predstavlja i po kojima se prepoznaje i upoznaje na odgovarajućoj akademskoj razini. Sada su napokon geografi te svi ostali koje zanima hrvatski prostor dobili neza­obilaznu, primjerenu i nadasve potrebnu knjigu Geografija Hrvatske. Ona bi trebala biti redovito korištena literatura svakoga hrvatskoga geografa i svih onih koje zanimaju geografska obilježja, procesi i interakcije u Republici Hrvatskoj! Svakako, ovo djelo D. Magaša rado preporučujem za čitanje i primjenu u različitim znanstvenim i nastavnim aktivnostima.