UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji,

četvrti i zadnji broj ovogodišnje Revije, koji kolokvijalno zovemo »božićnim«, većim smo dijelom posvetili temi (temama) o kakvoj bismo, vjerujemo, trebali razmišljati u ovim danima: ona nije vezana ni uz jedan od mnogih problema koji nas pritišću. Tema je »Hrvatska iz svemira i svemir iz Hrvatske«. Blok se otvara tekstom Gorana Gatalice o mitu i astronomskoj realnosti Betlehemske zvijezde, za koju drži da je bila konjunkcija Jupitera i Saturna. Od istog je autora i ciklus pjesama na kajkavskom narječju o božićno-svemirskoj tematici, naslovljen »Stihi kajkavije vu perihelu«. U ostalim tekstovima istoga, »svemirskog« bloka riječ je o hrvatskoj astronomiji i astronomiji uopće: Tatjana Kren daje pregled povijesti astronomskih istraživanja u Hrvata, Tihomir Marjanac i Dario Hrupec pišu o planetu Zemlji kao objektu svemirskih aktivnosti te o hrvatskome udjelu u istraživanju utjecaja svemirskih objekata na naš planet, Dejan Vinković referira o današnjim potragama za drugom Zemljom, a Roman Brajša informira o radu Hvarskog opservatorija.

Na suprotnom je polu od ovih svevremenih tema i rasprava o njima prilog o nestajanju svjetske baštine na Bliskom istoku, koje zahvaljujući suvremenoj tehnologiji možemo pratiti iz vlastitog doma: posrijedi je, dakako, uništavanje spomenika drevnih kultura u Siriji, danas poprištu borbi novih i starih svjetskih sila s neizvjesnim ishodima za cijelu Zemlju. Upisana u naše kulturno pamćenje i u službene kataloge tijela koja su ljudi stvorili da bi se mogla skrbiti za njezino očuvanje, ta je baština dio onih segmenata svih identiteta koji u svoje krilo pripuštaju i ono »svjetsko« pa njezino zatiranje postavlja i pitanja o nama samima u vremenima poslije i bez te starine i baštine. Pitanje predstavljanja navlastito našega, hrvatskog identiteta pak postavlja se u prilogu o kroatofobiji i kroatomaniji u germanskom svijetu. O visokom školstvu ovog puta razmišljamo iz očišta međunarodne razmjene, odnosno umreženosti našega visokog školstva u svjetsko u okvirima u kojima to visoko školstvo u nas živi, u kojoj umreženosti se stalno iznova odmjeravaju snage našega i međunarodnoga.

Osim tih, nadasve aktualnih tema, tu je neobjavljena i prijevodna hrvatska književnost, u ovom broju zastupljenija nego inače, a seže od prepjeva Dantea do naših suvremenika. Uz bok njima je i vrlo osoban i jednako tako literariziran prikaz putovanja po Svetoj Zemlji članice našeg uredništva. O vinima pak i o vinarstvu iz očiju struke uvijek je lijepo razmišljati i čitati u danima u kojima ga ispijamo s najbližima i najdražima. Nadajmo se svi zajedno da nazdravljamo miru i stabilnosti koje od novog ljeta molimo i iščekujemo.

Uredništvo Hrvatske revije želi vam sretan Božić!