Shakespeare i Matica hrvatska

Foto: Vesna Zednik

Katalog koji predstavljamo otisnut je u sklopu bogata programa kojim su Križevci u povodu manifestacije Noć knjige, a na Dan Grada Križevaca obilježili 400. obljetnicu smrti Williama Shakespearea. Dana 22. travnja 2016. Matica hrvatska u Križevcima i Gradska knjižnica »Franjo Marković« u Multimedijalnom centru Knjižnice priredili su iznimno posjećenu izložbu sedamdesetak prijevodnih izdanja Shakespeareovih djela objavljenih u izdanjima Matice hrvatske i njezinih ogranaka. Uz izložbu je priređen naslovni Katalog, a izložbu je otvorio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. O izložbi su govorili Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Josip Brleković, urednik popratnog Kataloga, a Križevčanima se obratio i uvaženi gost, direktor British Councila, dr. Conor Snowden.

Naslovnica Kataloga William Shakespeare i Matica hrvatska

U drugom dijelu programa iste večeri predavanje pod naslovom Shakespeare u Križevcima u dupkom punoj koncertnoj dvorani Glazbene škole »Alberta Štrige« održao je Mate Maras, prevoditelj cjelokupnog Shakespearea na hrvatski. Maras je uz vizualnu prezentaciju živo i duhovito predočio Shakespeareova djela, donoseći ulomke iz prijevodâ, osvrćući se na poznate Shakespeareove likove i raz­lažući slojevitost i dubinu Shakespeareovih misli. Maras je nastupio i kao vješt recitator Shakespeareovih soneta.

Otvorenje izložbe William Shakespeare i Matica hrvatska 22. travnja 2016. u Gradskoj knjižnici »Franjo Marković« u Križevcima. Okupljenima se obraća direktor British Councila, dr. Conor Snowden. Među posjetiteljima, lijevo, i Mate Maras, prevoditelj Sabranih djela Williama Shakespearea. Iza dr. Snowdena Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca. Lijevo od dr. Snowdena, okrenut prema naprijed, kirurg i kulturni povjesničar Franjo Husinec. Uz dr. Snowdena stoji devetnaestogodišnji Križevčanin Josip Martinčić, student engleske književnosti i drame na Royal Holloway University of London, koji je publici prevodio riječi dr. Snowdena na hrvatski i sam na engleskom pročitao 18. Shakespeareov sonet.

Književna večer upotpunjena je glazbenim programom baroknih majstora (Händel, Castello, Corelli) koji su izveli Laura Vadjon, vodeća hrvatska umjetnica na baroknoj violini, umjetnička voditeljica i koncertna majstorica Hrvatskoga baroknog ansambla te orguljaš i čembalist Krešimir Haas, stalni član Hrvatskoga baroknog ansambla Musica da camera te ansambla Erato.

Ukratko smo predočili program koji je bio povod izdanju Kataloga u čijem su predgovoru priređivači naveli najvažnije podatke iz Shakespeareova života smještajući njegovo djelovanje u specifično povijesno razdoblje koje karakterizira poljuljanost autoriteta Rima i širenje novih političkih uvjerenja (Martin Luther, John Calvin, Niccolò Machiavelli). Shakespeareov bujni jezik (ravnopravna upotreba visoke retorike i vulgarnog izričaja, igre riječi) obilježen renesansnim humorom i zasnovan na tradiciji srednjovjekovnih farsi, prikazan je u kontekstu tadašnjih jezičnih zbivanja u Engleskoj. Radi se o vremenu kada engleski jezik prisvaja i prilagođava riječi iz drugih jezika (grčkog, latinskog, modernih romanskih jezika), čemu su najviše pridonijeli Edmund Spenser, Philip Sidney, Christopher Marlowe i Shakespeare, uvrstivši u engleski jezik oko 30.000 novih riječi. U predgovoru se ističe i Shakespeareov doprinos kazalištu (pomicanje granica u karakterizaciji, zapletu, jeziku, žanru, postupak »drama u drami«) gdje dramski sukobi nastaju iz povijesnih sukoba, sukoba porodica, sukoba unutar ličnosti, iz slučaja ili zamjene.

Zanimljiv je dio predgovora pregled prvih prijevoda Shakespeareovih djela na hrvatski jezik, priređenih prema njemačkim izdanjima. Tu valja istaknuti najstariji hrvatski prijevod Shakespearea, govor kraljice Mab iz Romea i Julije što ga je u prozi i deseteračkom stihu 1836. preveo bistrički župnik Ivan Krizmanić. Prijevod je objavljen pod naslovom Flundra / Senje zrokujuča polag / Šakspeara / Najglasovitijega Dramatickoga / Pismenika, od 1564 do 1616 živučega.

Ukratko je izložena struktura jampskog pentametra (blank verse), stiha kojim se služio Shakespeare, kao i načina na koji su se hrvatski prevoditelji nosili s tim stihom. Pobrojani su i hrvatski prevoditelji Shakespeareove poezije, od Ivana Trnskog (Vienac, 1873) do Luka Paljetka.

Poseban dio predgovora donosi popis Shakespeareovih prijevoda u periodici i izdanjima Matice hrvatske, od kratkih prijevoda Armina Pavića u Viencu iz 1870. do Sabranih djela Williama Shakespearea u prijevodu Mate Marasa (2006–2007).

Unutar predgovora čitatelj će naći zanimljive slikovne priloge iz časopisa Neven i Vienac. Godine 1856. Neven, časopis Matice ilirske, donosi prvi značajni spomen Shakespeareova imena. Vienac, književni časopis koji je pokrenula Matica ilirska 1869., predstavljen je kao iznimno zaslužan časopis za popularizaciju Shakespeareovih djela. Vienac je donosio prijevode Shakespearea iz pera ponajboljih hrvatskih pjesnika druge polovice 19. stoljeća, poput Ivana Trnskog (izabrani Shakespeareovi soneti, 1873) ili Huge Badalića (ulomak iz Koriolana, 1888). Nalazimo i preslik poučnog članka urednika Vienca Augusta Šenoe iz 1876. o bardovu životu, s gravirom Williama Shakespearea.

Julije Cezar. Tragedija u 5 činova. Preveo Milan Bogdanović. Izvanredno izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1920. Tisak: Kuzma Rožmanić. — Uvez broširan, 16×23 cm, 148 str.

Priređivači Vesna Zednik, urednica Sabranih djela Williama Shakespearea u Marasovu prijevodu, i Josip Brleković, bibliograf i stručni suradnik u Enciklopediji Matice hrvatske, u Katalogu prate kronološki slijed izdavanja Shakespeareovih prijevoda u Matici hrvatskoj po nizovima. Svaki niz započinje kraćim uvodnim tekstom koji donosi zanimljive povijesne okolnosti u kojima su objavljeni prijevodi i isječke iz onodobnih tekstova ili dokumenata koji potkrjepljuju uvodni tekst. Nakon uvodnog teksta slijede slikovni prilozi – omoti ili naslovne strane svih izdanja dotičnog niza, uz detaljne bibliografske opise. Na kraju svakog niza predstavljeni su prevoditelji – uz fotografiju i kratku bilješku o svakom prevoditelju kao vrijedan prilog uvršteni su poduži prijevodni isječci koji, uz usporedni tekst izvornika, najbolje pokazuju kako se svaki od prevoditelja nosio s engleskim originalom.

Prvi niz čine Izvanredna izdanja Matice hrvatske objavljena od 1919 do 1927. Niz je pokrenut nakon svršetka Prvoga svjetskog rata na prijedlog Vladimira Treščeca Branjskog, koji je 1916. kao Matičin član i intendant Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, u povodu 300. obljetnice Shakespeareove smrti predložio Matičinoj upravi da pokrene izdavanje prijevoda sveukupnih Shakespeareovih djela. U prilog tom naumu išao je i ugovor o prevođenju Shakespeareovih djela što su ga 1919. sklopili prevoditelj Milan Bogdanović i zagrebački HNK. U ovom prvom pokušaju Matica je objavila jedanaest prijevoda – devet Bogdanovićevih te po jedan Milana Šenoe i Vinka Kriškovića. Među slikovnim prilozima koji predstavljaju izdanja ovog niza posebice su zanimljivi prikazi režijske knjige Tita Strozzija iz 1935. Riječ je o naknadno uvezanom Matičinu izdanju Bogdanovićeva prijevoda Kralja Leara (1919) gdje je iza svake stranice prijevoda umetnut prazan list za režijske bilješke ispisane Strozzijevom rukom.

U nizu Izvanrednih izdanja Matice hrvatske (1919–1927) objavljeni su ovi naslovi: Kralj Lear (prev. M. Bogdanović, 1919), Otelo (M. Bogdanović, 1919), Julije Cezar (M. Bogdanović, 1920), Ukroćena goropadnica (M. Bogdanović, 1922), Na tri kralja ili Kako hoćete (M. Bogdanović, 1922), Prvi dio Kralja Henrika IV. (M. Šenoa, 1922), Kralj Rikard III (M. Bogdanović, 1923), Oluja (M. Bogdanović, 1924), Mnogo vike ni za što (M. Bogdanović, 1926), Hamlet (V. Krišković, 1926), Romeo i Julija (M. Bogdanović, 1927).

Vesele žene windsorske. Preveo Josip Torbarina. Edicija Sabrana djela Williama Shakespeare-a. Uređuje Josip Torbarina, nacrt za korice Ljubo Babić. Matica hrvatska, Zagreb, 1948. Tisak: »Tipografija« grafičko-nakladni zavod. — Tvrdi uvez s ovitkom, 12×20 cm, 180 str.

Drugi niz bio je ponovni pokušaj da se objave Shakespeareova sabrana djela, no nažalost i on je ostao nedovršen. Na temelju već objavljenih i redigiranih Bogdanovićevih te novih prijevoda Josipa Torbarine i Slavka Ježića, Matica je od 1947. do 1960. objavila sedamnaest naslova u osamnaest svezaka. Urednik edicije bio je vrsni anglist i šekspirolog Josip Torbarina, koji je za ovaj niz preveo tri Shakespeareova djela. Knjige je likovno opremio Ljubo Babić, a potaknut ovim nastojanjem utemeljitelj komparativne književnosti u Hrvatskoj, Ivo Hergešić, napisao je znamenitu poredbenu studiju Shakespeare u Hrvatskoj koja je 1949. objavljena u Matičinu Kolu.

U drugom nizu Matica hrvatska objavila je ove naslove: San Ivanjske noći (M. Bogdanović, 1947. [1948!]), Mletački trgovac (M. Bogdanović, 1947. [1948!]), Vesele žene windsorske (J. Torbarina, 1948), Hamlet (M. Bogdanović, 1950. 2. izd. 1956), Kralj Lear (M. Bogdanović, 1950), Otelo (M. Bogdanović, 1950), Romeo i Julija (M. Bogdanović, 1950), Julije Cezar (M. Bogdanović, 1951), Na tri kralja ili Kako hoćete (M. Bogdanović, 1951), Oluja (Milan Bogdanović, 1951), Rikard III (M. Bogdanović, 1951), Mnogo vike ni za što (M. Bogdanović, 1952), Kako vam se sviđa (S. Ježić, 1951 [1952!]), Ukroćena goropadnica (M. Bogdanović, 1952), Mjera za mjeru (J. Torbarina, 1957), Troilo i Kresida (J. Torbarina, 1960).

Oluja. Preveo Antun Šoljan. Predgovor Jan Kott. Edicija Sabrana djela Williama Shakespearea. Urednik Igor Zidić, likovna oprema Ivo Friščić. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979. Tisak: NIŠRO »Vjesnik«. — Tvrdi uvez s ovitkom, 12×20 cm, 142 str.

Treći niz, još jednom nedovršenih Sabranih djela Williama Shakespearea, pokrenut je 1969., a do 1990., kada je niz uoči Domovinskog rata prekinut, objavljeno je 26 svezaka (urednici Josip Torbarina od 1969. do 1976., Igor Zidić od 1976. do 1990. i Vera Čičin-Šain 1990). Knjige iz ovog niza sadrže vrlo informativne i opsežne predgovore, bilješke i komentare. Valja istaknuti vrhunsku likovnu opremu ovog niza, posebice ovitke i vinjete na koricama knjiga koje su izradili poznati likovni umjetnici, slikar Ivo Friščić (do 1981), a potom stalni Matičin suradnik, slikar i grafički dizajner Alfred Pal. Kad je 1972. Matica bila prisiljena prekinuti s radom, izdavanje Sabranih djela preuzeo je Nakladni zavod Matice hrvatske.

Treći niz donio je ove prijevode Shakespearea: Macbeth (J. Torbarina, 1969), Koriolan (M. Bogdanović, 1969), Timon Atenjanin (A. Šoljan, 1970), San Ivanjske noći (M. Bogdanović, 1970), Otelo (M. Bogdanović, 1976), Romeo i Giulietta (J. Torbarina, 1976), Izgubljen ljubavni trud (L. Paljetak, 1977), Sve je dobro što se dobro svrši (A. Šoljan, 1977), Tit Andronik (T. Ladan, 1977), Kralj Ivan (M. Maras, 1978), Hamlet (J. Torbarina, 1979), Henrik VI. (M. Maras, 1979), Henrik VIII. (M. Maras, 1979), Oluja (A. Šoljan, 1979), Mletački trgovac (M. Maras, 1981), Rikard III. (M. Maras, 1982), Vesele žene windsorske (J. Torbarina, 1982), Antonije i Kleopatra (A. Šoljan, 1987), Mjera za mjeru (J. Torbarina, 1987), Periklo (L. Paljetak, 1987), Dva veronska plemića (M. Maras, 1988), Cymbeline (J. Torbarina, 1990), Kralj Lear (A. Šoljan, 1990), Troilo i Kresida (J. Torbarina, 1990) te Zimska priča (M. Maras, 1990).

Četvrti niz Matičinih prijevoda Shakespeareovih djela posvećen je iznimnu pothvatu Mate Marasa, istaknutoga hrvatskog prevoditelja koji je na hrvatski jezik preveo sva Shakespeareova djela (više od 112.000 stihova). Sabrana djela Williama Shakespearea objavljena su u četiri opsežna sveska na 5200 stranica (2006–2007): Historije (1. knjiga), Tragedije (2. knjiga), Komedije (3. knjiga), Romance i poezija (4. knjiga). Uz obilno korištenje bogate hrvatske jezične tradicije, pridržavajući se načela prevođenja koja nastoje oko vjernosti, ljepote i razgovijetnosti, Maras je u hrvatski jezik uspješno prenio i dubinu Shakespeareove misli i njegov stil obilježen rječničkim bogatstvom i brojnošću jezičnih figura.

Dosadašnja prijevodna nastojanja – među kojima ima sjajnih prijevoda – prenoseći Shakespeareove stihove na hrvatski jezik ovako ili onako pridržavala su se izvornoga jampskog pentametra, nailazeći pri tom na poteškoće koje su bile odraz hrvatskog akcenatskoga sustava i duljine hrvatskih riječi. Prevoditelji su problem rješavali suženim izborom hrvatskih riječi, dovoljno kratkih da stanu u zadani metar ili pak povećanjem broja stihova slijedeći – hrvatskom jeziku strani – izvorni jampski metar. Ti su postupci rezultirali ponekad udaljavanjem od originala, a ponekad izvjesnom nerazumljivošću. Maras, inače vrstan majstor u slaganju raznih vrsta stihova u najrazličitjiim metrima, odlučio je ovaj problem riješiti odustajanjem od brojenja slogova, prigrlivši pritom hrvatskom jeziku prirodan trohejski ritam. Tako je otvorio prostor za sve bogatstvo hrvatskoga jezičnog izričaja, poštujući načelo »stih za stih« i prenoseći u svakom stihu – umjesto pet naglasnih cjelina – načelno pet informacija sadržanih u Shakespeareovu stihu (»pentasintagma«). Marasov prijevod je živ i razgovijetan, razumljiv današnjem glumcu, gledatelju i đaku, kakav je bio i Shakespeare na londonskim kazališnim daskama onodobnim posjetiteljima svih društvenih slojeva.

Posljednja cjelina u Katalogu posvećena je posebnim i elektroničkim izdanjima Shakespeareovih djela u izdanju Matice hrvatske. Riječ je uglavnom o različitim prijevodima Soneta te najpoznatijih tragedija i komedija objavljenih što u tiskanom što u elektroničkom izdanju. U tiskanom izdanju to su prijevodi Željke Čorak i Zvonimira Mrkonjića (Soneti, 1966), Luka Paljetka (Soneti, 2009; Romeo i Giulietta, 2014) i Mate Marasa (Venera i Adonis, 1996).

Među elektroničkim izdanjima Matice hrvatske zasada se može naći Kroćenje goropadnice, Hamlet, Macbeth, Romeo i Julija, Soneti, Venera i Adonis. Elektronička izdanja prema prijevodu Mate Marasa priredio je Josip Brleković i dostupna su na Matičinim internetskim stranicama.

Sabrana djela Williama Shakespearea. Preveo i priredio Mate Maras. Glavna urednica Jelena Hekman, izvršna urednica Vesna Zednik, likovna i tehnička oprema Luka Gusić. Matica hrvatska, Zagreb 2006–2007. Tisak: Denona. — Tvrdi uvez, 17×24 cm.

Historije. Prevedena djela: Kralj Ivan; Rikard Drugi; Henrik Četvrti, I–II; Henrik Peti; Henrik Šesti, I–III; Rikard Treći; Henrik Osmi.

Tragedije. Prevedena djela: Tit Andronik; Romeo i Julija; Julije Cezar; Hamlet; Othello; Kralj Lear; Macbeth; Antonije i Kleopatra; Timon Atenjanin; Koriolan.

Komedije. Prevedena djela: Komedija zabluda; Kroćenje goropadnice; Dva veronska plemića; Izgubljen ljubavni trud; San ivanjske noći; Mletački trgovac; Vesele žene windsorske; Mnogo vike ni za što; Kako vam drago; Na tri kralja; Dva plemenita rođaka.

Romance i poezija. Prevedena djela: Troilo i Kresida; Mjera za mjeru; Sve je dobro što se dobro svrši; Periklo; Cymbeline; Zimska priča; Oluja; Venera i Adonis; Lukrecija; Zaneseni hodočasnik; Ljubavna jadikovka; Feniks i grlica; Soneti.

Istaknimo i vrlo lijepu i decentnu opremu Kataloga za koju je zaslužan Matičin nagrađivani likovni urednik, Željko Podoreški. Katalog je otisnut u boji, na 112 stranica i osim spomenutih priloga donosi i četiri najpoznatija Shakespeareova portreta (Droeshoutov, Sandersov, Chandosov i Cobbeov).

Zaključno, riječ je o prvom cjelovitu pregledu prijevoda Shakespeareovih djela na hrvatski jezik koja je objavio najvažniji hrvatski izdavač Shakespeareova opusa. Pregled je potpun, pregledan i sažet i pokazuje koliko je dugo i kako opsežno djelo najvećega svjetskog dramatičara i pjesnika utkano u hrvatsku prevoditeljsku tradiciju. Ovo je prigoda da se prisjetimo kolika je važnost prevoditelja u svakoj kulturi, posebice za »male narode«, jer prevođenjem oni u svojem jeziku svjedoče o temeljnim vrijednostima drugih kultura stvarajući pritom jedinstvena književna djela.

Kako rekosmo na početku, predstavljeni Katalog dio je kvalitetnog i opsežnoga križevačkog programa posvećenog Shakespeareu u njegovoj obljetničkoj godini. Mnogi su se veći gradovi u Hrvatskoj u ovoj prigodi skromnije odužili Shakespeareu, a kada govorimo o Ogranku Matice hrvatske u Križevcima, o ljudima koji su osmislili i realizirali čitav program, moramo spomenuti dvoje Križevčana koji već više od tri desetljeća marljivo i ustrajno nose kulturni život toga grada na svojim leđima. Riječ je o predsjednici križevačkog Ogranka, profesorici i urednici Renati Husinec i njezinu suprugu, kirurgu, povjesničaru medicine i kulturnom povjesniku Franji Husincu. Zahvaljujući njihovu nesebičnom nastojanju oko općeg dobra, Križevčani su doživjeli Shakespearea i odali mu počast i živom riječju i knjigom.