Orhideje – kraljice cvijeća

U biljnom je svijetu porodica orhideja ili kaćuna (lat. Orchidaceae) jedna od najvećih – do sada je opisano čak više od 25 000 svojti (Kranjčev 2005). Orhideje su rasprostranjene diljem svijeta te nastanjuju gotovo sve tipove staništa, no ipak je najveća raznolikost rodova i vrsta prisutna u tropskim područjima. Upravo su te tropske orhideje ljudima najpoznatije zbog svojih velikih, raznobojnih, uočljivih cvjetova, pa se mnoge kultiviraju i komercijalno uzgajaju kao ukrasno bilje. No, atraktivni cvjetovi nisu jedino što orhideje čini posebnima; riječ je zapravo o vrlo specifičnoj porodici s više »neuobičajenih« osobina.

U životu jedne orhideje neobično je važan odnos s mikroskopskim gljivicama – naime, sjemenke orhideja vrlo su sitne, jedva oku vidljive (najmanje sjemenke u biljnom svijetu!) te gotovo ne sadrže hranjivu tvar potrebnu za klijanje. Zato orhideje stupaju u tzv. mikorizu, simbiontski odnos s gljivicama koji im omogućava klijanje i koji je za sve orhideje u toj fazi obvezatan. Nakon klijanja orhideje često ostaju u mikorizi cijelog života, iako poslije razviju mehanizme za samostalnu proizvodnju hranjivih tvari. Ipak, neke vrste tijekom cijelog života u potpunosti ovise o mikorizi (npr. kokoška, Neottia nidus-avis, česta vrsta naših šuma), stoga su smeđe ili žućkaste boje i ne sadrže klorofil.

Slika 1. Dactylorhiza sambucina

Slika 2. Serapias cordigera

Kako je to uobičajeno u biljnom svijetu, orhideje često oprašuju kukci privučeni uočljivim cvjetovima napadnih boja (slika 1 i 2). No, orhideje pak idu toliko daleko u toj specijalizaciji da poneke vrste oblikom cvijeta »glume« ženku određene vrste kukca te tako privlače mužjake – oprašivače! Poznato je da je veza biljka–oprašivač kod orhideja vrlo specifična te često isključivo jedna vrsta kukca oprašuje jednu vrstu orhideje. U našoj flori valja spomenuti rod Ophrys (kokice) (slika 3 i 4), čije su vrste prilagođene na oprašivanje opnokrilcima (pčele, ose, bumbari) te njihovi cvjetovi toliko dobro oponašaju kukca da se katkad i ljudsko oko može na tren zabuniti.

Slika 3. Ophrys bertolonii

Slika 4. Ophrys untchjii

U svijetu orhideja zanimljivo je i to da su iznimno sklone križanjima – pa tako nastaju mnogi križanci ili hibridi. Štoviše, najveći broj do danas poznatih prirodnih hibrida nalazimo upravo u toj porodici. Za razliku od ostalih hibrida, koji nastaju uglavnom križanjem među bliskim vrstama (pripadnicima istoga roda), kod orhideja nije ne­uobičajeno čak ni križanje među vrstama različitih rodova. U hrvatskoj flori do sada je zabilježeno ukupno 10 hibrida iz te porodice.

Orhideje gotovo nemaju komercijalnu vrijednost, osim uzgoja za potrebe hortikulture (kao kućno bilje i u cvjećarskoj industriji). Ipak, jedna je vrsta vrlo poznata u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, kao jedina orhideja koja se komercijalno uzgaja u te svrhe. Meksička Vanilla planifolia (vanilija) izvor je svima poznatog vanilina, koji se dobiva iz zrelih tobolaca te vrste, te se ona danas uzgaja u mnogim tropskim područjima svijeta.

Slika 5. Orchis tridentata

Slika 6. Gusta populacija orhideja na travnjaku u južnoj Istri

Hrvatska trenutačno broji 177 svojti (Nikolić 2014), a najveći su rodovi Ophrys (kokice) i Orchis (kaćuni) (slika 5). Ukupno 19 hrvatskih orhideja ima ograničen areal rasprostiranja te ih smatramo endemima, a neke dolaze isključivo na području Hrvatske, poput istarskog serapijasa (Serapias istriaca), vrste koja je prvi put opisana 1998. godine upravo u južnoj Istri (Rt Kamenjak). Prema Crvenoj knjizi ugroženih biljaka (Nikolić i Topić 2005), ukupno 26 hrvatskih orhideja možemo svrstati u jednu od kategorija ugroženosti. U Hrvatskoj orhideje nastanjuju razna staništa, a posebno se ističu populacije na travnjacima koje ponegdje mogu biti vrlo bogate i guste (slika 6). Zahvaljujući iznimno bogatim populacijama orhideja, neka područja Hrvatske možemo nazvati »orhidejskim otocima« (Kranjčev 2005). Ne treba posebno isticati biološku i krajobraznu vrijednost takvih područja, koja svakako zaslužuju biti vrednovana i očuvana. Na kraju, naše zakonodavstvo prepoznaje osjetljivost i značajnost orhideja – prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) te Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) sve samonikle hrvatske orhideje svrstane su u kategoriju strogo zaštićenih biljaka, čime je zabranjeno njihovo branje, sakupljanje, iskopavanje i uništavanje.

Kranjčev, R. 2005. Hrvatske orhideje. Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb.

Nikolić, T. (ur.) 2014. Flora Croatica Database (URL: http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Nikolić, T., Topić, J. (ur.) 2005. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvat­ske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.