Što je to botanički vrt?

U svijetu postoji više od 2500 botaničkih vrtova, u kojima se uzgaja oko 90 000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, uključujući i neke koje su već izumrle u prirodi), a godišnje ih posjeti oko 200 milijuna posjetitelja. Naravno da postoje različiti botanički vrtovi: veći i manji; stariji i suvremeni; javni, privatni, sve­učilišni, gradski. Botanički vrtovi mogu biti specijalizirani za uzgoj planinskih, močvarnih, ljekovitih, sukulentnih biljaka ili npr. poljoprivrednih kultura. Arboretumi imaju sličnu djelatnost ka­o i botanički vrtovi, a njihove zbirke čine drvenaste vrste biljaka. Razlikuju se od uresnih perivoja također po dokumentiranim zbirkama, istraživačkom radu i dostupnosti javnosti. Arboretumi mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi botaničkih vrtova.

Svaki lijepo uređen vrt s puno cvijeća nije botanički vrt! Prema definiciji Svjetske udruge botaničkih vrtova (BGCI), botanički je vrt institucija koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju bi­ološke raznolikosti, obrazovanju i izložena je javnosti (Wyse Jackson i Sutherland, 2000).

Osnova je svakoga botaničkog vrta dobro dokumentirana zbirka živih biljaka, pri čemu se misli na to da je svaka biljka označena točnim stručnim imenom na latinskom jeziku te da je poznato kad je i gdje sakupljena sjemenka (ili reznica) iz koje je biljka uzgojena. Bilježe se i prate i mnogobrojni drugi podatci važni za uspješan uzgoj te podatci o ljekovitosti/otrovnosti biljke i sl. Također, svaki biljni »uzorak« u zbirkama obilježen je brojem koji omogućuje praćenje podrijetla primjerka i kada se njegove sjemenke pošalju, npr., u neki botanički vrt u Australiji i ondje se iz njih uzgoje nove biljke. Za kvalitetno održavanje takvih zbirki biljaka potrebno je da u svakom botaničkom vrtu rade školovani bi­olozi (šumari, agronomi) botaničke struke. Botaničari u današnje vrijeme puno rade na zaštiti i očuvanju flore, surađuju s drugim botaničkim vrtovima i istraživačkim institucijama. Knjižnica i herbarij sastavni su di­o svakoga botaničkog vrta. Budući da je i obrazovanje iznimno važna djelatnost svih botaničkih vrtova, oni su otvoreni javnosti te u skladu s prostornim, kadrovskim i financijskim mogućnostima obrazuju posjetitelje i širu javnost pružajući im raznolike informacije o svijetu biljaka.

Slika 1. Cvjetni parter Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Botanički vrt PMF-a Sve­učilišta u Zagrebu proslavi­o je 125. rođendan

Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sve­učilišta u Zagrebu već je dulje od stoljeća »zelena o­aza« u središtu grada u koju građani rado navraćaju (slika 1). Budući da je ulaz u vrt oduvijek bi­o besplatan, Zagrepčani ga često jednostavno nazivaju »zagrebačkim botaničkim vrtom« i smatraju ga gradskim perivojem u sklopu Zelene potkove.

Međutim, posjetitelji, a vrlo često i novinari, iznenade se kad im kažemo da u Zagrebu postoje dva botanička vrta i da ih valja razlikovati. Botanički vrt Bi­ološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta nalazi se u Donjem gradu, a površinom nešto manji i mlađi Botanički vrt ljekovitog bilja »Fran Kušan« Farmace­utsko-bi­okemijskog fakulteta smješten je na Šalati.

Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, rektora Sve­učilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša i gradonačelnika Milana Bandića ove je godine najstariji sve­učilišni botanički vrt u Hrvatskoj, Botanički vrt PMF-a Sve­učilišta u Zagrebu, nizom različitih događanja svečano obilježi­o 125. rođendan. Za cijelo vrijeme svojega 125-godišnjeg postojanja vrt djeluje u sklopu Sve­učilišta. Zbog toga taj vrt ima, a vjerujemo da će i u budućnosti imati, važnu ulogu u sve­učilišnoj nastavi, u znanstveno­istraživačkom i u stručnom radu u području botanike te u obrazovanju javnosti o važnosti zajedničkog djelovanja u svrhu zaštite i očuvanja bogate hrvatske flore.

Potkraj 19. stoljeća sve­učilišni profesor botanike dr. Antun He­inz (slika 2) osnova­o je Botanički vrt (1889) u sklopu Botaničko-fizi­ološkog zavoda Mudroslovnog fakulteta. Vrt je osnovan na periferiji grada koji je u to vrijeme ima­o samo 38 000 stanovnika. Samo desetak godina nakon osnutka, početkom 20. stoljeća, Botanički je vrt već vrlo bogat vrstama, estetski oblikovan te brižljivo uređen i njegovan, o čemu je više puta pisa­o profesor He­inz.

Botanički vrt danas je sastavni di­o niza lijepih starih zagrebačkih trgova i perivoja poznatih pod nazivom Lenucijeva ili Zelena potkova. Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, ka­o i sve­ukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt je od 1971. godine zakonom zaštićen ka­o spomenik parkovne arhitekture. Vrt je također upisan u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i zaštićen ka­o izvorno gradograditeljsko ostvarenje te ka­o dovršeni, urbanistički, arhitektonski i parkovno oblikovan prostor.

Slika 2. Prof. dr. Antun Heinz, utemeljitelj Botaničkog vrta u Zagrebu

Botanički vrt ima vrlo bogatu i raznoliku zbirku biljaka koja sadrži više od 5000 različitih svojta. Manje osjetljive drvenaste biljke (drveće i grmlje) uzgajaju se u arboretumu, a osjetljivije vrste iz toplijih područja prezimljavaju u staklenicima. Uresne zeljaste biljke uzgajaju se na cvjetnom parteru, oko jezera i na gredicama cvjetne duge. Posebno vrijedan di­o zbirke čine samonikle biljne vrste, predstavnici vrlo brojne i raznolike hrvatske flore, koje se uzgajaju u biljnoge­ografskim skupinama − kamenjarama (krška, dvije mediteranske, submediteranska). Vrlo vrijedan di­o te zbirke čini gotovo 300 zakonom zaštićenih vrsta hrvatske flore, a dvije najpoznatije hrvatske endemične biljke, velebitska degenija i dubrovačka zečina, povremeno se mogu i nabaviti u vrtu. Zbirka tropskih i suptropskih biljaka uzgaja se u staklenicima, a tijekom ljeta biljke se iznose na otvoreni prostor (slika 3). Močvarno bilje raste u jezercima, u bazenima i u malom stakleniku na parteru. Di­o zbirke smješten je i na sistematskom polju koje je uređeno za potrebe sve­uč­ilišne nastave botanike.

Početkom 21. stoljeća u vrtu se, u skladu s mogućnostima, razvijaju nove aktivnosti. Mnogobrojne edukacijske (slika 4) i popularizacijske manifestacije koje organiziraju djelatnici vrta privlače posjetitelje, što je najbolje vidljivo iz podatka da je Botanički vrt danas po posjećenosti treća turistička znamenitost u Zagrebu. Budući da gradska djeca većinom nemaju prilike sama uzgajati biljke, 2013. godine u vrtu je uređen i otvoren Dječji povrtnjak i cvjetnjak. Djeca iz obližnje osnovne škole i dječjeg vrtića, zajedno sa svojim učiteljicama i odgojiteljicama te uz stručnu pomoć djelatnika vrta, posijala su i posadila svoje povrće i cvijeće koje su njegovala cijelu sezonu, do jesenske berbe plodova. Botanički vrt PMF-a član je svjetske organizacije botaničkih vrtova Botanical Gardens Conservati­on Internati­onal (BGCI), koja okuplja gotovo tisuću botaničkih vrtova iz cijeloga svijeta. To članstvo uvelike pomaže u nastojanjima da Botanički vrt, koliko je to moguće uz novac kojim raspolaže, razvija svoju djelatnost razmjenjujući iskustva s botaničkim vrtovima u svijetu.

Slika 3. Divovski amazonski lopoč (Victoria amazonica)

U Botaničkom vrtu PMF-a tijekom cijele 2014. godine organizira­o se niz različitih aktivnosti u znaku 125. obljetnice vrta. U povodu otvorenja vrta posjetiteljima 1. travnja puštena je u optjecaj prigodna mirisna poštanska marka koju je Hrvatska pošta izdala u povodu 125. rođendana Botaničkoga vrta i organizirana je podjela nagrada djeci, dobitnicima kviza organiziranoga u sklopu izložbe U Hrvatskoj se fura NATURA 2000 – hrvatska kockica u e­uropskoj slagalici održane u izložbenom paviljonu 2013. godine. Izložba je bila organizirana u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode.

U povodu 125. rođendana svečano otvorenje četvrtog Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske (12–18. svibnja) održano je u Botaničkom vrtu PMF-a. Tu manifestaciju, već četvrtu godinu zaredom, organizira Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskoga botaničkog društva. Uzvanike i goste pozdravili su rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, zamjenik ministra Ministarstva zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza i dekan PMF-a prof. dr. sc. Amir Hamzić. Voditeljica vrta mr. sc. Biserka Juretić održala je prigodno predavanje o 125-godišnjoj povijesti vrta, a zatim je otvorena prigodna izložba starih fotografija Botaničkoga vrta Vert za biline. U povodu 125. obljetnice vrta i 20. obljetnice otkrića svjetski poznate vrste a­ustralski stribor (Wol­lemi­a nobilis), jedan primjerak te biljke posađen je 13. svibnja u arboretumu, pokraj jezerca. Koliko nam je poznato, to je prvi primjerak u Hrvatskoj. Prigodnom predavanju koje je održa­o stručni savjetnik dr. sc. Vanja Stamenković i sadnji stabalca prisustvovala je i veleposlanica Australije, njezina ekscelencija gospođa Susan Cox. Čast nam je bila organizirati, prvi put u Hrvatskoj, redoviti sastanak Konzorcija e­uropskih botaničkih vrtova (Europe­an Botanic Gardens Consorti­um, EBGC, 5–8. lipnja). Konzorcij je tijelo koje ko­­ordinira i usmjerava rad botaničkih vrtova u državama Europske unije. Članovi su konzorcija direktori botaničkih vrtova iz svih država EU i Švicarske i Norveške, po jedan predstavnik svake države, a predstavnica je hrvatskih botaničkih vrtova Biserka Juretić. Nakon radnog dijela sastanka gosti su posjetili Naci­onalni park Plitvička jezera te su u nedjelju prisustvovali svečanoj proslavi 125. obljetnice našega vrta.

Slika 4. Najmlađi otkrivaju raznolikost biljnog svijeta Botaničkog vrta uz stručnu pratnju

Središnja svečanost obilježavanja 125. obljetnice Botaničkog vrta održana je 8. lipnja u a­uli Sve­učilišta u Zagrebu. Uzvanicima su se prigodnim riječima obratili dekan PMF-a prof. dr. sc. Amir Hamzić, prorektorica za znanost i tehnologiju Sve­učilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Melita Kovačević i predsjednica Konzorcija dr. Suzan­ne Schar­rock. Voditeljica je vrta održala prigodno predavanje o povijesti vrta. Zatim su za dugogodišnji doprinos razvitku i promidžbi Botaničkog vrta dodijeljene zahvalnice rektoru Bjelišu, gradonačelniku Bandiću, dugogodišnjoj upraviteljici Reguli Bevilacqu­i, arhitektu konzervatoru Perušiću te prijateljima vrta gospođi Kirin i gospodinu Pi­asevoliju. Nakon svečanosti na Sve­učilištu uzvanici su odšetali u vrt, u njegov prekrasno obnovljen i uređen izložbeni paviljon (slika 5) na predstavljanje novoga vodiča Pedeset znamenitosti Botaničkoga vrta. Tom prigodom predstavljeni su i novi suveniri (torbe, majice, bilježnice) koji su osmišljeni u znaku rođendana vrta.

Slika 5. Obnovljeni izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu u Zagrebu

Tijekom ove rođendanske sezone posjetitelji su u izložbenom paviljonu uz izložbu starih fotografija Vert za biline mogli razgledati i filatelističku izložbu Flora u filateliji koju su priredili članovi Filatelističkoga kluba Zagreb. Posljednje događanje kojim je završeno obilježavanje te vrijedne obljetnice vrta bila je osma po redu Sve­učilišna vrtna zabava kojom Sve­učilište u Zagrebu u Botaničkom vrtu PMF-a obilježava početak nove akademske godine.