Hrvatski botanički vrtovi i »Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske«

Iako nema višestoljetnu tradiciju raskošnih botaničkih vrtova i bogatih tematskih zbirki poput mnogih drugih europskih zemalja, Hrvatska se ipak diči lijepim vrtovima, starim perivojima i uglednim parkovima. Međutim, samo se rijetki među njima mogu smatrati botaničkim vrtovima u punom smislu: svaki lijepi vrt, u kojem raste »puno cvijeća« i vlasnik zna »kako se koje naziva«, nije botanički vrt! Naravno, nitko nam na brani tako ga nazivati i njime se ponositi – no, prema standardima Europske unije i važećoj definiciji Svjetske udruge botaničkih vrtova (Botanic Gardens Conservation International, BGCI) jasno se zna što je botanički vrt. Prema pravilima, botanički vrt mora posjedovati i neki minimalni broj različitih biljnih vrsta, a njegova djelatnost u osnovi ne smije biti komercijalna – dakle, npr., rasadnici s izložbenim prostorom biljaka koje se nude na prodaju osmišljenim u obliku vrta ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva s pratećim vrtovima i povrtnjacima ne mogu se smatrati botaničkim vrtovima!

Hrvatski su botanički vrtovi i arboretumi malobrojni, a većina ih i ne zadovoljava osnovne kriterije definicije botaničkog vrta. Barem »na papiru« imamo četiri sveučilišna botanička vrta (dva u Zagrebu te po jedan u Splitu i Dubrovniku), dva planinska (na Velebitu i Biokovu) i jedan muzejski (u Rijeci), te tri arboretuma (u Trstenom, Vinici i Lisičinama). K tome, imamo mnoštvo školskih vrtova i arboretuma (među kojima i jedan »pravi« botanički, u Kaštel Lukšiću), zatim stare povijesne zbirke (parkovi i perivoji) te razne manje botaničke zbirke (vrtovi udruga i privatni vrtovi otvoreni javnosti). Najveća vrijednost botaničkih vrtova, u skladu s primarnom djelatnošću 21. stoljeća, jest u zaštiti i očuvanju domovinske flore, ali i starih, cijenjenih i zakonom zaštićenih zbirki, kao što su one arboretuma Opeka u Vinici i Trstenog nedaleko od Dubrovnika.

Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Trstenom

Ni jedan naš botanički vrt, koji i zadovoljava osnovne propisane uvjete, nije samostalna ustanova – svi su dijelovi drugih institucija: fakulteta, škola, muzeja… Stoga smo se, kao zaposlenici botaničkih vrtova, 2009. okupili u Sekciju botaničkih vrtova i arboretuma unutar matične strukovne udruge, Hrvatskoga botaničkog društva (HBoD). To je bio najjednostavniji način zajedničkog nastupanja prema javnosti, zastupanja zajedničkih interesa i, bliskom suradnjom, pokušaja rješavanja zajedničkih poteškoća. Sekcija je okupila većinu djelatnika naših botaničkih vrtova: biologe, šumare, agronome, farmaceute i ostale stručnjake vezane uz botaničke vrtove. Svake treće godine organiziramo nacionalni simpozij djelatnika hrvatskih botaničkih vrtova, na kojem – u nazočnosti predstavnika nadležnih ministarstava i drugih institucija – raspravljamo o gorućim pitanjima i problemima koji se tiču botaničkih vrtova.

Botanički vrt Kotišina na primorskim obroncima planine Biokovo

Od 2011. Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma organizira sve popularniji i posjećeniji Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, po svim članovima–botaničkim vrtovima Hrvatske te školskim vrtovima koji su se voljni uključiti. »Tjedan« uvijek organiziramo u svibnju, obično oko Dana zaštite biljaka (Plant Conservation Day) 18. svibnja, kad svi uključeni vrtovi istodobno otvore svoja vrata i ponude mnoštvo besplatnih događanja (uz prethodnu najavu radi rezervacije mjesta) za najširu javnost, od vrtićkih mališana do umirovljenika! Svrha nam je tijekom toga jednoga proljetnog tjedna pozvati u naše botaničke vrtove i arboretume najširi krug posjetitelja – pogotovo mlade, koji i jesu naši najbrojniji gosti! Među onima starijima najveće zanimanje vlada za obilaske vrtova uz stručnu pratnju, radionice, predavanja, izložbe, domjenke s kušanjem biljnih jela i napitaka te prikazivanje dokumentarnih filmova, a među najmlađima za čitanje priča i lutkarske predstave.

Arboretum Lisičine u selu Lisičine, općina Voćin, usred planine Papuka

S obzirom na to da su razlike među botaničkim vrtovima velike, svake su godine i razlike u raznovrsnosti lokalnih programa znatne: no, svatko organizira ponešto, prema svojim mogućnostima. Za neke aktivnosti redovito imamo i trostruko više zainteresiranih, no kako je broj mjesta ograničen, samo najbrži rezerviraju »svoju pincetu« na željenoj radionici! Kako botanički vrtovi i arboretumi nisu javne površine, nego institucije s organiziranim aktivnostima u kojima može sudjelovati ograničen broj posjetitelja, »tko prvi – njemu djevojka«! Kako godine prolaze, tako postajemo sve prisutniji i u medijima te sudjelujemo u različitim televizijskim i radijskim emisijama. Supokroviteljstva redovito prihvaćaju Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, zatim poglavarstva gradova, uprave sveučilišta i dr., a pronađe se i kakav sponzor-dobre-volje, koji nam omogući tiskanje najavnih plakata i nabavu osnovnih potrepština za radionice, izložbe i sl.

Arboretum Opeka u sklopu perivoja oko istoimenog dvorca u općini Vinica

Od prve godine organiziranja »Tjedna« Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta upućuje naputak svim hrvatskim osnovnim i srednjim školama da se tijekom »Tjedna« sa svojim učenicima uključe u događanja u svojim obližnjim botaničkim vrtovima i arboretumima, a ako imaju svoje školske vrtove, da i sami organiziraju kakva događanja otvorena za javnost! Barem za roditelje i susjede!

Nažalost, osim te sjajne strane djelatnosti botaničkih vrtova, postoji i ona tamnija, koja se tiče financiranja, održavanja, opreme i zaposlenika. S obzirom na to da je većina vrtova, čiji su djelatnici članovi Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma, zakonom zaštićena kao spomenici parkovne arhitekture, a neki i spomenici kulture, žalosno je u kako su lošem stanju neki od njih.

Hrvatska je, kao članica Europske unije, članica i svjetske i europske udruge botaničkih vrtova te sa svojom predstavnicom sudjeluje u odlučivanju o smjeru razvoja botaničkih vrtova na Zemlji. To, međutim, malo znači većini hrvatskih botaničkih vrtova: neki od njih još uvijek nemaju ni jednoga jedinoga stalnog zaposlenika, »struje ni vode«, bilo kakvih stalnih prihoda ni ulaganja! Životare, propadaju i tonu sve dublje. Kriza koja traje već nekoliko godina produbila je i te poteškoće te se prema standardima Konzorcija europskih botaničkih vrtova (EBGC) danas tek dva naša vrta mogu smatrati botaničkima u punom smislu. Ostali se kategoriziraju kao »botanički vrtovi u obnovi« ili pak kao »manje botaničke zbirke«, od kojih se ne traži tako visok standard rada i poslovanja.